Šta sve donosi novi Zakon o zaštiti potrošača

Osnivanje tijela za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova, zabrana uslovljavanja građana da plaćaju dugove starije od dvije godine da bi im bila uključena voda ili struja, veća prava potrošača pri kupovini na internetu, vraćanje centa ili dva kusura i uvođenje vještaka za saobraznost proizvoda – to su najbitnije novine koje Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača donosi. Ukoliko sve bude teklo po planu, zakon će već u oktobru biti usvojen, a u prvim danima 2020. počeće njegova primjena.

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet sjutra će razmatrati taj Prijedlog zakona. U razgovoru za CdM generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača pri Ministarstvu ekonomije, Jovo Rabrenović, kaže da su uložili mnogo truda u pripremu Prijedloga, koja je trajala nekoliko godina.

Dokument je imao više verzija, čitanja Evropske komisije i njihovih sugestija. U međuvremenu, izlazile su nove uredbe i pravna regulativa, došlo je do izmjena u nacionalnom zakonodavstvu pa su neki zakoni prelazili iz jedne u drugu nadležnost ili su se dijelili, pravljeni su novi zakoni…

Ista prava kao u EU

“U suštini, dobro je što smo malo odužili sa zakonom, jer smo taj način obuhvatili i neke aktivnosti koje Evropska unija planira da realizuje u sljedećih nekoliko godina. Mi smo ih već obuhvatili našim zakonom pa ćemo njim imati regulisano ono što i EU planira da uvede otprilike u isto vrijeme kao i mi – a to je osnivanje tijela za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova”, ukazuje Rabrenović.

Tako ćemo, objašnjava, pored već postojećih odbora za rješavanje potrošačkih sporova koji postoje u Privrednoj komori, osim inspekcija, imati novi institut pomoći potrošačima.

“To su tijela koja će biti formirana i osnovana kod samih trgovaca, udruženja trgovaca i nevladinih organizacija. Tako da ćemo biti u istoj liniji sa zemljama Evropske unije”, dodaje generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača, naglašavajući da ćemo biti zaštićeni ne samo u teoriji, odnosno zakonski, nego da će faktički takvo stanje biti na terenu.

Foto: CdM

Od zakona, kaže, očekuju mnogo.

“Kad zakon bude izglasan u Skupštini Crne Gore, a nadam se da će to biti tokom jesenjeg zasijedanja, u oktobru, poslije toga imamo tri mjeseca prelaznog perioda, tako da računam da je moguće da će već u prvim danima poslije Nove godine zakon početi da se primjenjuje”, navodi Rabrenović.

Potom će, objašnjava, imati pojačane promotivne aktivnosti kako bi potrošačima približili njihova nova prava, a trgovce dodatno edukovali i pripremili za primjenu propisa, jer se njima nameću dodatne obaveze.

Kupovina preko interneta 

Zakon je vrlo opširan i obuhvata dvije nove velike direktive – prva je vezana za arbitražno rješavanje sudskih sporova, a druga za kupovinu proizvoda van mjesta prodaje.

“To je prodaja preko interneta ili u kući, na primjer kada vam neko prodaje paket za mobilnu telefoniju ili za kablovsku televiziju. Tu se uvode dodatna poboljšanja i izmjene, tako da će potrošači moći da u roku od 15 dana vrate proizvod ili uslugu bez obrazloženja i da im bude vraćen novac ukoliko nijesu zadovoljni tim što su dobili. Razlog je vrlo jednostavan – kada kupujemo nešto preko interneta ne znamo kako to izgleda, imamo samo virtuelno iskustvo o tom proizvodu”, kaže Rabrenović.

Naglašava da je riječ o proizvodima koji se kupe na sajtovima u Crnoj Gori, a ne na sajtovima koji su u drugim državama, jer još nijesmo dio jedinstvenog evropskog tržišta.

Nema više uslovljavanja građana da plate zastarjele dugove

Javnost je, ipak, najviše zainteresovala izmjena vezana za usluge od javnog interesa koja se odnosi na zastarijevanje i nemogućnost uslovljavanja potrošača da plate dug stariji od dvije godine da bi im se ponovo uključila struja ili voda.

“Mi u suštini ne donosimo ništa epohalno i novo našim propisom, već je faktičko stanje i po Zakonu o obligacionim odnosima zastara nastupa poslije dvije godine i ukoliko u tom periodu trgovac nije pokrenuo naplatu – pretpostavlja se da nije zainteresovan i da te dugove jednostavno ne želi da naplati”, kaže Rabrenović.

Dakle, sud je taj koji može da proglasi nešto zastarjelim ili ne, novi zakon kaže da period zastare ide nakon dvije godine, a trgovac neće moći sam da ocjenjuje da li je neki dug stariji od dvije godine podložan naplati.

