Prvostepena presuda u slučaju, kako ga Specijalno državno tužilaštvo (SDT) kvalifikuje, pokušaja terorizma na dan parlamentranih izbora, 16. oktobra 2016. godine, biće donijeta sjutra nakon godinu i po dana suđenja koje je prvi put u Crnoj Gori direktno prenošeno na televiziji.

Tužilaštvo tereti četrnaestočlanu grupu, predvođenu dvojicom ruskih državljana, za pokušaj terorizma i kriminalno udruživanje.

Optužnicom su obuhvaćena dvojica ruskih državljana, za koje Tužilaštvo vjeruje da su agenti ruske vojne obaveštajne službe GRUEduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Moisejev (Popov), devet srpskih državljana, lidere Demokratskog fronta (DF), Andriju Mandića i Milana Kneževića, teMandićevog službenog vozača Mihaila Čađenovića.

Optuženi su srpski državljani: Miloš JovanovićNemanja RistićPredrag BogićevićBratislav Dikić,Kristina HristićMilan DušićDragan Maksić i Srboljub Đorđević.

Srbija je odbila izručenje Ristića i Bogićevića i njima se sudi u odsustvu.

OPTUŽNICA: Za organizatore su označeni ruski državljani Eduard Širokov i Vladimir Popov (mediji su u međuvremenu otkrili njihova prava imena, Eduard Šišmakov i Vladimir Mojsejev), obojica viskorangirani oficiri GRU-a, kojima je suđeno u odsustvu i kojima prijeti kazna od najmanje pet godina zatvora, (maksimalna kazna nije propisana za krivična djela koja im se stavljaju na teret; maksimalna kazna u Crnoj Gori je 40 godina i oni mogu biti osuđeni na tu kaznu).

Oni su u junu prošle godine saslušani u Rusiji na zahtjev crnogorskih pravosudnih vlasti i odbacili su bilo kakvu umiješanost u pokušaj terorizma.

Devet srpskih državljana odmah se na startu nagodilo sa Tužilaštvom i priznalo učešće u pokušaju terorizma. Dvojica su postali svjedoci saradnici. Krunski svedok Tužilaštva bio je Saša Sinđelić, koji je kao organizatore puča označio Šišmakova i Popova, koji su, preko njega, pokušali da dostave oružje DF-u.

SVJEDOCI SARADNICI: Sinđelić je, po optužnici, bio jedina osoba koja je imala kontakta sa ruskim obavještajcima. Njegova uloga je bila ključna u prenošenju poruka između članova grupe, nabavci opreme i oružja za nasilnu smjenu vlasti, i napad na državne institucije.

Krunski svjedok Tužilaštva, međutim, u svjedočenju na sudu, oktobra 2017. godine, saopštio je da nikada lično nije upoznao lidere Fronta sa kojima je po optužnici trebalo da izvede napad na ključne institucije u državi.

On je takođe nekoliko dana uoči završnih riječi u jednoj TV emisiji negirao sve što je rekao na suđenju, odnosno da je u Crnoj Gori planiran državni udar. Sutkinja Suzana Mugoša je odbila zahtjev advokata da taj snimak uvrsti u dokazni materijal.

Ona je odbila da u dokazni materijal uvrsti i snimke koje je dan kasnije dostavilo Tužilaštvo, a na kojima se vidi da Sinđelić pak potvrđuje svoj iskaz koji je dao u sudu. 

Nekoliko dana uoči početka zavšnih riječi, u medijima je objavljeno nekoliko različitih snimakaSinđelića, za koje se međutim ne zna odakle potiču, niti je moguće utvrditi njihovu autentičnost.Sinđelića prate brojne kontroverze, da je osoba sa kriminalnom prošlošću, a advokati optuženih tvrde i da je te da je psihički nestabilna osoba.

Drugi svjedok saradnik Mirko Velimirović, penzionisani pripadnik MUP-a Srbije, tvrdio je da je bio zadužen da dopremi to oružje, ali se predomislio i bacio ga u jezero na sjeveru Kosova. Tako se slučaj, nekoliko dana uoči izbora 2016. godine i planirane zavjere, našao na stolu crnogorskih istražitelja.

U optužnici je navedeno da je u Crnu Goru za potrebe neuspjele zavjere trebalo da stigne 50 automatskih pušaka i tri sanduka municije. To oružje, međutim nikada nije dospjelo u Crnu Goru, već ga je Velimirović je na zahtjev specijalnog tužioca Milivoja Katnića, uništio.

ASAD I NJEGOVI SARADNICI: Tokom suđenja, istraga je proširena i na bivšeg agenta CIA-eDžozefa Asada i njegove saradnike. On je negirao krivicu kao i Šišmakov i Popov, a SAD i Rusija blokirale su njihova eventualna izručenja.

Tužilaštvo od početka vjeruje da ima jasan slučaj. Specijalni tužilac Saša Čađenović je u završnim riječima kazao da ostaje pri optužnici, kao i da je dokazano da je kriminalna organizacija fukncionisala po tačno određenim pravilima unutrašnje kontrole i discipline.

