Rezultati studije koja je nedavno objavljena u časopisu Lancet ukazuju na to da od 1.733 pacijenata koji su bili hospitalizovani zbog posljedica koronavirusa u kineskom gradu Vuhanu, njih 76 posto i šest mjeseci nakon završetka bolesti još uvijek osjeća bar jedan simptom bolesti

Foto: Glavobolje i “magla u glavi”

Naučnici i ljekari ne odustaju od pokušaja da u što skorije vrijeme i na što bolji način shvate stanje koje nazivaju “dugotrajnim kovidom” među pacijentima kod kojih dugotrajni simptomi bolesti traju i nekoliko mjeseci nakon oporavka od zaraze koronavirusom, piše Hina.

“Osobe koje su oboljele od dugotrajnog kovida često kažu da osjećaju neprestani umor, da ih muče glavobolje i ‘magla u glavi’ koja se manifestuje smanjenjem fokusa, koncentracije, pamćenja, budnosti i pronalaženja riječi tijekom razgovora. Simptomi ‘moždane magle’ uključuju i zaboravnost te tjeskobu, zbunjenost i probleme sa spavanjem. Ova stanja pacijenti počinju osjećati otprilike četiri mjeseca nakon akutne bolesti, rekao je dr. Alfonso Hernandez-Romieu, član tima koji prati posljedice covida u američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), prenosi CNN.

Šta je “dugotrajni kovid”: Neprestani umor, “magla u glavi”

Rezultati studije koja je nedavno objavljena u časopisu Lancet ukazuju na to da od 1.733 pacijenata koji su bili hospitalizovani zbog posljedica koronavirusa u kineskom gradu Vuhanu, njih 76 posto i šest mjeseci nakon završetka bolesti još uvijek osjeća bar jedan simptom bolesti.

Ljekari su ustanovili i da težina bolesti u slučaju kovida-19 ima malo uticaja na to hoće li se kod pacijenata razviti dugotrajni kovid simptomi, rekao je Hernandez-Romieu, prenosi Hina.

Doktorka Alison Navis, docentkinja na Medicinskom fakultetu Icahn u Maunt Sinaiju u Njujorku, kaže da je jedan od najčešćih simptoma dugotrajnog kovida upravo “moždana magla”.

“Moždana magla je simptom. To nije dijagnoza i kod različitih ljudi različito se manifestuje. Često je to kombinacija problema s kratkotrajnim pamćenjem, težom koncentracijom ili poteškoćama u pronalaženju riječi tokom razgovora”, kazala je ona, prenosi Hina.

Navis kaže i kako se čini da nema jasne povezanosti između razvoja moždane magle i težine bolesti kada je kovid posrijedi te da se ona ne povezuje ni s pacijentovim godinama ili ostalim zdravstvenim činiocima rizika.

Doktorka je rekla da su njene kolege simptome primijetili i među mlađim pacijentima, uključujući djecu i adolescente koji su preboljeli tek blagi oblik koronavirusa i nisu imali nikakve prateće bolesti.

S obzirom na izostanak šire dijagnoze i plana liječenja pacijenata koje boluju od dugotrajnog kovida, ljekari nastoje uticati na specifične simptome, rekla je Navis.

“Kada je posrijedi moždana magla, tu nažalost nemamo odgovarajućeg načina liječenja za nastale kognitivne promjene”, kazala je ona.

Ako problem predstavlja simpatički nervni sistem koji reguliše brojne fiziološke procese i kod kojeg se regulacija odvija autonomno bez kontrole svijesti, Navis je kazala da u liječenju mogu biti korisne razne tehnike disanja i meditacije.

Kada su posrijedi ostali problemi povezani s nervnim sistemom, doktorka kaže da bi vrlo korisna mogla biti pojačana nadoknada tečnosti.

Pacijentima koji pate od pojačanog umora savjetuje polagane vježbe te ističe da pritom ne bi trebali činiti bilo što zbog čega bi se nakon vježbi mogli osjećati lošije.

Istaknula je i da bi trebali da pokušaju dovoljno da spavaju, te da vodi računa o svojem mentalnom zdravlju, prenos Hina.

Da bi što bolje definisali i razumjeli dugi kovid stručnjaci CDC-a sarađuju s Nacionalnim institutom za zdravlje i Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO).

“Premda još uvijek ne znamo šta tačno uzrokuje navedene simptome i znamo da za pacijenta predstavljaju veliki problem, primjećujemo da se oni s vremenom ipak dobro oporavljaju, zaključila je Navis.

Izvor: Vijesti.me