Političari i analitičari o radu Vlade po pitanju poboljšanja ekonomskog statusa: Standard pao, cijene porasle, dug smanjen

Plate i penzije su ostale na gotovo istom nivou, dok je inflacija iznosila 3,8 odsto, od čega su najveći rast zabilježile cijene goriva, ulja i povrća. Kupovna moć građana je u ovoj godini opala. Na rast cijena mnogih proizvoda Vlada nije mogla da utiče, ali jeste mogla da pokuša da smanji akcize na te proizvode, prije svega na gorivo.

U odnosu na 4. decembar prošle godine, kada je počela sa radom vlada Zdravka Krivokapića, plate i penzije su gotovo na istom nivou, cijene brojnih proizvoda, prije svega goriva, ulja i povrća su značajno porasle, pa je standard građana ili kupovna moć stanovništva značajno opala. Prema poslednjim zvaničnim podacima Monstata, prosječna plata u oktobru je veća u odnosu na isti mjesec lani za 1,7 odsto, dok je inflacija u istom periodu bila 3,8 odsto.

”DO ISTORIJSKIH REFORMI „EVROPA SAD“ DOVELO ODGOVORNO I DOMACINSKO UPRAVLJANJE JAVNIM FINANSIJAMA, OCIJENILI IZ MFSS

Državni dug je po udjelu u BDP smanjen, ekonomija će imati dvocifren rast, najviše zahvaljujući turizmu i otvaranju granica tokom turističke sezone, nekoliko mjeseci su zabilježeni suficiti budzeta. Ekonomska politika ove vlade je drugačija u odnosu na prethodnu, pa benefite od budzeta počinje da osjeća veliki broj građana, time što su uvedeni ponovo dječji dodaci, povećana minimalna zarada sa 222 na 250 eura, povećane staračke naknade, a biće isplaćene otpremnine za dio radnika koji su zbog stečaja ostali bez posla. Ipak, mnogi su nezadovoljni radom Vlade, građani su je ocijenili sa 2,28, dok je premijer svojoj vladi dao ocjenu četiri. Treba istaći da je Vlada radila u kriznom vremenu, jer kovid kriza drma i dalje cijelu planetu, kao i da nekoliko mjeseci rade uz blokadu Skupštine, zbog koje mnogi zakoni čekaju u proceduri. Iz Vlade su u više navrata istakli da za godinu dana ne mogu ispraviti sve nepravde koje su počinjene u prethodnih 30 godina. Nedavno su usvojili program „Evropa sad“, koji je naišao na podršku kod većine građana i poslodavaca, ali je upitno da li će program proći u parlamentu. Njime je predviđeno povećanje minimalca na 450 eura, plate za 17 procenata, a sve na račun umanjenja poreskog opterećenja na plate.

Po pitanju investitora je bilo više problema nego dobrih stvari, pa sada imamo arbitražni postupak zbog zakupa hotela na Svetom Stefanu, vlasnici Novog duvanskog kombinata će da gase fabriku, Montenegroerlajnz je ugašen, a otvoren Tu Montenegro.

Đurović: Za kritiku je partijsko zapošljavanje

Imajući u vidu da je nova vlada zatekla skoro praznu kasu i ugroženu likvidnost, prve poteze vlade na obezbjeđivanju sredstava za budzet bih ocijenio dobrim, kazao je potpredsjednik GP URA Goran Đurović.

– Svjedoci smo da su renomirane svjetske banke pokazale interesovanje da kreditno podrže Crnu Goru što je jasan signal da vjeruju u njen oporavak. Pandemijska 2020. godina je bila jako izazovna i rizična kako za građane tako i za privredu i nadamo se da se više nikada neće ponoviti. Veliku nestabilnost je uslovila jako loša turistička sezona te godine koja je dovela u nezavidan položaj crnogorski turizam a samim tim i čitavu ekonomsku stabilnost. Nova vlada je uspjela ipak da i u 2021. pamdemijskoj godini obezbijedi uslove za normalnu turističku sezonu i na taj način je popunjen budzet za skoro 700 miliona eura što znači da se značajno poboljšao položaj građana i privrede – rekao je Đurović.

Najbolji potezi vlade, kako je naveo, su obezbjeđivanje ekonomske stabilnosti, redovne plate i penzije kao i najavljene ekonomske i porezne reforme.