Kako je rekao, ta kriminalna organizacija je djelovala na teritorijama Rusije, Srbije i Crne Gore, tako da je nesporno da je imala međunarodne razmjere.

OTEŽAVAJUĆE I OLAKŠAVAJUĆE OKOLNOSTI: Čađenović je naveo da ne vidi nikakvu olakšavajuću okolnost za ruske državljane Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova i predložio sudu maksimalnu moguću kaznu.

Maksimalnu kaznu je zatražio i za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića, koje je Srbija odbila da izruči, naročito jer su, kako je naveo, pobjegli na samom početku slučaja i čak prijetili advokatima po službenoj dužnosti.

On je za jednog od lidera DF-a Milana Kneževića predložio blažu kaznu, jer je njegovo učešće bilo ideološke prirode i nije stekao nikakvu materijalnu korist.

Strožu kaznu tražio je za drugog lidera DF-a Andriju Mandića i njegovog vozača MihailaČađenovića.

Njima, po zakonu, za djela za koje se terete, prijeti kazna od jedne do osam godina zatvora.

Optuženi lideri DF-a od početka tvrde da je riječ o montiranom političkom procesu.

Oni su poručili su s tokom završnih riječi da ne priznaju sud.

“Nema propalijeg i smješnijeg državnog udara u istoriji državnih udara”, izjavio je Milan Knežević. On smatra da je ovaj slučaj montirana hajka protiv Srba u Crnoj Gori, Srbiji i regionu.

“Pripremaju im se žute trake kako bi bili proglašeni za civilizacijsku pošast koju treba getoizirati”, ocenio je on.

Andrija Mandić je izjavio da je već sve presuđeno. On je rekao da se sudski proces ubrzava zbog aktuelnih protesta građana i da će presuda biti u cilju širenja straha.

Bivši šef srpske Žandarmerije Bratislav Dikić, koji je od početka u zatvoru i koji je imao ozbiljnjih zdravstvenih problema, izjavio je da se osjeća moralno krivim, ali da ne može da prihvati nešto što svjesno i voljno nikada ne bi uradio, a za šta ga optužuje Tužilaštvo.

Inače, protiv prevodioca DF-a Ananija Nikića vodi se poseban postupak, dok se Branki Milić sudi u odsustvu.

Ona je u novembru samoinicijativno napustila suđenje nezadovoljna nalazom vještaka koji je procjenjivao njeno zdravstveno stanje, i odlukom Suda da odbije njegovo izuzeće i utočište našla uAmbasadi Srbije u Podgorici, gdje se još nalazi. Za nju je Tužilaštvo takođe tražilo maksimalnu kaznu.

DF PLANIRA SPECIFIČNE AKCIJE: Iz DF-a je par dana uoči izricanja presude saopšteno da osuđujuća presuda njihovim liderima može „nepovratno destabilizovati Crnu Goru“ i da su mogući etnički konflikti.

Ovaj savez ne planira protest, već „specifične akcije u skladu sa scenarijima koji se mogu odigrati tog dana“. Ne otkrivaju, međutim, o kakvim je akcijama riječ.

Pobjeda je objavila, pozivajući se na izvore u DF-u, da je predsjedništvo tog političkog saveza donijelo odluku da na dan izricanja presude ne organizuje javna okupljanja. Taj list navodi da je umjesto najavljenog okupljanja pristalica, predsjednicima opštinskih odbora i članstvu naloženo da se okupe tog dana u ranim jutarnjim satima u stranačkim prostorijama u svim opštinama i da čekaju dalja uputstva.

PORUKA PREMIJERA: Premijer Duško Marković rekao je juče u Budvi da vjeruje u političku i ličnu zrelost političkih lidera DF-a i da nije zabrinut u vezi sa nagovještajima događaja koji će uslijediti nakon objavljivanja sudske odluke i procesu za pokušaj terorizma.

„Nije Crna Gora zemlja u kojoj su takvi sukobi mogući pa čak i ovom povodom”, istakao je Marković.

On je kazao i da nije podignut nivo pripravnosti određenih državnih službi i zaštite najviših državnih ličnosti i predsjednika, jer kako je naveo, nemaju procjenu da se u Crnoj Gori može desiti bilo kakva nestabilnost.

Presuda će biti izrečena sjutra u 9 sati u Višem sudu.

U slučaju osuđujuće presude, Mandiću i Kneževiću može biti određen pritvor

U slučaju osudjujuće presude, Sud može optuženim liderima DF-a da odredi pritvor, ali ne mora. Tako je Zakonikom o krivičnom postupku propisano da u slučaju kazne zatvora ispod pet godina, može biti određen pritvor ako lice se krije ili ako se ne može utvrditi njegov identitet ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva ili postoje okolnosti koje ukazuju da će ponoviti krivično djelo ili dovršiti pokušano krivično djelo ili da će učiniti krivično djelo kojim prijeti.

U slučaju da je kazna pet ili više godina zatvora, a da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica, pritvor se može odrediti i radi nesmetanog vodjenja postupka. Ovo se, međutim, ne odnosi na Mandića i Kneževića jer je zaprijećena kazna za krivično djelo za koje se oni terete od jedne do osam godina.

izvor: Portal Analitika