Turistička sezona u Crnoj Gori će u velikoj mjeri zavisiti ne samo od toga kada će pandemija biti obuzdana, već i od brzine imunizacije, ocijenili su iz Svjetske banke (SB).

„Međutim, ohrabrujuće je da neka od glavnih tržišta turista za Crnu Goru, kao što je Srbija, ubrzano napreduju sa imunizacijom“, navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan koji je objavljen krajem aprila.

U tom dokumentu, u posebnom odjeljku za Crnu Goru, navodi se da je neizvjesnost visoka u pogledu razvoja pandemije i sprovođenja vakcinacije, a time i brzine ekonomskog oporavka.

„Crna Gora je rangirana na trećem mjestu u svijetu po broju zaraženih koronavirusom na milion stanovnika. Sprovođenje vakcinacije se polako poboljšalo od kako je imunizacija počela krajem februara. Vlada je povećavala restrikcije kako bi obuzdala pandemiju“, rekli su iz SB.

U SB očekuju da bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore raste 7,1 odsto u ovoj godini, pod uslovom da dođe do oporavka turizma na 55 odsto njegovog nivoa iz 2019.

„Međutim, projektovano je da se gubitak ukupnog ekonomskog autputa /output/ neće u potpunosti oporaviti do 2023. godine, kada se očekuje da ekonomija raste 3,5 odsto. Brzina oporavka može biti snažnija ukoliko se imunizacija ubrza“, dodaje se u izvještaju.

Izgledi kada je u pitanju zaposlenost, kako su ocijenili iz SB, su u velikoj mjeri neizvjesni i zavise od oporavka radno intenzivnih sektora, što takođe zavisi od obuhvata i trajanja državne podrške.

„Koliko će se brzo oporaviti radna mjesta koja zahtijevaju nizak stepen vještina će djelimično determinisati koliko će se brzo siromašna i osjetljiva domaćinstva povratiti na nivoe dohotka prije krize. Rješavanje dugoprisutnih izazova u sektoru rada je presudno za snažna unapređenja u segmentu opšteg blagostanja društva“, kazali su iz SB.

Održive i kredibilne fiskalne politike, kako su naveli, predstavljaju imperativ za održivost duga.

Iz SB su saopštili da dodatna podrška države privatnom sektoru, ukoliko bude neophodna, mora biti ciljana, fiskalno odgovorna i osmišljena tako da se postepeno ukida kad oporavak ojača.

„Procijenjeno je da će fiskalni deficit postepeno padati sa pet odsto BDP-a u ovoj godini na 1,3 odsto u narednoj, što znači primarni suficit od 1,1 odsto BDP-a. Nakon što je dostigao svoj vrhunac u prošloj godini, projektovano je da će se javni dug vratiti na nivoe prije krize do 2023“, precizirali su iz SB.

Međutim, kako su u upozorili, stvarna putanja fiskalnog deficita i smanjenja duga može biti oštrija ili uravnomjerenija u zavisnosti od srednjoročnih budžetskih planova Vlade.

„Uticaj krize i visoki nivo duga uslovljavaju opreznu fiskalnu politiku, koja će ciljati primarne suficit kada se ekonomija potpuno oporavi“, dodaje se u izvještaju.

Očekuje se da će se eksterni disbalansi smanjiti, all i da će ostati na visokom nivou.

Kako su naveli, projektovano je da će završetak dionice auto-puta, koji zavisi od uvoza, i snažniji izvoz, predvođen oporavkom turizma, smanjiti deficit tekućeg računa na 13 odsto BDP-a u narednoj godini, odnosno na deset odsto u 2023.

Iz SB su podsjetili da je nova Vlada preuzela dužnost u decembru prošle godine, što je odložilo usvajanje ovogodišnjeg budžeta.

„Trenutno se usvajaju privremena rješenja o finansiranju do usvajanja novog budžeta. Nova Vlada je istakla posvećenost ubrzanju reformi, snaženju vladavinu prava i borbe protiv korupcije, što sve predstavlja temelj za snažniji, održiviji i inkluzivan rast“, dodaje se u izvještaju.

Iz SB su saopštili da se eksterni rizici odnose na duže trajanje pandemije, sporije sprovođenje imunizacije i mogućnosti da se restrikcije za putovanja produže i tokom ljeta.

„Nastavak sa drugom dionicom autotupa može biti prijetnja po održivost javnog duga“, upozorili su iz SB i dodali da domaći rizici, uključujući političku polarizaciju, ostaju povišeni.

U SB smatraju da bi kriza trebalo da se iskoristi za sprovođenje ključnih strukturnih reformi.

„Ovo bi dovelo do otpornijeg oporavka za sve nakon krize i izbjeglo bi se preokretanje prethodnih reformi“, navodi se u izvještaju.

Da bi se ubrzao oporavak i potpomogao rast i smanjenje siromaštva, Crna Gora, kako su zaključili, mora da održava makroekonomsku stabilnost, osnaži ljudski kapital, smanji barijere za produktivnost privatnog sektora, obezbijedi inkluzivno i efikasno pružanje usluga javnog sektora, kao i da pažljivo upravlja prirodnim resursima.

Izvor: RTCG