Poslanik Skupštine Crne Gore ne može biti poslat u zatvor bez prethodnog skidanja imuniteta, ocijenjeno je na tematskoj sjednici Administrativnog odbora o poslaničkom imunitetu.

Ustavom je određeno da poslanik ne može biti pozvan na krivičnu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje, kao i da se protiv njega ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.

Imunitet, osim poslanika, uživaju predsjednik države, premijer i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda i vrhovni državni tužilac.

Predsjednik parlamenta, Ivan Brajović, kazao je da poslanički imunitet nije privilegija i ne ustanovljava se radi poslanika već nezavisnosti i autoriteta parlamenta.

Kako je dodao, razlog postojanja tog instituta je očuvanje podjele vlasti i zaštita opšteg, a ne individualnog interesa poslanika.

Brajović je rekao da niko ne može biti zaštićen od krivičnog gonjenja, ukoliko je izvršio neko krivično djelo, jer poslanički imunitet može samo odložiti nečije pojavljivanje pred sudskim organima, ali ako se ponovi mandate može da zastari.

On je istakao da poslanik mora biti zaštićen, ali ne smije biti neodgovoran i dodao da nije lako glasati za skidanje imuniteta nekog kolege.

“Imunitet ne znači da možemo svakog vrijeđati u parlamentu i govoriti sve što nam padne na pamet, moramo snositi posledice za izgovorene riječi”, rekao je predsjednik parlamenta.

Brajović je naveo da poslanik nikako ne smije biti stavljen u zatvor zbog odbijanja da svjedoči, kao što je bio slučaj sa Nebojšom Medojevićem i Milanom Kneževićem.

Potpredsjednik Skupštine, Genci Nimanbegu kazao je da je da svrha postojanja imuniteta javni interes, kako bi parlament mogao da radi bez prepreka.

On je rekao da je u slučaju pritvaranja Medojevića prekršen Ustav Crne Gore.

Predsjednik Odbora Ljuiđ Škrelja kazao je poslanički imunitet uspostavlja sa ciljem zaštiti poslanika, a ne poslanika kao pojedinca, kao i da je najstariji princip slobode govora.

“Poslanički imunitet ne smije biti toliko obuhvatan da poslanike stavi iznad zakona”, istakao je Škrelja.

Predsjednik Tužilačkog savjeta Ivica Stanković je, govoreći o postupku protiv Medojevića i Kneževića, podsjetio da je na potezu Ustavni sud koji je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti člana 115. Zakonika o krivičnom postupku i obustavio izvršenje rješenja Višeg i Apelacionog suda.

On je rekao da je saglasan sa smjernicama Venecijanske komisije za regulisanje procedure ukidanje parlamentarnog imuniteta i da bi to valjalo inkorporirati u opšte akte koji propisuju procedure ukidanja imuniteta poslanika u Skupštini Crne Gore.

Stanković je ukazao da su odredbe Poslovnika Skupštine vrlo šture i da bi tim aktom bliže trebalo razraditi ustavne odredbe o ukidanju imuniteta.

Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević ocijenio je da je pitanje političkog imuniteta mjerilo demokratičnosti jednog društva.

Institut imuniteta, smatra on, treba dograditi u pravnoj ravni, a ne samo u fazi davanju smjernica, što rade GRECO i Venecijanska komisija.

Vukčević je kazao da je ZKP-om otvorena mogućnost derogiranje suštine ustavne norma o poslaničkom imunitetu i dodao da se forma stavljanje u zatvor svakako svodi na oduzimanje čovjekove slobode.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović rekao je da uzrok dešavanja u slučaju Medojevića i Kneževića bilo postupanja Višeg i Apelacionog suda koji su, kako je ocijenio, pogrešno tumačili Ustav.

On je objasnio da Ustav poznaje institut pritvora, zadržavanje u pritvoru, ali ne poznaje zatvor.