– Ono što je za kritiku jeste partijsko zapošljavanje u upravnim odborima, bordovima i javnim preduzećima što je loše i ne donosi potreban kvalitet. Crna Gora nema dovoljno kvalitetnog kadra i samim tim nema potrebe da se partijski prebrojavamo i eliminišemo one koji ne misle ili ne glasaju isto kao i vladajuća većina. Mora se uvesti korporativno i profesionalno upravljanje kao jedini model uspiješnog poslovanja – poručio je Đurović.

Sve je počelo sa tajnim zaduženjem od 750 miliona eura, a kada se očekivalo predlaganje budzeta u Vladi su odlučili da pređu na prijevremeno finansiranje i da do marta predlože svoj programski budzet. Sa usvajanjem budzeta je bilo puno problema, jer DF ga nije podržavao. Ipak, na kraju je usvojen, doduše bez opcije za refinansiranje kredita za autoput od 900 miliona i bez propratnih zakona, poput izmjena zakona o akcizama. Nakon toga je odrađen hedzing aranžman za kredit kojim je kredit zaštićen od valutnog rizika.

Što se tiče autoputa, prvo je dogovoreno produženje roka do 30. novembra. Građevinski radovi na autoputu su završeni do 30. novembra, ali put još nije pušten u saobraćaj, jer se čeka komisija za tehnički prijem.

I dok program „Evropa sad“ koji je Vlada nedavno usvojila neki nazivaju bajkom, iz Vlade uvjeravaju u njegov uspjeh. Većini građana on zvuči jako lijepo i mnogi se nadaju njegovom usvajanju i povećanju plata od sledeće godine, ali zbog političke situacije upitno je da li će biti usvojen budzet kroz koji je implementiran taj program.

Ipak, građane i većinu javnosti najviše je zabrinuo rast cijena brojnih namirnica, koji je izazvan korona krizom i poremećajima na tržištu koje je kriza uzrokovala. Tako su, prema podacima Monstata iz oktobra, cijene goriva porasle 26,5 odsto, ulja i masti 36 odsto, povrća 10,5 odsto… Na cijenu goriva na svjetskom tržištu Vlada nije mogla uticati, ali jeste mogla smanjiti akcize, što je konstantno tražila opozicija. Međutim, do smanjenja akciza nije došlo.

Korona kriza je uticala i na rast cijena čelika, građevinskog materijala i drugih materijala, pa sada imamo situaciju da su cijene kvadrata stana porasle za 100, 200, 300 eura, te da su skoro na nivou investicionog buma od prije 15 godina.

Naši sagovornici različito komentarišu proteklu godinu dana rada Vlade u ekonomiji. Najveći kritičari Vlade, od partije koje su joj dale podršku, dolaze iz DF-a. Funkcioner tog političkog saveza Dejan Đurović je kazao da je bolji životni standard građana, ekonomski napredak i napredak države imperativ kome teži nova vladajuća većina, ali je jasno da se taj cilj ne može ostvariti brzo i da je rok od godinu dana kratak.

– Svjedoci smo da je nova vlast imenovana u jednom teškom trenutku u jeku pandemije virusa korona koja je poharala crnogorsku ekonomiju jer smo imali pad ekonomije na kraju prošle godine od 15 odsto. Sve ovo nam je bilo poznato i znali smo sa čim ćemo se sresti, ali krucijalne želje građana nije ova vlada ispunila, po mom i mišljenju DF-a – ocijenio je Đurović.

Istakao je da je nabavka vakcina bila uslov da se sačuvaju životi građana, da je turistička sezona donijela 700 miliona prihoda (prihodi bi bili i veći da nijesmo uvodili bespotrebne sankcije Rusiji) i rast ekonomije od 13 odsto. Naveo je i da je parlamentarna većina stvorila zakonsku osnovu za uvođenje dječjeg dodatka za djecu do šest godina i besplatne udzbenike za osnovce, te stvaranje zakonskih preduslova za isplatu naknada majkama sa troje i više djece.

Šehović: Standard lošiji, svakog dana Vlada napravi tri loša poteza

Potpredsjednik SD Damir Šehović je kazao da je o standardu građana ozbiljno i odgovorno govoriti na osnovu egzaktnih podataka, a ne bajki i pitkih obećanja kojima se građani obasipaju u poslednje vrijeme.

– Ti podaci su sledeći: na kraju oktobra 10.600 je više nezaposlenih u odnosu na isti period prošle godine (rast od čak 23,65 odsto); stopa nezaposlenosti je skoro 24 odsto (rast od 4,5 procentnih poena u odnosu na isti period prošle godine); cijene svih vrsta goriva su za godinu dana porasle preko 30 centi po litru, odnosno 30 odsto; cijene životnih namirnica su porasle 30-40 odsto a u nekim slučajevima i do 75 odsto; rast cijena goriva uticao je na rast cijena brojnih roba i usluga. Prema tome, standard značajnog broja građana je danas mnogo slabiji nego prije godinu dana – pojasnio je Šehović.