“Mi sada našim zakonom branimo trgovcu da može da uslovljava potrošača da bi mu, recimo, bila uključena struja, koja takođe ne može biti isključena po zakonu, ukoliko se potrošač žali, podnese prigovor trgovcu i osporava račun, iznos računa, vremenski period za koji mu se traži naplata i tako dalje… Ne može potrošač biti uslovljen da plati dug koji je u kategoriji zastarjelih da bi mu bila uključena struja, voda, telefon ili bilo šta od tih usluga koje pripadaju kategoriji javnih usluga”, objašnjava generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača.

Na taj način će, uvjeren je, i potrošači i trgovci moći bolje da funkcionišu.

“Potrošač će znati koji su njegovi dugovi, sada će sve imati na računu precizno. Sem iznosa računa za prethodni mjesec, trgovac će biti obavezan da iskaže i koliki je dug potrošača po ranijim mjesecima, koliki je eventualni dug za period stariji od dvije godine, odnosno period koji se smatra potencijalnom zastarom i obavezno je da istakne iznos kamate koju naplaćuje potrošaču”, precizirao je Rabrenović, posebno ističući da zakon neće biti retroaktivno primjenjivan.

Ne favorizuju se potrošači

Neke velike kompanije već su reagovale na Prijedlog zakona, ocjenjujući da se njim favorizuju potrošači. Rabrenović to negira i ističe da samo prate evropske propise i direktive, te da većina velikih kompanija koje posluju u Crnoj Gori posluje i u evropskim zemljama, gdje važe ista pravila.

“Imali smo tokom javnih rasprava sugestije Elektroprivrede i mobilnih operatera, dali smo odgovore, nešto je uvaženo, nešto ne. Potrošač ne može biti favorizovan, jer zakonom je definisano da je potrošač slabija strana u odnosu na trgovca i uvijek je potrebno da trgovac dokaže da je ispunio svoje obaveze”, ukazuje generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača.

On ne vjeruje da tu može biti ikakvih problema, jer u zakonu, kako kaže, nema ništa što bi moglo da uspori ili ometa rad bilo kojeg trgovca koji vrši usluge od javnog interesa.

Zabranjeno i naplaćivanje slanje opomena

Osvrnuo se i na praksu nekih institucija, najčešće banaka, koje nam pošalju opomenu i podsjete nas da imamo neko dugovanje i tu opomenu naplate.

“Više toga neće biti, biće strogo zabranjena bilo kakva naplata slanja opomena. Imamo slučajeva, recimo, i u drugim nekim sektorima da se naplaćuju opomene ili obavještenja koja potrošač dobije za određene dugove. Znači, to eliminišemo”, kategoričan je Rabrenović.

Jedinstveni u svijetu po nevraćanju kusura

Mnogo ga raduje što će, kako kaže, napokon i Crnoj Gori doći do toga da se potrošaču vrati kusur od jednog, dva ili pet centi.

Tu je, ističe, često problem što trgovci i ne znaju zakone ili ne znaju da njihovi radnici ne vraćaju cent, menadžment i pravnici ne prenose vlasnicima informacije, zataji neko u lancu…

“Zakonom je definisano da je to kažnjivo, biće kažnjen svaki trgovac koji ne vrati kusur potrošaču. Po tome jesmo jedinstvena država u svijetu, jedinstvena koja mora to da reguliše na takav način. Malo je tu i mentalitet problem, mi volimo da častimo. U redu je kad nam se vrati kusur da častimo, ali da čašćavamo, a da ne želimo da častimo, to već nije”, dodaje on i naglašava da turisti iz inostranstva ne razumiju zašto im se u Crnoj Gori ne vraća cent kusura nakon plaćanja.

Brojni prigovori na isticanje cijena

Godišnje im, navodi, pristignu hiljade prigovora potrošača.

“Polovina njih se odnosi na cijene, pogrešno istaknute ili kada nema istaknutih cijena uopšte. To je vrlo kažnjivo, to se smatra obmanjujućom poslovnom praksom”, poručuje Rabrenović.

Uvođenje vještaka za saobraznost proizvoda

Jedna od izuzetno korisnih izmjena je i uvođenje vještaka za saobraznost proizvoda, a troškove njihovog angažovanja snosiće trgovci.

“Trgovac plaća vještačenje u prvih šest mjeseci od kupovine proizvoda, to je taj period koji se smarta najrizičnijim, u tom periodu će valjda se utvrditi je li proizvod funkcionalan ili nije”, kaže Rabrenović i naglašava da rok za saobraznost ostaje dvije godine.

Zakon će biti primijenjen od prvog do posljednjeg slova

On ocjenjuje da nijedna odredba ne ide na štetu trgovca, već isključivo na štetu onoga ko ne poštuje propise.

“I ako ćete me pitati da li ćemo dozvoliti da se zakon ne poštuje, odgovor je: Ne, to nikad nećemo dozvoliti. Ovaj zakon će biti primijenjen od prvog do posljednjeg slova, paragrafa, tačke, stava, onakav kakav bude usvojen u Skupštini – takav će se primijeniti”, zaključio je Rabrenović.

Izvor: CDM