Pravo na zaradu nakon isteka mandata, između ostalih, imaju predsjednici države, Vlade, Skupštine, poslanici, direktori, tužioci, sudije, ministri…

Javni funkcioneri u Crnoj Gori nakon završetka mandata ostvaruje zaradu godinu, iako nijesu radno angažovani. To pravo ne uživa nijedna druga kategorija zaposlenih u državi, zbog čega je Alternativa Crna Gora Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jer smatraju da je u suprotnosti sa Ustavom koji zabranjuje bilo koji vid diskriminacije.

– Molimo vas da Ustavni sud Crne Gore ispita ustavnost i zakonitost člana 36. Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u kojem se kaže: “Lice iz člana 22 stav 1 i člana 23 st. 1 i 2 iz grupe poslova A, B i C ovog zakona koje je profesionalno obavljalo funkciju ima pravo da nakon prestanka funkcije godinu prima naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje” – navodi se u inicijativi Alternative koja je juče predata Ustavnom sudu.

Članom 23 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru precizira se da u grupu A spadaju funkcioneri i to: predsjednici države, Vlade, Skupštine, Vrhovnog suda, Ustavnog suda Crne Gore. U grupi B su, između ostalih: vrhovni državni tužilac, predsjednik Senata Državne revizorske institucije, potpredsjednici Skupštine i Vlade, zamjenici predsjednika Vrhovnog suda, Ustavnog suda Crne Gore, Vrhovnog državnog tužioca, poslanici, ministri, glavni pregovarač za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, sudije Vrhovnog suda, Ustavnog suda, državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu, glavni specijalni tužilac, predsjednik Sudskog savjeta, Apelacionog suda, sudije, tužioci, direktori i drugi funkcioneri. U grupi su, između ostalih, i: direktori Uprave policije, Poreske uprave i carina, Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, Agencije za zaštitu ličnih podataka i drugih institucija, sekretari, pomoćnici, članovi komisija, šefovi komisija, pomoćnici direktora, sudije…

Radnici nemaju ni otpremninu

Pejak u inicijativi navodi da za razliku od funkcionera, obični radnik najčešće nema prava ni na otpremninu, osim ako je to Ugovorom o radu striktno predviđeno, što je izuzetak.

– Radnik istog momenta kad ostane bez posla ostaje na ulici i mora da se snalazi za posao. Da li vam je jasno koliko je teško u Crnoj Gori naći posao? Obični radnik u Crnoj Gori iskače bez padobrana na tržište rada, bez ikakve finansijske podrške i potpore. A upravo on hrani državnu administraciju svojim radom i plaćanjem poreza i doprinosa. Dodajemo i to da je zarada običnih radnika direktno uslovljena djelovanjem narodnih poslanika i državnih službenika, koji u državi stvaraju “poslovni ambijent” koji utiče na zarade zaposlenih. Nezaposlenost takođe ima uzročno-posledičnu vezu sa radom javnih službenika i poslanika. Ako svi oni direktno utiču na zaradu običnog radnika, zašto onda običan radnik nema makar ista prava kao oni, ako ne i veća – upozorava Pejak.

U organizaciji Alternativa ocjenjuju da je davanje plate funkcionerima nakon isteka mandata u suprotnosti sa Zakonom o radu.

– Zakon o radu jasno definiše termin zarade i naknade za rad koji zaposleni ostvaruju. U Zakonu o radu se vrlo jasno kaže, član 79: “Zarada za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji se od osnovne zarade, dijela zarade za radni učinak i uvećane zarade, u skladu sa kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu”. Samim tim, član 36. Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u suprotnosti je sa Zakonom o radu, tj. u suprotnosti je sa samim smislom tog zakona koji zaradu za nečiji rad vezuje za njegov radni učinak, kako kaže član 79, stav 3. Kao što dobro znate, član 8. Ustava Crne Gore strogo zabranjuje bilo kakav vid diskriminacije građana. Ako “običan” radnik nema pravo da prima zaradu godinu pošto izgubi svoj posao, zašto bi to pravo imao javni službenik? Na taj način se obični radnik, koji je noseći stub ove zemlje, stavlja u neravnopravan položaj. Njegova uloga kao kamena temeljca ove zemlje se minimizuje, a na njegov rad se gleda sa nipodaštavanjem. Bivši poslanik ili službenik ima tu privilegiju da godinu sjedi kući, prima platu za nerad, ne privređujući široj društvenoj zajednici praktično ništa – piše u inicijativi, Alternative koju je potpisao Vesko Pejak.

Izvor: dan.co.me