Ombudsman Siniša Bjeković poručuje da mu se građani mogu obratiti zbog uvredljivih komentara na društvenim mrežama i portalima. Ako publika psuje i kleveće, onda oduzima kvalitet i primarnom medijskom sadržaju, kaže Duško Vuković

computer guy at the table

Rasprava o društveno-političkim temama sve više se vodi virtuelno – na društvenim mrežama i portalima, gdje se kroz komentare često vodi verbalni rat koji prelazi granice slobode izražavanja.

Sagovornici “Vijesti” upozoravaju da dio javnosti slobodu izražavanja na internetu smatra neograničenom, zbog čega je neophodna adekvatna regulacije sadržaja, ali i sankcije.

”Splačino, vidiš li na šta ličiš komitska rugobo, pravi si ustaša, sjeme ti se zatrlo”. “Posrbice, doći ćemo vam glave, vucajte se odakle ste došli”. “Smeće milogorsko”. “Ološu četnički”. “Seljačino, idi u selo ovce da čuvaš, pamet za nešto drugo i nemaš”. “Lopove, ubiću te kad te budem vidio”, “Kravo debela”…

To su samo neki od primjera komentara na tekstove objavljene na portalima, a koji podstiču nasilje, diskriminaciju i osjećaj ugroženosti.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković za “Vijesti” kaže da do verbalnog rata dolazi posebno kada na dnevni red dođu teme koje oštro dijele javnost.

Nedostaju adekvatne regulacije sadržaja i sankcije: Bjeković
Nedostaju adekvatne regulacije sadržaja i sankcije: Bjeković foto: Kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore

”Utisak je da je dio javnosti ranije pogrešno razumio i zloupotrebljavao slobodu izražavanja na internetu, smatrajući je neograničenom, upravo u nedostatku adekvatne regulacije sadržaja i sankcija”.

Odavno je primijećeno prelivanje odnosa sa realnog u virtuelni svijet, ističe on, pa se danas debata o društveno-političkim temama uglavnom vodi na portalima i društvenim mrežama. Upozorava da je zbog komfora virtuelnog okruženja debata sve oštrija i surovija, odnosno da se dešava više konflikta.

”O ovom problem dosta se govori i skreće pažnja, kako iz sistema državne uprave tako i iz NVO sektora, ali i sa međunarodnih adresa. Posebno ohrabruje što o ovom problem govori i sama medijska zajednica i strukovna udruženja”, kazao je Bjeković.

Smatra da kada se govori o političkim komentarima na društvenim mrežama “treba dozvoliti najširu moguću debatu”. To objašnjava time što Evropski sud za ljudska prava kaže da iako ta debata ponekada može da obiluje i uvredljivim govorom, bitnije je što će dovesti do toga da se iskristališu određena pitanja i pokrenu procesi koji mogu donijeti samo dobro društvu.

Bjeković je kazao da primjećuju da im se građani rijetko obraćaju podnošenjem pritužbi kada je riječ o povredi prava posredstvom društvenih mreža.

”Obavještavamo ih da to mogu učiniti ukoliko je u pitanju zaštita od diskriminacije – budući da jedino u tom slučaju Zaštitnik ima mandat da postupa prema privatnim medijima”.

Na pitanje koliko su prijava imali u vezi sa povredom prava posredstvom komentara na portalima, o kakvoj diskriminaciji je bila riječ i na koji način su ih rješavali, iz Uprave policije nisu odgovorili ni nakon četiri poslata mejla.

Evidencija medija preporučljiva

Mediji se upisuju u evidenciju Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, ali iz tog resora ističu da shodno Zakonu o medijima njihova evidencija nije obavezna, ali je preporučljiva. U Crnoj Gori postoji 107 registrovanih internet publikacija, podaci su Direktorata za medije.

”Samim upisom u evidenciju medija, medij stiče pravo da učestvuje u konkursu za dodjelu sredstava u okviru Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Kao za i ostale medije, tako i za portale, preporuka je da izvrše upis medija u evidenciju, kako bi bili prepoznati u državnom sistemu i ostvarili sva zakonska prava”.

