Sjeverni region i dalje tone u tešku ekonomsku situaciju, nezaposlenost se i dalje povećava, a gradjane očekuje još teža zima koju većina gradjana nije spremna dočekati, kazali su u svom saopštenju iz NVO,,Euromost” koje je dostavljeno Portalu sjevercg.

Koliko se nezaposlenost povećava govore i novi problemi sa kojim se susreću gradjani, gdje ih na biroima rada u opštinama na sjeveru vraćaju, jer su svi termini prijavljivanja zauzeti sljedeća tri mjeseca, što je razlog da se obraćaju našoj kancelariji za pomoć. To je razlog da sumnjamo da ZZZCG namjerno oduglovači prijave gradjana, da bi se na taj način obeshrabrili gradjani da se ne prijavljuju na biro rada da traže posao, gdje im pored ostalog navode da mogu da ostvare zdrastveno osiguranje, iako se ne vode na Zavodima za zapošljavanje. Prema našim informacijama mali broj gradjana je prihvatio ovakav predlog, jer im je potreban posao.

Kada se tiče privatnog sektora u opštinama na sjeveru Crne Gore, isti  na sjeveru ne zapošljava gradjane, kako navode kroz svoje izjave predstavnici opština i Vlade Crne Gore. Već  iste svoje radnike prebacuju sa jednog radnog mjesta na drugo, a sve u cilju da bi došao do povoljnih kredita naročito preko Investicionog razvojnog fonda, dok dobijena sredstva koriste za refinansiranje tekućih kreditnih zaduženja, takodje, nenamjenski ih  koriste  za neka lična ulaganja, koja nijesu usmjerena za zapošljavanje.

Kroz Investicioni  razvojni  fond   u 2016. godini od komercijalnih banaka najviše je sredstava odobreno Bijelom Polju  9,6 miliona eura, Beranama 4,3 miliona eura, Pljevljima 2,5, Rožajama  2,2 miliona eura.

U nerazvijene Opštine je u 2015. godini preko IRF-a kreditirano  35,2 miliona eura, a u 2016. godini 47 miliona eura, gdje se radi o dugoročenim i kratkoročenim kreditima.

Svi podaci govore da je privatni sektor u opštinama na Sjeveru u jako teškoj ekonomskoj situaciji i da teško mogu nekoga zaposliti, a što se vidi i po stalnom broju povećanja nezaposlenosti.

    Industrijska zona u Bijelom Polju

Loša situacija u privatnom sektoru je dovela i do toga da se većini zapošljenim godinama ne uplaćuju  doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Takodje,  veliki broj radi i na crno, dok se velikom broju za­po­sle­nih  ob­ra­ču­na­va­ju za­ra­de po ni­žim ko­e­fi­cijen­ti­ma, a ostali dio plate dobijaju kroz gotovinu na ruke  ili  namirnice.

Sa svim ovim činjenicama je upoznata i Inspekcija  rada u opštinama na Sjeveru kao i nadležne državne institucije koje ništa ne preduzimaju, a sve na štetu gradjana i radnika.

Ovi problemi i dalje utiču na masovno iseljavanje gradjana sa sjevera, naročito je u posljednje vrijeme  izražen masovni  odlazak mladih, zaključuje se u saopštenju.