EKONOMIJA

Pomorci nezadovoljni: Država ne prepoznaje naše interese i probleme

Crna Gora ima oko 7000 pomoraca. Taj broj uključuje i zaposlene u segmentima uslužnih djelatnosti na brodovima za krstarenje. Pomorce pritiskaju brojni problemi. Kako za CdM tvrde u Uniji pomoraca Crne Gore, država nije u potpunosti prepoznala njihove interese. Nezdovoljni su zbog, kako kažu, činjenice da se uovom trenutku na razvoju nacionalne Strategije pomorstva deklarativno radi, ali bez evidentnih odnosno transparentnih rezultata.

Predsjednik Unije pomoraca Crne Gore Neđeljko Radulović, za CdM tvrdi da uprkos određenim pomacima koji su uslijedili u posljednjem periodu kao rezultat mnogobrojnih sugestija i inicijativa upućenih sa njihove strane, moraju konstatovati da interese crnogorskih pomoraca još uvijek u potpunosti ne prepoznaje državna administracije. Što se ekonomskog aspekta tiče, činjenica je, priča on, da važnost i uticaj pomoraca na crnogorsku privredu privlači pažnju veoma malog broja privrednih subjekata koji su taj potencijal prepoznali.

Radulović, govoreći o sporoj realizaciji projekata važnih za pomorce, kaže da, iako pokušavaju razumjeti opterećenost administrativnog sistema, kao i neadekvatnu kadrovsku popunjenost u okviru resornog Ministarstva saobraćaja i pomorstva, odnosno Direktorata za pomorski saobraćaj, još uvijek ne nalaze opravdanje za inertnost i konstantno kašnjenje u razmatranju inicijativa kao i donošenju odluka koje obuhvataju problematiku od nesumnjivo vitalnog značaja za crnogorske pomorce.

Foto: Udruženje pomoraca CG

“U ovom trenutku se na razvoju nacionalne Strategije pomorstva deklarativno radi ali bez evidentnih odnosno transparentnih rezultata. Svakom iole ozbiljnom subjektu koji ima dodirnih tačaka s pomorstvom, nesumnjivo je jasan značaj usvajanja jednog tako važnog dokumenta kojim bi se propisale smjernice za kontinuirani razvoj crnogorskog pomorstva bez obzira na kadrovske i političke promjene u zemlji. Izvjesnih pomaka ima u oblasti potpisivanja bilateralnih sporazuma o priznavanju pomorskih ovlašćenja sadrugim državama ali takođe sa nezadovoljavajućom dinamikom, kaže on.

Premanjegovim riječima osim toga, krajem prethodnog mjeseca otpočelo se sa procesom izmjena Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe i za podnošenje predloga su, kao strukovno udruženje, bili pozvani od strane predstavnika resornog ministarstva, ali nažalost ne i za učešće u radnoj grupi koja će se takođe baviti istom temom.

“Želimo naglasiti da ministar Osman Nurković i njegovi saradnici nijesu uskraćivali odgovore na bilo koji vid komunikacije inicirane od strane članova našeg Udruženja, međutim, dinamika realizacije pokrenutih projekata vrlo često nije u skladu sa očekivanim. Dakle, pravovremenost u odnosu na obaveze koje međunarodne organizacije propisuju, do sada nije bila nešto čime se naša administracija mogla pohvaliti. U tom kontekstu, želimo istaći očekivanja da će predstavnici resornog ministarstva spremnije dočekati i pratiti sva naredna zasjedanja pomorskih međunarodnih organizacija od kojih je prvo bitnije zakazano za novembar tekuće godine”, jasan je sagovornik CdM-a.

Naši pomorci rade i na kruzerima

Na pitanje kakva je situacija kada je riječ o Ministarstvu prosvejet u pogledu kontrole kvaliteta sprovođenja nastavnih programa, te sistema obuke pomoraca, Radulović napominje kako im je izuzetno drago da je Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja konačno počela sa vidljivim aktivnostima krajem 2018. nakon što je oformljena novembra 2017.

