Ugašena su brojna radna mjesta, dok s druge strane ništa nije urađeno da se otvare pogoni poput onih za drvopreradu, otkup i preradu ljekobilja i flaširanje vode, zbog čega imamo ovako poraznu situaciju – istakao je predsjednik MZ Milovan Labović

Da su u poslednje četiri decenije, zahvaljujući nebrizi nadležnih institucija i pogrešno vođenoj državnoj politici, pojedina mjesta na sjeveru Crne Gore, uz odliv stanovništva, doživjela sveukupnu razvojnu stagnaciju pokazuju i Bare Kraljske koje, se ispod Komova, prostiru na dvadesetak kilometara od Kolašina. Iako su Bare Kraljske nekada važile za izuzetno živu i prometnu mjesnu zajednicu kroz koju prolazi regionalni put koji od Andrijevice vodi ka Mateševu, danas se ona prepoznaje po zatvorenim i napuštenim kućama i ruiniranim društvenim objektima u centru naselja. Podaci ukazuju da u ovom živopisnom mjestu tokom čitave godine živi oko 70 žitelja, iako ih je nekad bilo nekoliko puta više. Nastavu u osnovnoj školi trenutno pohađa svega dvadesetak đaka, dok je osamdesetih godina prošlog vijeka ta ustanova brojala 180 učenika. Nekada je samo u državnom šumskom preduzeću u Barama Kraljskim radilo preko 70 mještana, da bi danas u toj oblasti bila angažovana svega dva lugara iz ovog mjesta. Negativnu sliku Bara Kraljskih upotpunjuje i oronula zgrada u kojoj je bila smještena biblioteka sa oko 7.000 knjiga. Tu je i zapušteni objekat u kom su radile prodavnice i otkupna stanica, kao i ruinirani Dom kulture gdje su se nalazili i školska radionica i stanovi za prosvjetne radnike. Zapuštena i obrasla šibljem je i zgrada ambulante u koju, za razliku od minulih vremena, samo jednom sedmično dolaze medicinski radnici. Zub vremena načeo je i spomenik znamenitog naučnika dr Jagoša Vešovića čije ime nosi osnovna škola u ovom mjestu. Da Bare Kraljske sve više liče na područje koje u svakom pogledu zaostaje za naprednim sredinama pogodinim za organizovanje pristojnog života, potvrđuje i predsjednik mjesne zajednice Milovan Labović. On tvrdi da je ovo područje, na štetu lokalnog stanovništva, služilo samo za raubovanje prirodnih resursa od strane tajkuna i privilegovanih koncesionara i da je to u dobroj mjeri kumovalo ovakom stanju.

“Nekada je samo u državnom šumskom preduzeću u Barama Kraljskim radilo preko 70 mještana, da bi danas u toj oblasti bila angažovana svega dva lugara iz ovog mjesta

-Ovo područje obiluje izuzetnim prirodnim resursima koji se ogledaju kroz šumsko i vodeno bogatstvo, kao i kroz turističke potencijale. Takođe, ovo područje je bogom dano za stočarstvo i proizvodnju zdrave hrane. Međutim, država nije ništa uradila da te vrijednosti stavi u funkciju razvoja lokalne zajednice, nego je te resurse dala na korišćenje uskoj grupi ljudi kako bi, po razrađenom sistemu, profit dijelilo što manje igrača. Za sve to vrijeme lokalno stanovništo od toga nije imalo ništa niti je došlo do realizacije ijednog razvojnog projekta koji bi uticao da ljudi ostaju da žive u Barama Kraljskim. Takođe, probojem puta kroz Moraču regionalna saobraćajnica koja preko Bara Kraljskih vodi prema Kolašinu i Podgorici počela je da gubi na značaju, tako da danas ovo mejsto odaje sliku zaboravljenog sela, iako je nekada važilo za izuzetno živu i dinamičnu destinaciju – naveo je Labović.

Neprohodni putevi

Labović ističe da se putevi na području Bara Kraljskih tokom zime slabo održavaju i da to predstavlja ozbiljan problem za lokalno stanovništvo.

-Nekad je autobus svakodnevno saobraćao na relaciji Andrijevica –Podgorica preko Trešnjevika i Bara Kraljskih. Tada su ljudi lopatama i uz pomoć oskudne mehanizacije održavali prohodnost ovog puta u zimskom periodu. Međutim, danas je taj put svrstan u petu kategoriju po pitanju održavanja tako da je tokom zime često neprohodan. To svakako dodatno utiče da narod odlazi iz ovih krajeva, a predstavlja i prepreku za brojne turiste koji i u zimskim mjesecima žele da posjete Komove. To su zaista nedopustive stvari, tim prije kad se zna da su Komovi proglašeni za park prirode koji zahvata i dobar dio Bara Kraljskih – naglasio je Labović.

Kazao je da su u međuvremenu uništena jaka gazdinstva i da su propadanju prepuštene brojne znamenitosti u centru sela.

-Narod, ovoga kraja, koji je dao brojne umne glave, uz određenu pomoć države, u središtu sela je napravio mnoštvo objekta koji su odavali sliku urbanog mjesnog centra. Ovdje je sve vrvjelo od mještana, radnika i brojnih putnika i posjetilaca. Nekada je na ovom području bilo preko 20 registrovanih autoprevoznika. Dovoljno je reći da smo imali najljepšu seosku biblioteku u ondašnjoj Crnoj Gori i shvatiti kako se ovdje uzvišeno živjelo. Međutim, otkako su ti objekti prešli u vlasništvo države, oni su prepušteni konstantnom propadanju i danas liče na prave ruine.Takođe, ugašena su brojna radna mjesta, dok s druge strane ništa nije urađeno da se otvare pogoni poput onih za drvopreradu, otkup i preradu ljekobilja i flaširanje vode, zbog čega imamo ovako poraznu situaciju – istakao je Labović.

 

 

Izvor: Dan