Društvene mreže Twitter i YouTube uklanjaće sadržaje kojima se negira genocid u Srebrenici. To su danas Radiju Slobodna Evropa poručili vlasnici Twittera, odnosno Google-a, koji gazduje YouTube-om.

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) nedavno je uputio zahtjev tehnološkim gigantima Twitter i YouTube da zabrane negiranje genocida u Srebrenici na svojim platformama.

Direktor kanadskog Instituta Emir Ramić za Radio Slobodnu Evropu kaže da IGK vodi evidenciju o sadržajima na društvenim mrežama i da najviše objava u kojima se vrijeđaju srebreničke žrtve dolazi iz Srbije, ali da ih ima i iz Rusije, Francuske i drugih država.

IGK još nije dobio odgovore na zahtjev koji je 30. jula 2021. uputio ovim društvenim mrežama, ali Ramić kaže da se nada pozitivnom odgovoru, „jer su obje socijalne mreže već ranije uklanjale neke sadržaje koji zadiru u mržnju prema drugom i drugačijem i koji vrijeđaju žrtve holokausta i u pojedinačnim slučajevima, kao i žrtve genocida u Srebrenici“.

Twitter i Google: Nema mjesta govoru mržnje

Kompanije Twitter i YouTube u vezi sa zahtjevom Instituta za istraživanje genocida za RSE kažu da imaju jasno ustanovljenu politiku koja „sankcioniše svaki govor mržnje“.

U odgovoru Google, pod čijim okriljem je video platforma Jutjub, kažu da će uklanjati sve sadržaje koji krše već ustanovljena pravila kompanije o širenju govora mržnje.

“Imamo jasnu i uspostavljenu politiku u vezi sa govorom mržnje, a koja zabranjuje sadržaje koji minimiziraju ili negiraju dobro dokumentovane, nasilne događaje, uključujući i genocid u Srebrenici. Ako se utvrdi da sadržaj krši ove smjernice, mi ćemo ga ukloniti “, navodi se u odgovoru portparola YouTube-a za RSE.

Slično poručuju i iz kompanije Twitter. Prema riječima portparola ove društvene mreže, govoru i porukama mreže „nema apsolutno nikakvog mjesta na Twitteru“.

– Naša ‘Politika mržnje’ zabranjuje širok spektar ponašanja. To uključuje targetiranje pojedinaca sa uvredljivim namjerama, pozivanje na nasilne događaje, vrstu nasilja gdje su zaštićene kategorije ljudi bile žrtve ili gdje se pokušava poricanje odnosno minimiziranje takvih događaja. Imamo i snažnu politiku u slučajevima glorifikovanja politike nasilja i preduzimamo mjere protiv takvog sadržaja i ponašanja koji pokušavaju da veličaju ili hvale nasilje i genocid – navodi se u dopisu portparola Twittera.

U ovoj kompaniji podsjećaju da je Twitter nedavno potpisao i dokument sa sa Kanadskim centrom za izraelska i jevrejska u kome se obavezao na zaustavljanje širenja mržnje prema Jevrejima putem svoje platforme. Isti dokument potpisale su i druge vodeće kompanije među kojima su Google i Facebook.

Najviše sadržaja dolazi iz Srbije

Emir Ramić kaže da njegov Institut za istraživanje genocida vodi svoju evidenciju o sadržajima na društvenim mrežama koji negiraju genocid u Srebrenici.

“Najviše negacija genocida dolazi iz Srbije, zatim iz Republike Srpske, Rusije, Francuske “,kaže Ramić.

Dodaje da sistematskog, organizovanog negiranja genocida ima i u SAD i Kanadi.

“Mi smo u Kanadi imali peticiju kanadskog parlamenta, kojom smo tražili krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi. Peticiju je potpisalo više hiljada Kanađana, a sponzor peticije je bio član kanadskog parlamenta Brajan Mas“, objašnjava Ramić.

U odgovoru kanadske Vlade na peticiju koju je 2019. pokrenuo Institut, poručeno je da Kanada snažno osuđuje genocid u Srebrenici. Ujedno se podsjeća da je to uradila i kroz svoje institucije.

“U 2010. godini parlament je jednoglasno usvojio Rezoluciju M 416 koja događaje u Srebrenici priznaje kao genocid. Iste godine, Donji dom je takođe jednoglasno usvojio prijedlog kojim se 11. jul priznaje kao Dan sjećanja na Srebrenicu. Ovaj čin priznanja odražava duboku tugu koju su osjećali Kanađani širom zemlje zbog užasnih događaja koji su se zbili i on će obezbijediti da ti događaji ne budu zaboravljeni”, napisano je u odgovoru kanadske Vlade Institutu 2019.

Što se tiče objava iz država poput Rusije, Francuske i u, kako kaže Ramić, nešto manjoj meri Austrije, Holandije, Belgije i Engleske uglavnom radi o pojedincima.

Objave na Facebook-u

U Srbiji pored individualnih objava često se mogu pronaći stranice grupa koje, uz promovisanje nacionalističke politike, objavljuju sadržaje o negiranju genocida u Srebrenici. Takvih grupa ima i na Facebook-u.

Ovoj kompaniji u oktobru 2020. već se obraćao kanadski Insitut. Ramić kaže da je i ova društvena mreža podsjetila da već ima politiku zabrane hvaljenja zločina iz mržnje, masovnih ubistava, ismijavanja žrtava i promociju zločinaca.

“Oni su naglasili kako već imaju politiku zabrane hvaljenja zločina iz mržnje, masovnih ubistava, ismijavanje žrtava i promociju organizacija i pojedinaca koji ih čine. Po toj osnovi, Facebook može uklanjati sa svoje platforme svako negiranje genocida u Srebrenici i veličanje osuđenih ratnih zločinaca”, objašnjava Ramić i dodaje da se to već dešavalo u nekoliko navrata.

“IGK smatra pozitivnim što Facebook poricanje holokausta i genocida tretira kao govor mržnje i nadamo se da će u budućnosti još više uklanjati sa svoje platforme negiranje genocida u Srebrenici”, dodaje Ramić.

Ova društvena mreža takođe ima svoju politiku ophođenja prema objavama koje promovišu govor mržnje i na osnovu koje uklanjaju neprimjerene sadržaje.

Iz kompanije Fejsbuk nisu odgovorili na upit RSE o tome koliko je ova društvena mreža do sada registrovala i uklonila sporne sadržaje.

Zločin u Srebrenici jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.

Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora. Među osuđenima su Radovan Karadžić, prvi predsjednik Republike Srpske i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

Rješenje nije samo u politici društvenih mreža

Emir Ramić smatra da kampanja protiv mržnje i negiranja holokausta i genocida ne bi trebalo da ide samo preko platformi društvenih mreža. Objašnjava da bi Vlade svih država preko svog pravosuđa trebalo da uvedu zakone koji regulišu ovu temu na društvenim mrežama.

“Neke su zemlje, poput Njemačke, već usvojile zakone kojima se pooštrava pravilo o tome kako se platforme društvenih medija moraju suprotstaviti govoru mržnje na mreži i drugim ilegalnim sadržajima. Neke zemlje takođe zabranjuju poricanje genocida, onlajn ili oflajn”, kaže Ramić.

Odluku o uvođenju zabrane negiranja genocida i ratnih zločina nedavno je donio i, sada bivši, visoki predstavnik za BiH Valentin Incko. Ova zabrana uvedena je u Krivični zakon BiH.

Izvor: m.cdm.me