Snijeg i mraz uništili voće na sjeveru

0
80

Snijeg praćen mrazom, koji je protekle sedmice osvanuo na poljoprivrednim površinama na području bjelopoljske opštine, prouzrokovao je štetu na usjevima, prije svega na mladim biljakama, pišu Dnevne novine.

Prema riječima predsjednika Udruženja registrovanih poljoprivrednih proizvođača Rifata Banda, proizvođači sa ovog područja su vrlo zabrinuti zbog snijega i mraza.“Voće je uveliko izbeharalo i po svemu sudeći mraz je spržio cvijet šljive, oraha i jabuke. Osim voćarskih kultura, stradalo je i jagodičasto voće, a da i ne govorim o šteti na mladim povrtlarskim kulturama”, kazao je Dnevnim novinama Banda, koji je proizvođač voća i povrća iz sela Kukulje. Njegov komšija Muriz Ćatović tvrdi da je mraz uništio behar. “Stradale su gotovo sve mlade kulture šljive i ostalih voćnih zasada. Plašim se da će šteta biti velika”, očajan je Ćatović.

Slična je situacija i na drugim seoskim područjima bjelopoljske opštine, a u bistričkom kraju štetu je pretrpio ugledni poljoprivrednik Refko Hadžibegović, koji ističe da je “behar na stablima obećavao dobru godinu”.

“Po svemu sudeći, mraz je uzeo svoj danak i neće biti ništa od ovogodišnjeg roda. Toliko smo se mučili da dotjeramo i uredimo naše voćarske zasade, ali priroda je izgleda jača od nas. Već sada se može konstatovati da je stradalo jagodičarstvo i košutnjavo voće. Preostaje nada, da nas država neće ostaviti na cjedilu i da će nadoknaditi nastalu štetu”, kazao je poljoprivrednik iz sela Cerovo Marko Hajduković.

Slične nedaće doživio je i Božidar Šutović iz sela, kome je snijeg i mraz desetkovao voćarske kulture na velikoj površini, kao i Mićunu Gojačaninu iz Dobrinja, kome su ugroženi malinjaci na velikoj površini.

Borba protiv proljećnog mraza

Snijeg i mrazevi koji su protekle sedmice izazvali veliku štetu poljoprivrednicima na području bjelopoljske opštine mogli bi nanijeti štete izvjesnom broju ratarsko povrtlarskih kultura, strahuju tamošnji uzgajivači povrća, koji se pribojavaju novih mrazeva.Prema riječima dipl.ing. agronomije Dejana Zejaka, pozni (proljećni) mrazevi u toku aprila i prve polovine maja mogu da oštete cvjetne pupoljke, cvjetove i zametnute plodove voća.“Cvjetni pupoljci i cvjetovi kontinetalnog voća osjetljiviji su ukoliko je prije pojave mraza bilo toplo vrijeme. Djelovi cvijeta i tek zametnuti plodovi su osjetljivi na temperaturi od -1 do -3C, a kod šljive požegače na -5 stepeni”, kazao je Zejak, dodajući da se zbog suzbijanja poznih mrazeva primjenjuju posredne, neposredne i naknadne mjere borbe.

“U posredne mjere spadaju izbor pogodnih položaja za voćnjak, izbor otpornih sorti, korišćenje visokog debla i nagrtanje snijega oko voćaka. Neposredne (direktne) mjere zaštite protiv poznih mrazeva su: zamagljivanje, zadimljavanje, orošavanje vještačkom kišom, površinsko navodnjavanje, pokretanje vazduha i zagrijavanje. Ove mjere daju bolje rezultate ako se primjenjuju po tihom, maglovitom ili oblačnom vremenu. Kao najbolja zaštita, u praksi i kod nas, pokazalo se orošavanje i zagrijavanje. Nažalost, pozni mrazevi su česta pojava u dolini Lima. Moguće negativne posljedice su se mogle spriječiti primjenom navedenih mjera, ali nažalost većina voćara ih nije blagovremeno upotrijebila”, zaključio je Zejak.

CDM

Ostavi komentar

Molimo vas da unesete Vaš komentar
Molimo Vas da unesete Vaše Ime ovdje