Iako predstavnici poslovne zajednice traže od Vlade da odustane od planiranog povećanja akciza na duvan, alkoholna pića, gazirana pića i slatikiše, Vlada za sada ne odustaje od svog nauma. Da li je i koliko pažljivo Vlada isplanirala akciznu politiku, kakvi će biti njeni efekti, kakve će posljedice na budžet ostaviti povećanje akciza, koliko će eksplodirati sivo tržište, kako će na sve ovo reagovati trgovci i građani, samo su neka od pitanja koja postavlja portal CdM.

Zbog nove akcizne poltike cijene kutije cigarete od 1. jula mogle bi biti veće za oko 30 do 60 centi, litar gaziranih pića za 12 centi, kilogram slatkiša za 72 centa, a alkoholnih pića od sedam do 15 centi zavisno od vrste i procenta alkohola.

Sagovornici CdM-a su jasni – povećanje akciza dovešće do rasta nelegalnog tržišta, povećanja cijena navedenih proizvoda, pada prihoda privrednih subjekata, smanjenja legalne prodaje… Kako to biva kod ovakvih mjera, prvi će se na udaru naći građani, posebno oni slabije platežne moći. Sagovornici CdM-a su se u analizama dotakli i poruka koje dolaze iz Vlade kako je nova akcizna politika u skladu sa direktivama EU, ali i sa možda najkontroverznijom ocjenom – da se povećanjem akciza na određene proizvode želi zaštititi zdravlje građana.

Jedna od glavnih poruka – prije povećanja akciza potrebno je bilo sprovesti sveobuhvatnu analizu mjera koja je izostala!

Upitno povećanje akciza iz više razloga

Potpredsjednik Socijaldemokrata i član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini Crne Gore Damir Šehović u izjavi za CdM kaže da je akcizna politika jedan je od najznačajnijih segmenata fiskalne politike. Poslije PDV-a, kako navodi, akcize su najveći poreski prihodi države i čine preko 20 odsto takvih prihoda. Naravno, svako povećanje akciza najviše pogađa one sa niskim dohotkom, odnosno kupovnom moći. Zbog svega toga, akcizna politika treba da bude pažljivo isplanirana i da bude kreirana u skladu sa realnim projekcijama koje u posebno ekonomski “ranjivijim” zemljama uvijek uzimaju u obzir spremnost sistema da se izbori sa sivom ekonomijom.

Zato jasno poručuje  da predloženo povećanje akciza na polovini godine na duvan, alkohol, gazirana pića i slatkiše otvara brojne dileme i veoma je upitno iz više razloga.

“Prvo, zbog predvidljivosti poslovnog ambijenta jer je povećanje bez adekvatne komunikacije sa privredom predloženo usred poslovne godine, što su predstavnici privrede i sami istakli. Ovo je veoma važno jer odgovorni privredni subjeti donose godišnje planove poslovanja koji su ovakvim mjerama znatno poremećeni. U ovom dijelu moramo biti svjesni da nam privreda nije neprijatelj nego partner koji dominantno “puni” budžet”, smatra Šehović.

Divljanje sive zone

Drugi razlog, prema njegovim riječima je taj što će ovim povećanjima biti najviše pogođeni građani slabije kupovnom moći koji će onda vjerovatno pribjegavati kupovini nekvalitetnijih proizvoda, još više štetnijih po zdravlje, kao i kupovati proizvode na nelegalnom tržištu.

“Treće, može doći do ozbiljnog “divljanja” sive zone, posebno u dijelu duvana a dijelom i kod alkohola. Četvrto, akcize na slatkiše se prvi put uvode kod nas, u situaciji gdje nema puno uporednih iskustava a posebno onih gdje je ta mjera dala očekivane rezultate (npr. Hrvatska je ukinula slične akcize jer nije došlo do smanjenja potrošnje slatkiša)”, jasan je potpredsjednik SD-a.

Drastičan pad prihoda

On je podsjetio na  iskustvo sa povećanjem akciza na duvan samo prije par godina (2018.), kada je posljedica povećana akciza, umjesto povećanja prihoda, bila drastični pad prihoda usljed rasta prodaje na nelegalnom tržištu.

Akcize na gazirana pića na nivou Norveške

Šehović dodatno objašnjava situaciju na konkretnim primjerima.

“Sada se predlaže povećanje cijene paklice do 60 centi, čime će one biti prilično skuplje nego u npr. Srbiji. Bojim se da će sve to rezultirati dodatnim bujanjem sivog tržišta, imajući u vidu predstojeću turističku sezonu uključujući i postojanje tzv.”mravljeg šverca”, jer je kod nas dozvoljeno da svi koji ulaze u Crnu Goru mogu da unesu mnogo više cigareta za razliku od npr.Hrvatske, Grčke i Mađarske gdje je maksimalno dozvoljen unos dvije paklice cigareta po putniku. Kada su u pitanju nove akcize na alkohol u poređenju sa zemljama regiona Crna Gora će po visini akciza biti odmah poslije Slovenije, a u odnosu na Albaniju i Sjevernu Makedoniju biće dva puta veće. Povećanjem akciza za pivo, Crna Gora će se izjednačiti sa Češkom, Belgijom, Italijom i Francuskom. Kada su u pitanju gazirana piće, povećanjem akciza se najavljuje povećanje cijena tih pića od oko 15 odsto čime će ona biti znatno jeftinija u regionu. Time se opet stvara veliki prostor za nelojalnu konkurenciju. Uz to, akcize na gazirana pića će porasti na najviši nivo u Evropi, nakon Norveške”, ističe sagovornik CdM-a.

