Sezoncima angažman za stalno

Manjak domaće radne snage tokom ljetnje sezone problem je sa kojim se Crna Gora suočava iz godine u godinu. Nema ih i ne valjaju, kažu poslodavci; uslovi su loši, tvrde radnici. Istraživanje Privredne komore Crne Gore sprovedeno u aprilu ove godine je pokazalo da su u oblasti turizma prepoznata kao deficitarna zanimanja kvalifikovani kuvar, konobar, šanker/barmen itd. Iz ove institucije smatraju da je potrebno intenzivnije promovisati upise na ova zanimanja i prilagoditi obrazovne programe potrebama tržišta rada. Isto tako, potrebno je obezbijediti im i ugovore za stalno, uz određena pomaganja države.

“Potrebno je analizirati situaciju na tržištu rada i sagledati mogućnost dopune Zakona o radu s ciljem uvođenja kategorije tzv. “stalnih sezonskih radnika”. Na ovaj način bi se motivisala nezaposlena lica da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje”, tvrde iz Privredne komore.

Poređenja radi, to se već dešava u Hrvatskoj gdje stalni sezonski radnici rade kod poslodavca najmanje šest mjeseci, a za ostale mjesece im se uplaćuje 60 odsto bruto zarade i to tri mjeseca poslodavac i tri mjeseca Zavod za zapošljavanje.

“Veoma je važno da se pravovremeno razvije pouzdan mehanizam anticipiranja trendova i razvoja potreba za vještinama na tržištu rada, kako bi se pripremili odgovarajući programi dokvalifikacije i prekvalifikacije za nezaposlene, da bi se poslodavcima ponudila odgovarajuća radna snaga. Ovo je posebno važno u oblasti turizma, a prije svega za određene programe obuke (kuvara, konobara, poslastičara, recepcionera, turističkih vodiča, animatora i drugih) kao i ostalih djelatnosti sezonskog karaktera”, kazali su iz Privredne komore.

Podaci iz Zavoda za zapošljavanje govore da je ove godine na sezonskim poslovima angažovano 11.473 domaća radnika. Poređenja radi, tokom čitave prošle godine zaposleno je 9.229 domaćih sezonaca.

Kako je Pobjedi kazala načelnica Odsjeka za rad sa poslodavcima Sonja Ivanović u ZZZCG, ove godine je zaista iskazana velika zainteresovanost domaćih radnika da rade na sezonskim poslovima.

“Najviše sezonaca je uposleno na pomoćnim poslovima, gdje smo i imali najveću tražnju od strane poslodavaca. Tu, prije svega, mislim na pomoćno osoblje u hotelima i restoranima kao što su: sobarice, higijeničarke, servirke, pomoćne radnice u kuhinji, u vešeraju itd. Značajan broj njih je angažovan i na pozicijama kvalifikovanih radnika kao što su konobari, kuvari, poslastičari, pica majstori i dr”, kazala je Ivanović.

Turizam je prepoznat kao prioritetna privredna grana i omogućava zapošljavanje ljudi različitog stepena stručnosti i obrazovanja.

Iz Privredne komore smatraju da je nedostatak kvalifikovane radne snage problem sa kojim se susreću sve privrede regiona, a obezbjeđivanje iste u skladu sa potrebama tržišta, jedan je od osnovnih preduslova za ubrzan ekonomski rast.

“Imajući u vidu strukturnu nezaposlenost u Crnoj Gori, veliki uvoz radne snage iz okruženja, potrebno je više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja i preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom. Još u toku školske godine ponuditi mladim ljudima da rade preko ljeta i obezbijediti im odgovarajuću obuku za te poslove”, kažu iz PKCG.

Takođe, kako su naglasili, treba omogućiti jednostavnije zapošljavanja studenata, koji bi sa studentskim radnim ugovorima, uz definisanu satnicu, radili kod poslodavca koji bi na njihovu zaradu obračunavao samo porez.

“Zakonskom regulativom predvidjeti da se početak školske godine može odgoditi za određene kvalifikacije, imajući u vidu da sezona traje i tokom septembra”, poručuju iz Privredne komore.

Oni smatraju da je potrebno intenzivnije promovisati upise na potrebna zanimanja i prilagoditi obrazovne programe potrebama tržišta rada.

“Veoma je važno da se pravovremeno razvije pouzdan mehanizam anticipiranja trendova i razvoja potreba za vještinama na tržištu rada, kako bi se pripremili odgovarajući programi dokvalifikacije i prekvalifikacije za nezaposlene, da bi se poslodavcima ponudila odgovarajuća radna snaga. Ovo je posebno važno u oblasti turizma, a prije svega za određene programe obuke (kuvara, konobara, poslastičara, recepcionera, turističkih vodiča, animatora i drugih) kao i ostalih djelatnosti sezonskog karaktera”, kazali su iz Privredne komore.

