Ekonomista Zarija Pejović kazao je da postoji rizik da bi ukidanje doprinosa na zdravstveno osiguranje koje je najavilo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja moglo da stvori deficit u Fondu zdravstva i da se u konačnom prelije na potrošače, te da taj doprinos ne treba ukidati.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, kojim rukovodi ministar Milojko Spajić, najavilo je novu poresku reformu kojom će biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura, uz povećanje minimalne zarade na 450 eura i progresivno oporezivanje zarada i dobiti.

Pejović je za Vijesti ocijenio da predlozi koji radikalno mijenjaju strukturu javnih finansija moraju počivati na prethodno urađenim analizama, te da je u konkretnom slučaju pitanje za Ministarstvo finansija koja su to istraživanja realizovana,a koja govore u prilog da će primici od doprinosa za zdravstveno osiguranje biti nadoknađeni primicima iz alternativnih poreskih nameta.

“Smatram da postoji rizik da bi ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje stvorilo deficit u finansiranju Fonda zdravstva, koji bi se morao kompenzovati kroz javni dug, eventualno povećavanje stope PDV, pa bi se trošak doprinosa,(čija je uplata obaveza poslodavaca), tako prelio na potrošače. Doprinose za zdravstveno osiguranje ne treba ukidati, već treba jačati kapacitete Uprave prihoda i carina i inspekcijskih službi, eliminisati zapošljavanje ‘na crno’, pa će širenje poreske baze, omogućiti smanjivanje i stopa poreza i doprinosa koji opterećuju bruto zaradu”, ocijenio je Pejović.

On je kazao da podržava inicijativu da se uvede progresivno oporezivanje dobiti pravnih lica i dohotka fizičkih lica i smatra da za primitke koji će se ostvariti kroz uvođenje progresivnih poreskih stopa, a koji će tangirati vlasnike kapitala i dohodovno višu klasu,treba umanjiti akcize za gorivo, čime će se smanjiti nameti radu na račun kapitala.

”Što se tiče minimalne zarade, činjenica je da shodno podacima Monstata (iz “Ankete o dohotku i uslovima života”), dohodovno ‘gornjih’ 20 odsto populacije zarađuje više od dohodovno ‘donjih’ 60 odsto posto populacije. Ova nejednakost u raspodjeli dohotka upućuje na potcijenjenost rada u Crnoj Gori i upućuje na potrebu uvećanja minimalne zarade”, reko je Pejović.

Njegov je stav da uvećanje minimalne zarade treba da bude postepeno, kao rezultat dogovora socijalnih partnera, uz snaženje uloge sindikata.

Izvor:RTCG