Kako bi se, makar dijelom, poboljšao položaj žena u Crnoj Gori potrebno je uraditi istraživanje o siromaštvu žena, osnovati Alimentacioni fond i više razgovarati o njihovim pravima, zaključak je javne debate „Ravnopravna, zaštićena, osnažena? Stanje ženskih prava u Crnoj Gori“.

Debatu su, povodom 100 godina obilježavanja Dana žena u Crnoj Gori, organizovali Delegacija Evropske unije i Centar za ženska prava u EU info centru.

Ambasador EU u Crnoj Gori Aivo Orav, koji je otvorio javnu debatu, posebno se osvrnuo na ekonomski položaj žena u Crnoj Gori. Orav je podsjetio da one, pored toga što više rade kod kuće i vode računa o domaćinstvu, i dalje zarađuju 84 odsto plate koju muškarci primaju za jednak rad. Zbog toga kasnije primaju niže penzije i imaju veći rizik od siromaštva, naveo je ambasador EU.

„Pred Crnom Gorom su i dalje dug put i brojna pitanja, koja treba riješiti, kao što su borba protiv stereotipa, diskriminacije, porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, trgovine ljudima, prostitucije,  i selektivnih abortusa“, ukazao je Orav.

Učesnici debate su zaključili da – na papiru, Crna Gora ispunjava uslove za ravnopravnost polova. Ima zakone usklađene sa evropskim, brojne strategije i akcione planove, ali je problem njihovo sprovođenje.

„Ove, 2019. godine, mi se i dalje borimo za kraće radno vrijeme, za jednake zarade za jednak rad, za dostojanstvene uslove rada. Iako smo odmakli daleko u toj evoluciji prava, ipak mislim da to sve ide sporo“, navela je Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.

Prema podacima iz ankete koju su EU i UNDP sproveli 2013. godine, žene u Crnoj Gori su vlasnice svega 4% kuća, 8% zemljišta i 14% vikendica. Anketa stara 7 godina ukazuje na nedostatak novih mjerljivih podataka, koji bi jasno ilustrovali položaj žena u društvu.

„Za brojne indikatore, kao što je udio žena na menadžerskim pozicijima ili udio visokoobrazovanih žena iz određenih oblasti, mi nemamo podatke. Nemamo podatke ni kada je u pitanju racio muškaraca i žena u nezaposlenosti, udio muškog i ženskog doprinosa u nacionalnom dohotku per capita“, navela je profesorica sa Fakulteta političkih nauka Olivera Komar.

Mjerljivih podataka nema ni kada je riječ o broju samohranih majki. Ipak, one imaju veći problem – a to je naplata alimentacije. Zbog toga je na javnoj debati zaključeno da je neophodno osnovati Alimentacioni fond ili osmisliti drugi efikasan način koji će omogućiti poštovanje sudskih presuda o obavezi plaćanja alimentacije.

Problem majki očigledan je i kod žena koje su se prijavile za naknadu za majke sa troje i više djece i potom ostale bez njih. O tome je na javnoj raspravi govorila Željka Savković, koordinatorka protesta “Majke”, koja je podsjetila da se za naknadu prijavilo preko 22 000 žene.

„To su uradile računajući da mogu da vjeruju Ustavu Crne gore nažalost prevarene su i na jedan providan način jer je zakon usvojen u Skupštini sa glasovima vlasti i opozicije,“ navela je Savković.

Učesnici i učesnice javne debate osvrnuli su se i na probleme žena na poslu. Mjerljive podatke iz te oblasti daće istraživanje „Diskiminacija po polu na radnom mjestu u Crnoj Gori“, koje će uskoro objaviti Centar za ženska prava.

„U firmi u kojoj sam radila 6 godina, bila sam prva osoba ženskog pola na rukovodećem mjestu. Ali, nisam mogla da dobijem ugovor za stalno jer se očekivalo da ću uskoro da se udam i ostanem trudna“, samo je jedno od 600 svjedočanstva koje je obuhvatilo istraživanje.

Problem je, međutim, što je ovakve tvrdnje teško dokazati na sudu. Zato je važno stalno razgovarati o pravima žena, navela je Maja Raičević iz Centra za ženska prava.

„Želim da se zahvalim Delegaciji EU na podršci da ovaj razgovor učinimo javnim, i damo mogućnost građanima i građankama da učestvuju u debatama, koje se obično odvijaju u zatvorenom krugu ljudi. A smatram da je jako važno dati mogućnost da se čuju svi koji imaju nešto o tome da kažu“, saopštila je Raičević.

Nakon uvodnih riječi, uslijedila je konstruktivna javna debata, u kojoj su učestvovali predstavnici međunarodnih institucija, nevladinih organizacija, samohrane majke i građanke koje su došle da isprate debatu i daju svoj lični doprinos.

Upravo na problem nedostatka podataka, ukazala je i koordinatorka Sistema UN-a u Crnoj Gori, Fiona Mekluni.

„Zamolila bih sve da dođemo do boljih podataka, kako bi bolje upravljali ovim pitanjima i kreirali bolju I ravnopravniju situaciju između muškaraca i žena“,  navela je Mekluni.

Da bi osigurali da današnji predlozi ne budu zaboravljeni već 9. marta, Centar za ženska prava će detaljnije javne debate će ih proslijediti Vladi i drugim nadležnim državnim organima.

izvor: rtcg.me