“U ovom trenutku nijesmo uvjereni da se sprovodi adekvtna kontrola sistema obrazovanja vezanih za pomorstvo i nadamo se da će Agencija pristupiti nepristrasnoj kontroli sprovođenja obrazovnih programa u ustanovama specijalizovanim za obrazovanje iz oblasti pomorskih nauka. Istovremeno se nadamo da će, zbog specifičnosti i kompleksnosti obrazovnih programa iz oblasti pomorstva, pomenuta Agencija usaglasiti ingerencije i koordinirati sistem kontrole sa resornim, odnosno Ministarstvom saobraćaja i pomorstva”, kazao je on.

Kapetan Radulović poručuje da, što se tiče sistema odnosno Centara za obuku pomoraca, mišljenja su da, u nadzorni proces njihovog rada, a koji je pod ingerencijom Ministarstva saobraćaja i pomorstva, treba uključiti mogućnost participiranja i ostalih učesnika iz oblasti pomorstva a što je predstavnicima Udruženja i ponuđeno.

“Vjerujemo da bi optimalno riješenje bilo da se, osim predstavnika resornog Ministarstva, unutar tog nadzornog tijela nađu i predstavnici svih centara za obuku koji posluju na teritoriji Crne Gore. Tek na taj način bi se postigla nepristrasnost u kontrolnoj proceduri”, istakao je Radulović.

U Uniji su ranije pominjali nekonzistentnost u sistemu ljekarskih pregleda i izdavanju ljekarskih uvjerenja pomorcima u ljekarskim ustanovama akreditovanim za takvu djelatnost. Radulović objašnjava o čemu se konkretno radi.

“Dešavalo se da u medicinskim ustanovama unutar istog sistema imamo različit pristup standardnim medicinskim pregledima pomoraca. Konstantnim urgencijama u određenim domovima zdravlja, te u resornom Ministarstvu, postignut je rezultat koji se ogleda kroz bolju sistematizaciju, odnosno trajanje pregleda se svelo na prihvatljivu mjeru. Insistiramo na tome da pomorci za uplaćen novac dobiju i adekvatnu uslugu te da im se rezultati pregleda transparentno saopšte”, pojasnio je on.

Na pitanje sa koliko zemalja su potpisani Međunarodni bilatelarni sporazumi o međusobnom priznavanju Ovlašćenja o osposobljenosti pomoraca, te ima li kočnica na ovom planu i ko je kočnica, Radulović napominje da su Međunarodni bilaterarni sporazumi potpisani sa zanemarljivim brojem zemalja u odnosu na važnost pomorstva/pomoraca u Crnoj Gori.

Život pomoraca nije lak

“Najveća prepreka u zaključivanju većeg broja sporazuma su upravo inertnost sistema kao i nedovoljna kadrovska popunjenost ljudima koji bi se tom problematikom u kontinuitetu bavili. U našim sugestijama upućenim resornom Ministarstvu, akcenat smo dali prvenstveno zaključivanju sporazuma sa zemljama EU koje prednjače u održavanju visokih standarda a samim tim i povoljnih uslova rada koje pružaju pomorcima”, jasan je sagovornik CdM-a.

Govoreći o poreskoj politici vezanoj za oporezivanje zarada pomoraca, on kaže sa je ona zakonom definisana po uzoru na jednu od zemalja iz bliskog okruženja.

“Naš stav je da poreska politika u slučaju pomoraca mora biti krajnje stimulativna, upravo zbog izraženih migrantskih mogućnosti, kako novca tako i ljudi. Ukoliko se crnogorski pomorci koji plove pod stranim zastavama, i slobodno možemo reći kao radnici na privremenom radu u inostranstvu, posmatraju sa stanovišta ekonomske demografije, lako će se doći do zaključka da je motivacioni faktor za egzistiranjem na ovim prostorima od izuzetnog, ako ne i nacionalnog značaja”, naglasio je on.

Radulović posebno ističe da život pomoraca nije lak.

“Odvojenost od porodice, ograničen životni/radni prostor, uslovljena socijalizacija, izuzetno zahtjevni uslovi rada u ograničenim uslovima zaštite na radu, ekstremna izloženost vremenskim nepogodama, boravak u područijima sa povećanim rizikom od ratnih dejstava/piratskih napada te mogućnost izloženosti visoko-infektivnim bolestima je samo dio niza faktorakoji utiču na život pomoraca i koji, sasvim razumljivo, rezultiraju velikom količinom stresa”, zaključio je Radulović.

Izvor: CDM