Ako pogledamo stanje (ne)likvidnosti privrede, kako je kazao, onda imamo podatak da je u odnosu na oktobar prošle godine, broj blokiranih firmi i preduzetnika veći za 400 a iznos blokiranog duga za oko 150 miliona eura.

– Sa druge strane, kapitalni budzet nije realizovan ni 50 odsto od planiranog u ovoj godini, što govori o odnosu trenutne vlasti prema razvojnim projektima koji upravo donose dodatnu vrijednost za građane i utiču na poboljšanje njihovog životnog standarda – naveo je on.

Na pitanje o dobrim i lošim potezima je kazao da je teško naći potez koji predstavlja suštinski pomak.

– Ako je Vlada dobila ocjenu 2.28 od građana za njen (ne)rad, što je najlošija ocjena od kada se vrše slična ispitivanja javnog mnjenja; ako niti jedno ministartsvo nije dobilo ocjenu tri i više; ako je američka ambasada ocijenila rad Vlade na način da su konkretni rezultati uglavnom izostali; ako smo dobili najgori Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru dosad, gdje je konstatovana da Crna Gora stagnira, odnosno suštinski nazaduje; onda je teško pronaći neki potez Vlade koji predstavlja suštinski pomak. O njenim lošim potezima bi se mogle knjige napisati. Svakog dana nam priređuje po najmanje tri loša poteza. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da Vlada konstantno svjesno atakuje na temeljne vrijednosti samosvjesne Crne Gore a to su njen građanski, sekularni i antifašistički karakter. Zato i ne čudi i veoma rad Vlade dobro oslikava upravo ocjena većine građana u navedenoj anketi koji su rekli da je Vlada amaterska, klerikalna i revanšistička – zaključio je Šehović.

Kao tri najbolja poteza Vlade, Đurović je istakao nabavku vakcina, otvaranje granica za uspješnu sezonu i dječje dodatke i besplatne udzbenike, dok je kao tri najgora poteza istakao to što ništa nije urađeno da se obuzda rast cijena goriva koje su vrtoglavo skočile, što smo i dalje daleko od namjere da se oduzima imovina od onih koji nemaju dokaz o njenom porijeklu i osnivanje državnog preduzeća Montenegro works, a za koje nije ubijeđen da može da riješi nagomilane problem u više od 50 preduzeća u državnom vlasništvu.

– DF kao što se i više puta ukazalo nije zadovoljan radom Vlade i tražio je prvo njenu rekonstrukciju a pošto od toga nije bilo ništa, mi smo joj uskratili povjerenje. Napominjem da smo dali prvo 200 dana za rješavanje nekih krucijalnih pitanja, pa smo prolongirali na godinu. Većina onoga zbog čega smo dobili povjerenje građana na izborima Vlada nije ni pokušavala da riješi. Obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom, sivo tržište koje cvjeta i rovari našu ekonomiju. Smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, a povećanje u privredi je izostalo, takođe i pompezno najavljivane investicije iz zemalja Bliskog istoka pa redom. I politika i ekonomija su mnogo ozbiljna priča da bi se davale paušalne ocjene i obećanja bez obzira na bankarsku potkovanost ako je tome protivteža političko neiskustvo i laička arogancija – kazao je Đurović.

Ponosni na „Evropa sad“, hedzing, dječje dodatke

Iz MFSS-a su kazali da su posebno ponosni na to što su dosadašnji ostvareni rezultati omogućili da već sada ponudimo istorijsku reformu „Evropa sad“, na koju je Crna Gora čekala decenijama, i to uz finansijsku stabilnost države.

– Do toga je dovelo odgovorno i domaćinsko upravljanje javnim finansijama. „Evropa sad“ je održiv i realan program za bolji standard građana koji, između ostalog, podrazumijeva povećanje primanja zaposlenima, posebno sa najnižim platama, rasterećenje privrede od visokih dažbina, pravednije oporezivanje – naveli su iz MFSS-a.

Ponosni su i na punu primjenu programskog budzeta, što se godinama pripremalo, a uspjeli su da ga urade za samo nekoliko mjeseci.

