Veliki talasi prouzrokovani naletima jakog južnog vjetra, u posljednjih nekoliko dana ponovo prijete objektima Ulcinjske rivijere na Adi. Voda je probila improvizovane brane od drvenih greda i vreća sa pijeskom i potkopala plažni restoran do pola, dok su nanosi pijeska zatrpali balkone prvih apartmana nudističkog naselja do desnog ušća Bojane.

Na pojedinim mjestima od restorana ka drugom ušću, talasi su progutali plažu i upalili crvenu lampicu u svim nadležnim institucijama koje bi treatibalo da se bave erozivnim procesima na Velikoj plaži, a posebno na Adi.

U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom najavili su izradu studije izvodljivosti sanacije erozije na ulcinjskoj obali, dok eksperti upozoravaju da se problemu revitalizacije Ade Bojane mora pristupiti znatno ozbiljnije, ukoliko uopšte postoji interes Crne Gore da taj problem riješi.

“Malo je vjerovatno da će bilo koji strani investitor da uloži značajnija sredstva u razvoj turizma na Adi Bojani ako shvati da plaži na ostrvu prijeti nestajanje“, kazao je “Vijestima” prof. dr Sava Petković.

Predsjednik UO Morskog dobra Džaudet Cakuli rekao je da očekuje da će prva studija izvodljivosti, za koju će, kako tvrdi, JP izdvojiti zanačajna novčana sredstva, biti završena tokom ove godine.
“Poznati evropski eksperti koji se bave sanacijom erozivnih procesa širom kontinenta bili su tu i dali nam smjernice kako da izradimo studiju izvodljivosti. Mi već duže radimo na tome i vjerujem da ćemo već ove godine imati rezultate na sanaciji erozije na Adi“, kazao je Cakuli.

Petković je podsjetio da je sve do početka sedamdesetih godina prošlog vijeka Ada bila stabilna jer je postojala ravnoteža između količina nanosa koje su pod erozionim dejstvom talasa odnošene sa ostrva u more i količina nanosa koje je Bojana unosila u more. Nakon toga, naveo je, Albanija je počela izgradnju većeg broja akumulacija na Drimu i njegovim pritokama u kojima su se zadržavale velike količine nanosa.

“Već na mapi iz 2002, uočava se smanjenje površine istočnog dijela ostrva kao i nestanak Male Ade, u zoni ušća lijevog rukavca Bojane u more. To je period kada su sve akumulacije na Drimu završene i kada je transport nanosa nizvodno od akumulacije Vau I Dejes drastično smanjen. Usled smanjenih količina nanosa Drima, Bojana je unosila znatno manje količine nanosa u Jadransko more. Najzad, kao posljedica intrenzivnih erozionih procesa, širina plaže na Adi Bojani je drastično smanjena i prijeti joj postepeni nestanak“, pojasnio je Petković.

On je naveo da je potrebno naglasiti da problemi erozije obala i plaža dostižu danas u cijelom svijetu dramatične razmjere.
“Skoro sve najpoznatije plaže u svetu, kao što su Majami, Kopakabana, Varadero ili Ljoret de Mar, izložene su intenzivnim procesima erozije. Zbog toga se posljednjih decenija ulažu ogromni napori kako bi proces erozije obala i plaža zaustavio, ili barem ublažio“ tvrdi Petković.

Restoran na Adi pod vodom
Restoran na Adi pod vodom(Foto: Samir Adrović)

Prihranjivanje plaža, istakao je, jedna je od najuspešnijh metoda za revitalizaciju erodiranih plaža.

“Hidrauličkim bagerovanjem, odnosno refulisanjem pijeska sa dna mora i okeana i njegovim nasipanjem na obalu, ne zaustavlja se samo proces erozije već se istovremeno linija obale pomjera ka moru. Potrebno je naglasiti da ovim načinom zaštite obala od erozije ne postiže trajna zaštita obale od erozije jer se ne otklanjaju uzroci erozije obala i plaža. Stoga je neophodno da se u određenim vremenskim intervalima ponovo vrši nasipanje materijala na obalu, u prosjeku svakih pet do deset godina, kako bi se obezbijedila neophodna stabilnost obala i širina plaža“, kazao je Petković.
On je naglasio da svim projektima prihranjivanja plaža moraju prethoditi ozbiljni terensko-istražni i studijski radovi.

“Dosadašnji pokušaji da se revitalizuje plaža na Adi Bojani nijesu dali zadovoljavajuće rezultate. Prvo, radovima na revitalizaciji plaže nijesu prethodili nikakvi terensko-istražni i studijski radovi, niti je izrađena odgovarajuća projektna dokumentacija. Osim toga, količina nasutog pijeska na obalu je bila nedovoljna da bi se se uspostavila nekadašnja širina plaže“, ocijenio je Petković. Naveo je “da je čak i ako je tačan podatak ministarstva da je nasipanjem pijeska dobijena korisna površina plaže od 30.000 kvadrata, to bi značilo da je širina plaže povećana za samo 10 metara.

“Kako je na kritičnim dionicama širina plaže bila približno 10 metara, vjerovatno je pri prvom jačem nevremenu gro nasutog materijala odnijeto u more. Nekadašnja širina plaže je bila preko 60 metara i ona je omogućavala amortizaciju dejstva talasa velikih visina“, podsjetio je Petković.

Izvor:Vijesti