Navode da komentare na portalima ne prate, ali da su svjesni da postoje problemi u tom dijelu.

Podsjetili su da Evropska komisija u godišnjim izvještajima ukazuje na potrebu uspostavljanja efikasnih mehanizama samoregulacije, a da će oni kroz finansijsku podršku samoregulaciji dati podstrek za uspostavljanje njenih funkcionalnih mehanizama. Navode i da je planirano sprovođenje kampanja koja će za cilj imati podizanje svijesti kod građana u vezi sa ovom temom.

Elektronski mediji i proaktivnost

Dugogodišnji novinar i medijski analitičar Duško Vuković kaže da su internet i mediji koji su pomoću istog nastali “pomrsili račune” tradicionalnim medijima.

”To ne znači da su ti mediji kvalitetniji od tradicionalnih, ali oni imaju više komparativnih prednosti, među kojima je važna ona da stimulišu proaktivnost kod publike. Od kvaliteta korišćenja tog povratnog komunikacionog kanala zavisi i to koliko će neki portal biti kvalitetan. Ako publika dopunjava, ispravlja, sugeriše, onda dodaje novi kvalitet. Ako, pak, psuje i kleveće, onda oduzima kvalitet i primarnom medijskom sadržaju”.

Medij odgovoran i za komentare: Vuković
Medij odgovoran i za komentare: Vukovićfoto: Savo Prelević

Novinarske organizacije se, prema njegovim riječima, bave na određeni način ovim problemom, ali da li je to dovoljno vidljivo i efektivno – drugo je pitanje.

Vuković je ocijenio da je medij odgovoran i za objavljene komentare i da bi trebalo da ih uređuju autor teksta, ili kvalifikovani urednik.

”Jer se time prevenira mogućnost da se nepoželjan i kontaminirani sadržaj podijeli putem društvenih medija”.

Komunikacija bez nasilja odgovornost svih

Da neadekvatni komentari uglavnom dolaze od odraslih, a ne od mladih smatra šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

”Ipak, to i dalje predstavlja problem. Kakvu poruku kao društvo šaljemo novim generacijama? Koje vrijednosti, društvene norme i ponašanja prenosimo djeci i mladima? Djeca su često tihi, ali veoma pažljivi posmatrači koji primjećuju mnogo više nego što smo svjesni. Ona kasnije mogu imitirati takva ponašanja bez njihove prethodne kritičke analize”, kazao je on.

Komentari uglavnom dolaze od odraslih: Santander
Komentari uglavnom dolaze od odraslih: Santanderfoto: UNICEF

Stoga smo, prema njegovim riječima, kao odrasli odgovorni za promovisanje kulture dijaloga, prihvatanje različitosti i za njegovanje komunikacije bez nasilja – kako na internetu, tako i van njega – i to svakoga dana.

”Ovo je odgovornost svakog građanina i svih djelova društva – medija, lokalnih i nacionalnih vlasti i relevantnih institucija, civilnog društva, djece i odraslih”.

Obučeni novinari da se bave samo komentarima

Analize pokazuju da se dešava da sporni komentari budu objavljeni i u slučaju prije moderacije, a rješenje je u radu profesionalno obučenih novinara koji će na portalima obavljati samo taj dio posla, ističe Vesna Rajković Nenadić iz Instituta za medije. Ona je za “Vijesti” kazala da su redakcije etabliranih medija dužne da posvete ozbiljnu pažnju sadržaju komentara koji se objavljuju i u tom smislu je ključna premoderacija, a da je poseban problem to što kod neregistrovanih portala nije predviđena zakonska sankcija.

Država da stane na put širenju spornih sadržaja: Rajković Nenadić

”Istraživanja pokazuju i da se kod desničarskih portala, koji čak nijesu ni registrovani kao mediji u skladu sa zakonom, ne posvećuje mi minimalna pažnja moderaciji, tako da postoji osnovana sumnja da je širenje spornog sadržaja dio njihove uređivačke politike i država mora da nađe način da tome stane na put. Ukoliko to ne uspijeva postojećim propisima, izmjenom pravnog okvira mora naći takav mehanizam”.

Izvor: Vijesti.me