– To je donijelo veću transparentnost i bolju kontrolu trošenja novca poreskih obveznika, kao i unapređuje procesa planiranja budzeta i efikasnosti potrošnje. Uspjeli smo da smanjimo godišnje tzv. neproduktivne rashode. Ostvarili smo višemjesečni suficit budzeta, nakon pada ekonomije od preko 15 odsto u 2020. godini, smanjujemo državni dug i desetomjesečni ukupni deficit budzeta koji je doveden na jedan od najnižih u Evropi – saopštili su oni.

Ponosni su i na hedzing aranžman za zaštitu od kineskog kredita za autoput od valutnog rizika, dječje dodatke te veći nivo transparentnosti javnih finansija.

Na pitanje kojih bi pet poteza ispravili, kazali su da je godina rada prošla uz konstantno ispravljanje pogrešnih odluka iz prošlosti koje su koštale građane Crne Gore i većini urušile životni standard.

Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER), na čijem čelu je Jakov Milatović, pitali smo da li je ekonomsko stanje države i građana bolje ili gore nego prije godinu dana.

– Bio je veliki izazov oporavljati državu koja je zabilježila pad ekonomije od 15,3 odsto, najveći u svojoj istoriji i najveći u Evropi. U momentu promjene vlasti naišli smo na makro-ekonomsku nestabilnost i ugoženost javnih finansija, a kriza je samo otkrila ono što smo svi znali: naglašeni strukturni problemi crnogorske ekonomije, dugoročne nezaposlenosti, velike nejednakosti dohotka, uvozne zavisnosti, enormnog deficita tekućeg računa, loše upravljanje državnim kompanijama, opadajući kreditni rejting. Bilo je neophodno u kratkom vremenskom periodu donijeti teške, ali ispravne i pravovremene odluke i djelovati paralelno na više frontova, tj. na konsolidaciji javnih finansija, stabilizaciji epidemiološke situacije i podršci našim građanima i privredi u suzbijanju negativnih ekonomskih posledica, a istovremeno se posvetiti i strukturnim reformama. Izdavanjem državne obveznice na međunarodnom tržištu kapitala u vrijednosti od 750 miliona eura je u poslednjem trenutku izbjegnut bankrot države i omogućena redovna isplata plata i penzija, i servisiranje dugova, ali i finansijska podrška privredi kako bi se očuvala njena supstanca prije glavne turističke sezone. Za prvih šest mjeseci, u okviru dva seta mjera podrške, obezbijedili smo pomoć privredi i građanima u iznosu od oko 320 miliona eura. Sproveden je niz pravovremenih odluka u cilju oporavka turizma, što je rezultiralo sezonom u skladu na našim očekivanja a koja je i najzaslužnija za oporavak ekonomije. Tako za devet mjeseci bilježimo prihode na nivou od 700 miliona eura čime je prevaziđen godišnji plan – naveli su iz MER-a.

Istakli su da smo prvi put poslije dužeg vremenskog perioda imali suficit budzeta u toku sva tri ljetnja mjeseca, čime je dodatno potvrđeno da će godišnji deficit biti ispod tri odsto BDP-a.

– Ovakav rezultat je, pored uspješne turističke sezone, ostvaren i zahvaljujući implementaciji programskog budzeta i adekvatno sprovedenoj elektronskoj fiskalizaciji. Za veoma kratko vrijeme uspjeli smo da povećamo minimalne zarade sa 222 eura na 250 eura, ali i da predškolcima obezbijedimo dječji dodatak, a osnovcima besplatne udzbenike. To su mjere koje naši građani osjećaju! Na osnovu svega predočenog, sasvim sigurno možemo zaključiti da je ekonomsko stanje države znatno bolje od prošlogodišnjeg a samim tim i građana Crne Gore i da će u bliskoj budućnosti standard građana biti znatno unaprijeđen kroz program „Evropa sad“, kojim se u kratkom vremenskom periodu predviđa značajan i konkretan rast plata građana u Crnoj Gori – poručili su iz Milatovićevog resora.

Država u stabilnoj finansijskoj situaciji

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja (MFSS) su kazali da je država u veoma stabilnoj i održivoj finansijskoj situaciji, koja dokazuje da se javnim finansijama Crne Gore upravljalo u interesu građana. Sada je neuporedivo bolja situacija nego prije godinu, kada je Crna Gora bila pred bankrotom po stanju u budzetu.

– Uspjeli smo da za samo godinu državu iz finansijsko-ekonomskog dna i pada ekonomije od 15,3 odsto u 2020. dovedemo do društva evropskih lidera po rastu BDP-a od preko 13 odsto u ovoj godini. Uz to, teret krize takvih razmjera nijesmo prevalili na građane preko povećanja poreza, uvođenja kriznih nameta ili zamrzavanja penzija, što je bivša vlast radila i kada je bio neuporedivo manji pad ekonomske aktivnosti od onog koji nas je dočekao 2020. godine – naveli su iz resora koji vodi Milojko Spajić.

