U skladištima ratara sa sjevera trenutno je na stotine tona neprodatog konzumnog i sjemenskog krompira. Ratari kažu da im je vrata domaćeg tržišta zatvorio prije svega uvozni krompir Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo akciju otkupa domaćeg viška da bi zaštitilo proizvođače

U skladištima ratara sa sjevera trenutno je na stotine tona neprodatog konzumnog i sjemenskog krompira. Pred novu sadnju, kažu proizvođači, dovedeni su u nezavidnu situaciju – bez zarade i novca za pripremu njiva.

Razlog za takvo stanje, objašnjavaju ratari, manje je pandemija, odnosno ograničen rad trgovine i ugostiteljstva. Vrata domaćeg tržišta za domaći krompir, kažu, zatvorio je, prije svega uvozni. Crna Gora je prošle godine, prema podacima Monstata, uvezla krompira za 2,86 miliona eura, a u 2019. godini za 3,5 miliona eura.

„Situaciju u kojoj sam najbolje opisuje gorka istina da bih više ‘zaradio’ da minule dvije godine nijesam sadio krompir. Sada bih imao 20.000 do 30.000 hiljada eura više, ovako „sabiram“ gubitke. Ranije u ovo doba sve što bih namijenio za prodaju bilo bi prodato, sada imam 30 tona neprodatog sjemenskog krompir i ne znam gdje ću s njim“, kaže ratar Radovan Bulatović iz kolašinskog sela Trebaljevo.

Kuću pod hipoteku da bi zasadio njivu

On objašnjava da za đubriva, zaštitna hemijska sredstva, pripremu njiva… uskoro treba uložiti značajan novac. Od krompira nije bilo zarade, pa je, objašnjava, teško pronaći i način i motivaciju za novu sadnju.

Otkupna cijena koju od kraja marta nudi država ne odgovora mu, prije svega jer prevoz do skladišta proizvođači sami plaćaju.

Bjelopoljac Goran Šćekić nije uspio da proda, oko 25 tona sjemenskog krompira. Pred novu sezonu kaže da je jedini način da ponovo zasadi 10 hektara njiva kredit i hipoteka na kuću.

„Proizvodnjom krompira bavim se skoro 14 godina. Saditi se mora, šta da radim s ovoliko sjemena. Posadićemo, davati prasadima, baciti… Tvrdim da je za sve kriv uvoz, odnosno, vrlo niske cijene sjemenskog krompira A klase iz regiona. Poljoprivredne apoteke se, naravno, odlučuju da kupe taj, skoro duplo jeftiniji od našeg. U takvoj situaciji poljoprivredne apoteke uzimaju tek male količine od nas, ali nam plaćaju samo ono što prodaju. Što ne prodaju vraćaju nam“, kaže Šćekić.

Miloš Mišo Bulatović ne proizvodi sjemenski već konzumni krompir, ali i u njegovom magacinu je oko 30 tona neprodatog. Ranijih godina, priča, za svega par mjeseci je sve proizvedeno prodavao, ova godine 10 mjeseci se uzaludno trudi.

„Zatvoreni ugostiteljski objekti, a u velikim trgovinskim lancima uvozni krompir – to nas je dovelo u ovu situaciju. U marketima sam lično ja vidio krompir iz Francuske, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Veliki je problem kako ove godine početi sadnju, kad nedostaje novca za zakup zemljišta, đubriva, zaštitna sredstva…“, tvrdi on.

Do sada otkupljeno 700 tona viška krompira

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kako su rekli “Vijestima”, prepoznali su nekoliko razloga poremećaj na tržištu merkantilnog krompira. Privremeno zatvaranja ili ograničavanja rada veleprodajnih, maloprodajnih i ugostiteljskih objekata je jedan od razloga.

„Dodatno, na uobičajeni plasman merkantilnog krompira, uticao je uvoz. To je u većoj mjeri pogoršalo situaciju u sektoru i dovelo do značajnijih poremećaja u ponudi i tražnji na crnogorskom tržištu“, objašnjavaju u tom resoru.

U Crnu Goru je lani, kažu, uvezeno 7.184 tona merkantilnog krompira. Prosječna cijena uvezenog krompira bila je 0,22 eura za kilogram. To je, tvrde, jedan od glavnih razloga da su se uvoznici opredijelili za uvozni krompir, jer je domaći merkantilni krompir tada nuđen po znatno višim cijenama.

U Ministarstvu tvrde i da su, nakon što su ih prizvođači obavijestili o nemogućnosti prodaje, odmah reagovali.

„Ministarstvo je 24. marta uvelo privremenu interventnu mjeru za pomoć skladištenju i povlačenju sa tržišta viškova krompira crnogorskih poljoprivrednih proizvođača. Tada je javni poziv za pomoć skladištenju i povlačenju sa tržišta viškova merkantilnog krompira. Na osnovu toga, pet privrednih subjekata podnijelo je zahtjev kojim su ponudili svoje kapacitete za skladištenje i povlačenje sa tržišta 1.050 tona merkantilnog krompira“, kažu u tom Ministarstvu.

Do sada su, tvrde, privredni subjekti povukli sa tržišta 700 tona viška krompira. Otkupna cijena je 0,23 eura za kilogram, što je, tvrde, daleko više u odnosu na okruženje.

Od toga, objašnjavaju u Ministarstvu, 0,05 eura po kilogramu se odnosi na podršku povlačenju i skladištenju. Time će se, kako kažu, crnogorskim proizvođačima obezbijediti kontinuirani otkup krompira i sačuvati njihov prihod koji imaju od poljoprivredne proizvodnje. Mjerom su, podsjećaju, obuhvaćeni svi proizvođači iz Crne Gore.

„To je još jedan primjer kako Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na čelu sa ministrom Stijovićem, izlazi u susret poljoprivrednim proizvođačima, kada nastupe iznenadne okolnosti. Stoga, nastavljamo partnerski, zajedno sa proizvođačima, u cilju ublažavanja negativnih posljedica koje su se odrazile na sektor poljoprivrede“, poručuju iz tog resora. 

Izvor: Vijesti