“Ustavni sud je privremeno obustavio odluku, ali se, ako sudije odluče da odluka sudova nije neustavna, istog momenta dva poslanika moraju biti u zatvoru”, rekao je Radulović.

Radulović je poručio da samo treba pravilno primjenjivati Ustav.

Dekan fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić kazao je da je od regulisanja poslaničkog imuniteta mnogo ozbiljnije to što ne postoje zakoni o Skupštini i Vladi.

“Nemamo ključne državne institucije pod zakonodavnom kontrolom. Ustavna kontrola nije jedini oblik i zato dolazimo u ovakvu situaciju. Nama su Skupština i Vlada samoregulatorna tijela”, kazao je Blažić i dodao da se zakonom trebalo rješavati pitanje imuniteta.

Knežević je rekao da imunitet imaju samo imaju poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), i to doživotan, a da on ne važi za poslanike DF-a.
Medojević je kazao da je imunitet uveden da zaštiti slobodu govora poslanika i dodao da poslanik odgovara isključivo svojoj savjesti i biračima.

Poslanik, prema njegovim riječima, ne može biti odgovoran rukovodstvu Skupštine jer nije zaposlen u najvećem zakonodavnom domu.

“Pojavljuje se problem, šta radimo ako dvije grane vlasti krenu da se svete zbog kontrolne uloge parlamenta? Šta ako otvorimo neke bolne teme, dođemo do saznanja o organizovanom kriminalu, švercu, korupciji u Tužilaštvu i to iznesemo u parlamentu, da li Tužilaštvo može da krene u osvetu?”, naveo je Medojević.

Kako je rekao, Kneževići i njemu služi na čast što je protivustavno vlast pokazala pravo lice.
Medojević je kazao da je DF predmet odmazde Tužilaštva i poručio da će zadovoljenje pravde tražiti u Strazburu.

Predstavnik kluba DPS, Miloš Nikolić rekao je da nije logično da se neko može stavljati u zatvor da bi se obezbijedilo svjedočenje.

Kako je rekao, nije siguran da način na koji se imunitet poslanika koristi u parlamentu odgovara suštini tog instituta – da ne može biti pozvan krivičnu ili drugu odgovornost za iznešeno mišljenje i podrazumijeva mogućnost poslanika da bez straha od eventualne sankcije ukase na određene probleme, korupciju.

Nikolić je kazao da mu se čini da su poslanici daju sebi za pravo više nego što im pripada i krše dostojanstvo i sigurnost čovjeka i povrjeđuju fizički i psihički integritet.

“Institut imuniteta kakav je sada postavljen daje poslaniku za pravo više ne što bi smio, a štiti ga manje nego što bi trebalo”, ocijenio je Nikolić.
On je kazao da je problem bi se mogao riješiti eventualnom izmjenom Ustava u dijelu imuniteta i da je potrebno dodatno precizirati, odnosno napraviti širu formulaciju da poslanik ni na koji način ne može biti lišen slobode.

Nikolić je dodao da je saglasan da su Crnoj Gori potrebni zakoni u Skupštini i Vladi i da je donošenje Poslovnika i Etičkog kodeksa su neki od mehanizama.

Kako je dodao, parlament mora se pozabaviti pitanjem naknade materijalne štete zbog povrede časti i ugleda jer je trenutna kazna izuzetno mala.

Poslanika Socijaldemokratske partije, Ranko Krivokapić kazao je da je država došla do tog stepena zarobljenosti da se više ne trpi ni slobodna riječ u parlamentu.

On je istakao da je funkcija Ustava da ustavi vlast. “Ali ovdje Ustav ne može jednu partiju da ustavi, a kamoli parlament, Vladu, policiju”.

“Stavljanje u zatvora Medojevića i Kneževića politička je dobit za njih, a poraz političkih oponenata, parlamenta i parlamentarizma, jer nijesmo odbranili parvo na slobodu misli”, istakao je Krivokapić.

izvor: Mina