Šehović nema dilemu – posljedice ovakvih predloga, koji nemaju odgovarajuće utemeljenje u realnoj i kvalitetnoj analizi, mogu biti rast nelegalnog tržišta, povećanje cijena navedenih proizvoda, smanjenje legalne prodaje i pad prihoda privrednih subjekata a samim tim i manje prihode za budžet, kupovanje nekvalitetnijih i po zdravlje štetnijih prozvoda od strane onih koji će najviše biti pogođeni ovim mjerama a to su građani sa nižim primanjima.

Socijaldemokrate, kako dodaje, podržavaju akciznu politiku kao dokazano dobar mehanizam kojim se utiče na smanjenje konzumacije nezdravih proizvoda, ali smatraju da treba odgoditi eventualnu odluku o povećanju akciza makar do januara naredne godine. Do tada, potrebno je uraditi kvalitetne analize o posljedicama povećanja akciza koje će rezultirati i drugačijom dinamikom njihovog povećanja, odnosno preciznim akciznim kalendarom.

“Takođe, treba dobro razmisliti o konceptu uvođenja akciza na slatkiše. Zatim, neophodno je ostatak godine iskoristiti za efikasniju borbu protiv sive ekonomije u ovom segmentu i nadogradnju instrumenata države za borbu protiv nelegalnog tržišta. Ovo sve podrazumijeva pravovremenu i intezivnu komunikaciju sa privredom”, govori on.

Na kraju, Šehović kaže da  očekuju od Vlade da predloži smanjenje akciza na gorivo koje je poskupilo do dvadeset centi po litru, odnosno 18 odsto, samo u proteklih par mjeseci, što je između ostalog uticalo i na povećanje cijena životnih namirnica.

“Osim toga, smatramo da se trebamo mnogo više fokusirati na stimulisanje kupovine zdrave hrane a ne da nam je uglavnom fokus na destimulisanju potrošnje nezdravije. Tu prije svega mislimo na razmišljanje u pravcu smanjenja PDV-a na voće i povrće, kao i na razne vrste olakšica usmjerenih na podsticanje ponude zdravijih prozvoda sa posebnim naglaskom na domaće proizvođače”, istakao je Šehović.

Višestruko negativne posljedice

Da ishod preduzetih mjera akcizne politike, odnosno povećanje akciza na grupu proizvoda može imati višestruko negativne posljedice, za CdM objašnjava i ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom Vasilije Kostić.

Kaže da u realizaciji postavljenih ciljeva bilo koje politike (ekonomskepolitike napr.) njeni segmenti (koji mogu biti politike za sebe:fiskalna, monetarna, trgovačka…) znatno prevazilaze pojedinačni značaj svake od njih iz razloga postojanja sinergijskog efekta koji nastaje kao rezultat sadejstva različitih politika na nesavršenom tržištu. Zbog toga ishodi sadejstva više politika su nerijetko nasumični odnosno neizvjesni i neželjeni.

Objašnjava da ovo praktično znači da čak i ako uskladite sve politike (što je gotovo nemoguće), zbog tržišnih nesavršenosti postoji realna mogućnost da u sadejstvu politika ishod bude drugačiji odželjenog (ne da ne ostvarimo namjeravano već da postignemo suprotno), a možemo zamisliti kako neizvjesnost ishoda raste (kakva se šteta može napraviti) kada neka politika protivurječi drugoj. Da ne govorimo, ukoliko je suprotsatvljena osnovnoj (ekonomskoj) politici.

Sagovornik CdM-a je stava da u ovakvom odnosu međuuslovljenosti i međupovezanosti politika leži i odgovor na pitanje o neophodnosti znalačkog i pažljivog planiranja svakog elementa ekonomske politke, u ovom slučaju fiskalne, odnosno akcizne politike kao njenog segmenta.

Dodaje Kostić kako pored ovog razloga, postoji još nekoliko osnovnih  razloga za sistematske neuspjehe države u ostvarenju njenih ciljeva koji su takođe suigeneris (sami po sebi) prirode, a odnose se na: nesavršenost informisanja, ograničen uticaj na reakciju privrednih subjekata na mjere države, nepotpuna kontrola administarivnog aparata i slabe institucije i kod nas, nažalost, ključan razlog – politički interes: sve za politički interes a njega nizašto.

