Crna Gora postala bi visokorazvijena turistička destinacija, ukoliko bi se zaštitila Ulcinjska solana, a Vlada Crne Gore obezbijediće novac za njenu zaštitu, ukoliko ne bude zainteresovanih investitora.

To je poručeno na 5. međunarodnoj konferenciji o zaštiti Ulcinjske Solane, koju su organizovali njemačka fondacija za zaštitu prirode EuroNatur, Birthlife international i Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), u okviru projekta „Aktivni građani za bolju Crnu Goru ka održivom razvoju i vladavini prava“.

Ambasador Evropske Unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da je Ulcinjska solana pitanje javnog interesa čija zaštita je, kako je naveo, zbog svog biodiverziteta prioritet Evropske unije poslednjih četiri godine.

„Evropska komsija je u više prilika naglasila da je potrebno sprovesti hitne mjere za zaustavljanje unazađenja solane, kao i da se zaštiti ovo jedinstveno mjesto koje ima 250 vrsta ptica“, rekao je Orav.

On je istakao da poglavlje 27 – Zaštita životne sredine i klimatske promjene, zahtijeva intezivan rad na zaštiti prirode.

„Evropska komisija sprovela je studiju za procjenu prirodne vrijednosti Ulcinjske solane, kako bi pomogli Vladi  u pogledu rješenja. Ti nalazi su dostupni od decembra 2017. i njima se potvrđuje velika ekološka vrijednost solane. Glavni zaključci se tiču potrebe za adekvatnim upravljanjem revitalizacije proizvodnje soli i potreba da se zaštiti solana kao lokacija“, naveo je Orav.

On je poručio da Ulcinjska solana nije samo dio Crne Gore, već i evropskog prirodnog kapitala, stoga svi treba da radimo sve što možemo kako bi očuvali ovaj lokalitet.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Robert Veber, kazao je da je problem Ulcinjske solane problem pravne prirode, a ne samo ekološki problem.

„Pravni okvir nije riješen i zaštita prirode nije riješena, a to se ne može riješiti ako se ne riješi pitanje vlasništva. Zaštita solane nije samo zadatak međunarodne zajednice, sada je lopta prebačena Opštini Ulcinj, a to je veliki zadatak za malu opštinu“, rekao je Veber.

On je ocijenio da je Ulcinjska solana spremna za dobijanje statusa Ramsar i da, kako je naveo, ne treba odlagati to pitanje.

„To je pozitivan i jak signal građanima Crne Gore, zaštiti životne sredine i partnerima koji bi zatvorili Poglavlje 27. Crna Gora bi postala visokorazvijana turistička destinacija, kada bi zaštitili solanu. To bi približilo državu Evropi, kao i Evropu Crnoj Gori“, kazao je Veber.

Ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, kazao je da je taj resor preuzeo mjere u cilju zaštite Ulcinjske solane, kao i da je sprovedena temeljna studija zaštite.

„U međuvremenu su se pojavljivali i privatni investitori, koji su bili zainteresovani, međutim kad god bi izašli na lice mjesta i ko god je vidio je studiju koja je napravljena, istog trenutka je izgubio interesovanje, jer studija jasno navodi da je ekonomska isplativost Ulcinjske solane u prvih 15 do 20 godina praktično nemoguća“, rekao je Radulović.

On je kazao da će Vlada Crne Gore obezbijediti novac za zaštitu solane, ukoliko ne bude zainteresovanih investitora.

„Studija jasno kaže da ne moramo da proizvodimo so, da bi se održao ekosistem. Ali mi mislimo da bi bile šteta, da taj zanat koji traje u Ulcinju već 80 godina, odumre. Zaštita tog prostora nema veze sa tim ko je vlasnik tog prostora“, naveo je Radulović.

On je kazao da naredni korak podrazumijeva podnošenje aplikacije za Ramsar, za koji Ulcinjska solana zadovoljava šest od devet kriterijuma, što je, kako je pojasnio, dovoljno za rješavanje tog pitanja.

„Preuzeli smo naredni korak u rješavanju ovog pitanja i obavezali Nacionalne parkove da upravljaju ovim prostora do jula 2020., kada će Opština Ulcinj formirati posebno preduzeće koje će se baviti ovim poslom. Nakon ovog administrativnog posla, preostaje nam da lobiramo za solanu i da pokušamo da skupimo novac, da zajednički uložimo napor kako bi bila ponos svih“, rekao je Radulović.

Predsjednik Opštine Ulcinj, Loro Nrekić, kazao da je za proizvodnju soli  neophodno obezbijediti velika finansijska sredstva, ali da se, kako je naveo, ta opština nalazi u finansijskoj krizi.

„Opština Ulcinj stoga ne može preuzeti obavezu upravljanja solanom, što joj pripada, ali je finansiranje solane izuzetno teško. Vjerujem da ćemo uz pomoć nadležnog ministarstva i  Vlade naći rješenje i za tu prepreku“, naveo je Nrekić.

On je rekao da se u narednom periodu iščekuje usaglašavanje sa Ministarstvom turizma i pretvaranje solane u nacionalni park.

