Za Biogradsko jezero nije kasno, razlog problema nije ljudski faktor, saglasni su hidrolog u penziji Darko Novaković i meteorolog Branko Micev.

Novaković je objasnio da je u posljednjih 20-30 godina zabilježen trend pada količine vode u našim rijekama.

“Nije zastrašujući, ali je trend pada. On je nešto izraženiji u dunavskom slivu i s tim da je prosjek oko 15 odsto u posljednjih 30-35 godina, u jadranskom je oko 10 odsto”, kazao je hidrolog u penziji.

On je kazao da za Biogradsko jezero nije kasno i da razlog problema nije ljudski faktor, sa čim je saglasan i meteorolog Branko Micev.

“U suštini je to proces koji treba inženjerski posmatrati. Moramo vidjeti šta ulazi u parametre. Šta dolazi u vode tokom godine i šta otiče. U toj razlici ćemo naći rješenje i ideju za adekvatno rješenje”, kazao je on.

Micev je objasnio da je ovo prirodno bogatstvo izloženo stresnim meteorološkim promjenama.

“Imamo veliki deficit padavina. Nakon ovoga, ali i prije, u januaru, smo imali ekstremne padavine. Nakon velikog sušnog perioda bitno je da se zna, kad uslijede velike kiše, očekuje se veliki transport sedimenata, a sedimenti su materije koje zauzimaju volumen u jezeru koji je potreban vodi. Umjesto vode imaćemo sedimente. Zato su ti oticaji dobri jer sa oticajem odlaze i sedimenti. Siguran sam da će nauka dati odgovor na ovu problematiku”, istakao je Micev.

Objasnio je da će čovječanstvo osjetiti posljedice klimatskih promjena nakon nekoliko godina.

“Imaćemo duga sušna ljeta i da će se padavine izlučivati u kraćem periodu što znači da će korita rijeka teže primati tu vodu”, kazao je on.

Micev je u Jutarnjem programu TVCG kazao da su od 20. juna na snazi su bile dugotrajne visoke temperature vazduha, veliki deficit padavina na području Nikšića.

“Imali smo period sa najvećim deficitom padavina u posljednjih 70 godina. Veliko trajanje visokih temperatura na području Žabljaka ovog ljeta, oboren je rekord tropskih dana. Nikada u julu nije bilo više od tri tropska dana, a sada je bilo devet”, kazao je Micev.

Istakao je da je broj tropskih dana na Žabljaku zabrinjavajuć.

“Tako visoke temperature vazduha na 1500 metara nadmorske visine, preko 30 stepeni, za naše područjem to su iscrpljujuće temperature, stresne temperature i pitanje je dana kad će da se dese posljedice”, kaže Micev.

A posljedice već imamo.

“Posljedice zavise od toga kakav je ekonomski razvoj, kakva je prirodna sredina”, kazao je on.

Ono što je interesantno, da smo u julu imali najveće poplave na zapadu Evrope.

Micev je objasnio da su posljedice klimatskih promjena oko 70 odsto ekonomske.

“Uzrok svih dešavanja tokom ljeta su klimatske promjene, poremećaj u opštoj cirkulaciji atmosfere”, kazao je on.

Izvor: RTCG