BIVŠI ČELNICI UPOZORAVAJU

Stanje u EU kao pred raspad SFRJ

EU je danas suočena sa situacijom koja podseća na stanje u bivšoj SFRJ uoči njenog raspada, upozoravaju Stjepan Mesić, Milan Kučan i Raif Dizdarević. Smatraju da je najveća odgovornost za krvave ratove na Balkanu 90-ih godina na onima koji su odbili bilo kakav razgovor o političkom dogovoru, kojim bi se našla alternativa federaciji koja je prestala da funkcioniše.

Mesić, bivši hrvatski predsjednik, koji je bio i član posljednjeg saziva Predsjedništva SFRJ, Dizdarević, koji je bio član jugoslovenskog državnog vrha prije njega, i Milan Kučan, prvi predsjednik Slovenije i predratni čelnik slovenačke organizacije Saveza komunista, okupili su se poslije skoro 30 godina od raspada SFRJ, u podzemnom bunkeru kod hercegovačkog gradića Konjica, gdje su evocirali uspomene na dramatične “godine raspleta” jugoslovenske krize, prenosi Hina.

Oni su tako, prvi put, bili u prilici da vide objekat koji je u bivšoj državi tretiran kao najstroža vojna tajna, a koji danas služi kao prostor za izlaganje umjetničkih instalacija, dok ga turisti obilaze kako bi vidjeli “Titov bunker”.

Trojica političara u Konjic su došli na poziv organizatora History Festa, kako bi učestvovali na panelu o kraju bivše države, a Kučan je upozorio da EU danas liči na bivšu SFRJ jer ima brojne probleme na koje ne nalazi prave odgovore.

A oni su, kako navodi, eskalirali kada su zaboravljena načela na kojima je Unija utemeljena – potrebi da se više nikada ne dopusti rat na evropskom kontinentu.

Kučan je na raspravi pod nazivom “30 godina nakon bunkera” rekao da su pitanja ravnopravnosti i funkcionalnosti “temeljni interesi koji nas okupljaju oko EU”.

“Ne može biti nadglasavanja država, ali o nekim se interesima mora odlučivati većinom”, rekao je Kučan, koji smatra da populisti poput Viktora Orbana, Marin Le Pen i Matea Salvinija rade u interesu Rusije i administracije Dolanda Trampa kojima, kako tvrdi, nije u interesu jaka Evropa.

Na pitanje moderatora, upućeno trojici političara, da li smatraju sebe odgovornima za sve što se dogodilo krajem 80-ih i početkom 90-ih godina, Dizdarević je odgovorio da “nije moglo da se učini više”, s čime je saglasan bio i Mesić.

Mesić tvrdi da nije bio u prilici nikome da nametne svoje mišljenje iako je odmah po imenovanju za člana Predsjedništva SFRJ upozorio kako će biti i posljednji predsjednik tog ijtela, ako ne dođe do političkog dogovora.

Kučan je rekao da se osjeća odgovornim jer nije uspio druge da uvjeri argumentima da je Jugoslaviji došao kraj i da se treba dogovoriti o mirnom razlazu.

“Odgovoran sam i za dvije velike greške koje je napravila Slovenija: za ‘izbrisane državljane’ i za ‘Ljubljansku banku’, priznao je Kučan dodajući da su problemi u samostalnoj Sloveniji nastali kao rezultat ocjene da u bivšoj zajedničkoj državi ništa nije valjalo.

On smatra da je za to odgovorno “iracionalno naglašavanje nacionalnog elementa” i upozorava da je takvo ponašanje uvijek štetno.

Kučan: Odgovoran sam i za dvije velike greške koje je napravila Slovenija: za 'izbrisane državljane' i za 'Ljubljansku banku', Foto: Al Jazeera BalkansKučan: Odgovoran sam i za dvije velike greške koje je napravila Slovenija: za ‘izbrisane državljane’ i za ‘Ljubljansku banku’, Foto: Al Jazeera Balkans

Mesić navodi da je u Predsjedništvo SFRJ otišao sa zadatkom da se postigne dogovor o rješenju krize, ali tvrdi da tamo nije našao sagovornike.

On je rekao da je jedan od predloga bio uspostavaljanje konfederacije šest država na period od tri do pet godina.

Mesić smatra da je ključni problem nastao kada su bivši predsjednici Hrvatske i Srbije, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, kako je naveo, u četiri oka u Karađorđevu, dogovorili razgraničenje i to na štetu BiH.

Mesić tvrdi da je Milošević Tuđmanu nudio banovinske granice iz 1939. te Kladušu, Cazin i Bihać i dodaje da je upozorio Tuđamana da BiH, odnosno Alija Izetbegović, na to sigurno neće mirno gledati.

On, takođe, ne sumnja da je koncept velike Srbije bio u pozadini svega što je radio Milošević, kojeg naziva “uvjerljivim prevarantom”, koji nije želio “nikakvu Jugoslaviju, ni federativnu ni konfederativnu”.

Dizdarević smatra da je ključni problem i to što nije bilo hrabrosti da se račun za krizno stanje direktno adresira na Miloševića i spriječi rušenje načela “na kojima je jedino mogla opstati jugoslovenska federacija”.

Izvor: B92