Predstavnica Asocijacije za Južnositočnu Evropu, Gudrun Steinacker, ocijenila je da Ulcinjska solana predstavlja pitanje vladavine prava.

„Status Ramsar je jedna od prvih stvari koje Vlada Crne Gore može da riješi.  Odlično je što je ministar rekao da je već preuzet taj korak, ali isto sam čula od njegovhh prethodnika 2015. godine. Procedura je prilično jednostavna i dobijanje Ramsar statusa nam je sada vrlo bitno“, istakla je Steinacker.

Ona je poručila da se pitanje statusa mora da riješiti, jer je to preduslov za dalje ulaganje, a da obezbjeđivanje finansijskih sredstava ne iziskuje problem.

„Nije toliko teško naći ni finansijska sredstva. Vlada Crne Gore je nedavno dobila finansije od banke Savjeta Evrope za izgradnju vrtića u Baru. Možete se obratiti njihovoj banci isto tako za pitanje solane, jer bi mogli da ulože u nešto što ima dobru razvojnu perspektivu za cijelu državu“, kazala je Steinacker.

Ona je saopštila da je odgovornost Vlade Crne Gore da utvrdi ko je vlasnik tog predjela.

„Prije finansijskog dijela, moramo jasno da čujemo ko je vlasnik. Sud je 2015. godine naložio da Privatizacioni savjet Vlade, na čijem čelu je premijer, treba da jasno kaže šta je privatizovano 2016. godine. Konstantno čujemo izgovore i imam utisak da je ovo pokušaj da se odloži to pojašnjenje i razrješavanje tog pitanja“, kazala je Steinacker.

Ulcinjska solana je postala, kako je rekla, simbol dešavanja u Crnog Gori.

Predstavnik organizacije BirdLife International, Ariel Brunner, kazao je da je ekološka degradacija solane činjenica, a da je rješavanje tog pitanja  neizbježno u agendi Vlade Crne Gore.

„Vlada, EU i relevantni stručnjaci preuzeli su određene činjenice ka rješavanju ovog pitanja, ali ostaje činjenica da je proces esktremno usporen i mi zbog ekološke devastacije moramo biti brži. Revitalizacija solane neće pobjeći, to je nešto na šta se Vlada obavezala da uradi i što predstavlja njen kredibilitet u ovom trenutku“, poručio je Brunner.

On je kazao da je potrebno preuzeti proaktivnije mjere u razrješenju pravne prirode Ulcinjske solane.

„Pitanje vlasništva ima problematičnu pozadinu, gdje nema poštovanja legalne procedure. Potrebno je naći način da se prevaziđe ta prepreka u napretku rješavanja ovog pitanja. Sledeće godine bi trebalo riješiti pitanje, kako se ne bi našli za par godina da ponovo govorimo i ovom pitanju i kako se stanje pogoršava“, rekao je Brunner.

On je pojasnio da je pravna zaštita neophodna za napredak, ali da ona predstavlja samo preduslov u revitalizaciji tog lokaliteta.

„Za flamingose nam trebaju i pumpe, nasipi, kanali kako bi nas oni posjećivali, a za turizam nam treba dobro upravljačko tijelo koje bi to oživjelo. Potreban je plan i vremenski okvir kada će se to realizovati, kako to ne bi bilo pitanje za daleku budućnost“, rekao je Brunner.

Izvršni direktor EuroNatur-a, Gabriel Schwaderer, kazao je da je napravljen pomak u rješavanju problema Ulcinje solane, ali da nije urađen značajan pomak na samom terenu.

„Ekološki integritet lokacije se urušava, a troškovi obnavljanja se povećavaju. Pitanje Ulcinjske solane je aktivno već 15 godina, a prethodnih pet godina predstavlja tužnu priču o jednom važnom ekosistemu koji je u fazi urušavanja. To je takođe priča neispunjenih obećanja od strane Vlade Crne Gore“, naveo je Schwaderer.

On je poručio da očekuje da će Vlada Crne Gore iskoristiti potencijal Ulcinjske solane i riješiti njen status u što kraćem roku.

„Premijerom Markovićem je obećao da će se obezbijediti pravna zaštita na nacionalnom i međunarodnom nivou i to vrlo brzo, tako da ćemo ga u smislu tog obećanja, njega i njegovu Vladu, držati odgovornim. Nadležno ministarstvo i Vlada Crne Gore imaju ključ u svojim rukama da tužnu priču o solani pretoče u priču o uspjeh, mogućnosti i nade za ljude, kao i za prirodu“, poručio je Schwaderer.

On je kazao da završni kriterijumi za Poglavlje 27, kada je riječ o Ulcinjskoj solani, podrazumijevaju pravnu zaštitu i njeno adekvatno rukovođenje.

„Crna Gora mora ispuniti te završne kriterijume, koji se mogu poprilično brzo implementirati. Udruženje „Spasimo solanu“ juče je predočilo peticiju, koju je potpisalo više od 90.000 potpisnika, a u međuvremenu taj broj je premašio 100.000 čime se pokazuje podrška“, naveo je Schwaderer.

izvor: PR Centar