Posljednjih decenija, usljed transformacije privrede, dominantan je, kako ističu, rast sektora usluga i trgovine u ukupnoj ekonomiji, pa je potrebno da tržište rada i obrazovni sistem prate ove promjene.

“U prevazilaženju ovog izazova, treba napomenuti i važnost sistema dualnog obrazovanja kojim se uspostavljaju kvalitetnije veze između privrede i tržišta rada. Privredna komora jedan je od inicijatora uvođenja dualnog sistema obrazovanja u Crnoj Gori. U prethodne dvije školske godine upisan je 591 učenik, koji će u okviru 26 škola pohađati 19 obrazovnih programa. U ovaj proces uključeno je 285 poslodavaca. U cilju podsticanja učenika da se upisuju na obrazovne programe, koje je tržište rada prepoznalo kao deficitarne, u ovoj školskoj godini dodijeljeno je 300 stipendija, od čega je 30 obezbijedila Privredna komora Crne Gore”, kažu oni.

Takođe, iz Privredne komore smatraju da je motivacija mladih ljudih od presudnog značaja za uključivanje u proces sticanja praktičnog i radnog iskustva kroz sezonski rad u turizmu.

“Osim ponude odgovarajućih uslova rada, nadoknada, iskustva, potrebno je kreirati modalitete priznavanja ovako stečenih znanja u daljem nastavku školovanja, odnosno na određeni način društveno validirati posvećenost i radni angažman u budućim aplikacijama za posao”, kazali su iz Privredne komore. Doprinos rješavanju problema nedostatka radne snage, posebno u turizmu, moglo bi dati, kako ističu, i formiranje studentske zadruge, preko koje bi poslodavci angažovali studente i na njihovu zaradu plaćali samo porez.

Što se tiče zapošljavanja u Crnoj Gori se primjenjuje Zakon o radu i za sezonsku radnu snagu.

“Sezonski radnici potpisuju ugovor o radu na određeno vrijeme. Ugovor o radu zaključuje se prije stupanja na rad, u pisanom obliku. Ugovorom o radu je definisan i probni period od 15 do 30 dana. Zaposleni za vrijeme probnog rada ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa, u skladu sa poslovima radnog mjesta koje obavljaju”, objasnili su iz PKCG.

Dodali su da su pravila, prava i obaveze isti kako za domaću radnu snagu tako i za strance.

“Međutim, procedura zapošljavanja stranog sezonskog radnika je znatno zahtjevnija. Nakon prijave boravišta za stranca priprema se kompletna dokumentacija za izradu dozvola za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja. Strani državljani moraju, u skladu sa Zakonom o strancima, da apliciraju za radnu dozvolu i privremeni boravak i rad, koja se odobrava od strane MUP-a u opštini u kojoj radnik živi i radi, te nakon dobijenog privremenog boravka zaključuje se ugovor o radu koji predviđa ista prava i obaveze kao i kad je riječ o našoj radnoj snazi”, kazali su iz Privredne komore.

Oni napominju da neke od obaveza zaposlenih su da svjesno i odgovorno obavlja poslove na kojima radi, poštuje organizaciju rada i poslovanje kod poslodavaca, kao i uslove i pravila poslodavaca u vezi sa ispunjavanjem ugovorenih i drugih obaveza iz radnog odnosa.

“Poslodavac je dužan da obezbijedi obavljanje poslova radnog mjesta utvrđenim ugovorom o radu, zaposlenom za obavljeni rad isplati zaradu, a u skladu sa zakonom i ugovorom o radu zaposlene obavještava o uslovima rada, organizaciji rada, poštuje ličnost, štiti privatnost zaposlenog, obezbijedi radniku sedmični odmor, dnevnu pauzu, obezbijedi stručne obuke vezane za obavljanje poslova, nagrađuje i propoznaje trud kod zaposlenih itd”, kazali su iz PKCG.

Oni poručuju da je potrebno intenzivirati rad sa poslodavcima u cilju njihovog boljeg informisanja, motivisanja i animiranja da zapošljavaju domaću radnu snagu. ZZZCG će, najavljuju iz PKCG, od septembra početi novi projekat i subvencioniraće poslodavce koji uz rad obuče lica sa njihove evidencije uz obavezu sklapanja ugovora o radu.

Izvor: Pobjeda