“Zašto se izbjegava raskid ugovora za projekte koji narušavaju ljudska prava i kome ide u prilog da se ne pokreće sudski postupak za krađu rijeke u Parku prirode”, upitali su iz ekološkog pokreta.

Ekološki pokret “Sačuvajmo rijeke Crne Gore” upitao je zašto se izbjegava raskid ugovora za projekte koji, kako su kazali, narušavaju ljudska prava, kao i “za čije interese radi” Ministarstvo kapitalnih investicija.

“I pored činjenice da je nakon protesta u Podgorici 19.9. i zahtjeva upućenih Vladi Crne Gore od Pokreta Sačuvajmo rijeke Crne Gore izdejstvovan sastanak u prostorijama Ministarstva ekologije na kojem su ponovljeni zahtjevi mještana Bara Kraljskih i predstavljeni dokazi, činjenice i pravna argumentacija za raskid ugovora, nadležna Ministarstva i dalje pokušavaju da čitav proces oko raskida štetnog i nezakonitog koncesionog ugovora skrenu sa suštine i činjenica na formu, odnosno manje važne ili gotovo nebitne stvari”, navodi se u saopštenju.

Ono što se, kako su kazali, konstantno i od početka izbjegavalo od strane pojedinih državnih službenika jeste činjenično stanje na terenu, koje “na najbolji način demantuje svu prateću dokumentaciju koncesionara”.

“Prošlo je 15 mjeseci i održano je više sastanaka sa odgovornim državnim predstavnicima, ali Ministarstvo kapitalnih investicija i pored svih dokaza i dalje ne raskida ugovore koji narušavaju osnovna ljudska prava. Ni nova vlast kao ni njihovi prethodnici cent jedan nisu uložili u obnavljanje škola, bolnica, niti za pomoć poljoprivrednim imanjima niti za otvaranje fabrika. Mnogi su se zbog toga iselili i jedino što je ljudima preostalo je voda koju uporno pokušavaju da im otmu tzv. investitori. Nažalost, osim što Vlada neće da raskine šetne ugovore, ona se pravi da ne vidi kriminal koji se dešava u Parku prirode Komovi. Naime, isti koncesionar Miranović, koji ima elaborat samo za rijeku Crnju, počeo je ljeta 2020, uoči izbora, da gradi malu hidroelektranu na Čestogazu, koja se čak ni ne pominje u tom elaboratu i za šta nema nijednu dozvolu! Prethodno je, na samom početku pandemije kada nije bilo novca za respiratore, od Investiciono-razvojnog fonda čašćen sa 4,5 miliona eura”, dodaje se u saopštenju.

Mještani Bara Kraljskih su, podsjećaju, tim povodom 30. septembra prošle godine predali krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu zbog uništavanja rijeke Čestogaz, to jest “krađe rijeke koja pripada Parku prirode Komovi”.

“Tužiteljka Šćepanović već godinu dana radi ‘izviđaj’ tako što poziva različite vještake i odugovlaći istražni postupak, umjesto da vještaci potvrde da Čestogaz ne pripada slivu Crnje. Tužiteljku ne interesuje ni činjenica da Miranović nema nijednu dozvolu niti elaborat za tu rijeku, niti je zanima da utvrdi činjenice koje je vrlo lako mogla dobiti od Hidro-meterološkog zavoda ili iz vojnih mapa a to je da je Crni potok pritoka Čestogazu, a da je Čestogaz pritoka Ljubaštice. Ona namjerno izbjegava da utvrdi ono što svaki laik vidi jer bi time bilo još jednom potvrđeno da je elaborat za Crnju izrađen na osnovu netačnih podataka.”

“Na kraju se moramo upitati: za čije interese radi Ministarstvo kapitalnih investicija? Zašto se izbjegava raskid ugovora za projekte koji narušavaju ljudska prava i kome ide u prilog da se ne pokreće sudski postupak za krađu rijeke u Parku prirode”, zaključuje se u saopštenju Ekološkog pokreta “Sačuvajmo rijeke Crne Gore”.

Najavili su da će se u nedjelju, 24. oktobra u 10 časova, održati 40. protest protiv gradnje malih hidroelektrana u Barama Kraljskim.

Izvor: Vijesti