“Na osnovu ovoga bi, makar na opštem nivou trebalo biti jasno da ishodi preduzetih mjera akcizne politike u dijelu povećanja akciza na pojedine proizvode: duvan, alkohol, proizvodi od šećera mogu biti sasvim drugačiji od željenih i imati višestruke negativne posljedice”, kaže Kostić.

Na koji način?

Ekonomski analitičar smatra da ciljevi koji se najčešće spominju i  koji su proklamovani, da se žele postići povećanjem akciza su: usklađivanje s direktivama EU, borba protivu šverca cigareta, borba za zdravlje građana, povećanje poreskih prihoda.

“Dovedemo li ove ciljeve u kontekst već rečenog možemo izvući mnoštvo različitih  zaključaka. Kako oporezivanje izaziva distorzije ( promjenu u radnjama subjekata da izbjegnu poreze) nije nerealno pretpostaviti da ovakva politika akciza ne korespondira sa naporima za opravkom ekonomije, makar na opštem nivou, jer povećanje cijena proizvoda (ovo to ima za rezultat) u uslovima recesije dovodi do smanjenja ponude pod uticaje redukcije tražnje na formalnom tržištu. Dakle proizvođači proizvode manje, a ne više jer na formalnom tržištu ne postoji dovoljna platežno sposobna tražnja da se održi dotadašnji nivo realizacije”, jasan je on.

Šta je sa neformalnim – sivim tržištem?

“Sada se dio ponude seli i realizuje na neformalnom – sivom tržištu jer su dohoci stanovništva ograničeni, bolje rečeno smanjeni recesijom i prinuđeni su da svoju tražnju zadovolje tamo. Tako sivo tržište raste i kontaminira sistem, država ostaje bez prihoda, a budžetu manjka novca koji se odnekud mora nadomjestiti. Neželjeni ishodi na opštem nivou su dakle: usporavnja ekonomskog oporavka, rast sive ekonomije i pad poreskih prihoda”, govori Kostić u analizi za CdM.

Zdravlje građana će biti više ugroženo

Osvrnuo se Kostić na još jedan segment.  Povećanjem akciza se želi zaštiti zdravlje građana!?

Kaže kako su akcizni proizvodi upravo oni koji su slabo reagibilni na povećanje cijena, pa država računa na siguran prihod od njihove potrošnje.

“Dakle, pretpostaviti je da izvjesno potrošači pića i duvana neće promijeniti svoje navike (neće prestati da piju i puše) već će promijeniti svoje ponašanje u pogledu potrošnje – zadovoljiće svoje potrebe na sivom ili nekom drugom tržištu u regionu, ukoliko je to dostupno, a jeste, ili, što je daleko gore po njih, napraviti preraspored u potrošnji pa će sada manje njihovog dohotka  odlaziti na hranu i odjeću zbog većih cijena duvana i alkohola. Čak ni u tom slučaju opšti nivo potrošnje na nivou zajednice nije ravan prethodnom, prije povećanja akciza, postići će se, tako, upravo suprotan efekat od željenog: zdravlje građana će biti više ugroženo poslije donošenja mjera. Na stranu to što će potrošači (najveći dio njih) pribjeći još lošijim proizvodima kako bi zadovoljili svoju potrebu, a najmanje kvalitetni proizvođači će biti diskriminisani (pod dodatnim pritiskom) jer najveći dio cijene njihovih proizvoda čini porez”, objašnjava Kostić.

Borba protiv šverca? 

Što se tiče borbe protiv šverca, Kostić kaže da se on na ovaj način prije podstiče nego suzbija jer mu se stvaraju uslovi, a uz to smo društvo slabih i krhkih institucija sa visokim stepenom korupcije i organizovanog  kriminala.

Upozorava kako bi institucije upravo morale biti glavna poluga u suzbijanju takvih pojava ali, kako napominje, nažalost, one nijesu etablirane pa zbog toga taj neophodan instrument u ovm momentu nije na nivou koji bi omogučio značajno suzbijanje šverca bilo koje vrste.

“U budućnosti možda, ali danas ne. Proces izgradnje snažnih institucija nije posao od nekoliko mjeseci to je dugoročan process ukupnog sazrijevanja društva.  Što se pak EU direktive tiče i usklađenja sa EU politikom ipravilima naravno da to treba slijediti ali opet u skladu s intersima našeg razvoja, a ne po cijenu sopstvene štete, jer na taj način dovodimo u pitanja našu sposobnost da realizujemo taj proces.  Ne sporeći dobre namjere, koje su najčešće uzrok mnogih nevolja i jada, u ime kojih se pokreće ovo rješenje ipak sam mišljenja da će povećanje akciza u ovom momentu izazvati suprotne efekte u odnosu na ono zbog čega su pokrenute. Može biti da je opet politički interes prevagnuo u odluci? No, kao što sam rekao s početka teksta, neće to biti ništa neobično niti unikatno. Greške su dio procesa ali kad se odlučite da skočite, to ne smije biti slobodan pad, već morate pri sebi imati “automatske stabilizatore” ( termin iz fiksalne teorije)”, zaključuje Kostić.

Izvor: Cdm