Poslednji podaci iz izvještaja o izvršenju budzeta za 10 mjeseci i državnom dugu na kraju septembra ove godine, pokazuju da, kako su kazali, smanjuju državni dug, kao i snažan oporavak ekonomske aktivnosti, predvođen uspješnom turističkom sezonom, uz poboljšanje naplate prihoda.

– Još konkretnije, deficit budzeta u 2020. je bio skoro 11 odsto, dok je za ovu godinu na oko 3,8 odsto (nakon skupštinskih amandmana), a za 10 mjeseci 2021. deficit je smanjen na 1,3 odsto BDP-a (61,8 miliona eura). To je 66 odsto (119 miliona eura) manje od planiranog i za 84 odsto (322 miliona) u odnosu na desetomjesečni period 2020. godine – precizirali su iz MFSS-a.

Istakli su da su u protekloj godini ponosni što su uspjeli da obezbjede 320 miliona sredstava za mjere podrške grđana i privrede, zatim na uspješnu turističku sezonu, stabilizaciju javnih finansija, oporavak ekonomske aktivnosti, očuvanju turističke supstance i povratku Crne Gore na put održivog privrednog rasta.

– Uspjeli smo da od najvećeg pada koji je zabilježen u istoriji Crne Gore, dođemo do najvećeg rasta od 13,4 odsto. Dolaskom na vlast otvorila se Pandorina kutija gorućih problema i situacija koje je bilo potrebno rješavati. Ipak, godinu dana je veoma mali period da se isprave sve nepravde. Građani imaju razloga za optimizam jer ih očekuju dobre stvari od našeg tima – poručili su iz MER-a.

Ekonomska analitičarka i bivša državna sekretarka u MFSS-u Mila Kasalica je ocijenila da je u sferi ekonomije, predsjednik Vlade van svake sumnje uspio da dosledno iznevjeri ekspoze mandatara, kao i program Vlade za 2021. godinu, okrećući leđa stvarnim vrijednostima zajednice koja se razvija, a samim tim mora da se značajno mijenja nabolje.

– Uškopljavajući ekonomiju zemlje na nivo nespremnosti da se odgovorno bavi konsenzusom i inkluzivnošću, osim zbog tviter naslova mlađanih ministara, Crna Gora ostaje zarobljena kontinuitetom sa prethodnim u vezi ekonomije: što više netransparentnosti, a što manje korisnosti na dugi rok – kazala je Kasalica.

Na pitanje da li je ekonomska situacija bolja ili gora nego 4. decembra lani, navela je da ekonomija zemlje ne staje, šta god da se dešava u sferi administracije i politike, pa konkretan datum ne može odraditi arbitrarnu granicu iz kao-lošeg-onih-starih u kao-sjajno-ovih-novih, bez obzira na dokono-kljucajuće pi-ar kampanje mlađane ekipe iz Vlade Crne Gore.

Na pitanje kojih pet poteza Vlade u protekloj godini bi pohvalila, istakla je zaduživanje od 750 miliona i četvrti i peti paket pomoći privredi. Naglasila je da je nedovoljno promišljenih i pripremljenih poteza bilo mnogo više.

– Prvi primjer je reformski-slamajući: partijsko-politička uhljebljenja iz prethodnog administriranja u crnogorskoj javnoj upravi zamijenili su agresivni drugarski i rođački nepotizam, ojačan nezrelim političkim dogovorima. Bilo je očekivano da je cilj „zaposliti svoje“, ali trebalo bi da nije zbog poslušnosti i bez znanja. Tako se u vrijednostima i porukama oko ekonomskog razvoja slomio 30. avgust, pa je postalo svejedno da li se šta desilo 4. decembra – istakla je Kasalica.

Drugi negativan primjer je reprezentativan u nereformskom: neprodužavanje mandata direktoru UPC-a Aleksandru Damjanoviću razotkrilo je bezdan lošeg, u koji je navodno upala i „nova“ ekipa.

– Treći je najbezočniji: simboličko izuvanje administracije premijera Krivokapića pred grupicom nekvalitetnih advokata-ica, koji su pokazali neznanje i nepoštovanje CG ekonomije i CG sistema, jalovo pokušavajući da ospore zakonske odredbe elektronske fiskalizacije. Četvrti je nepravovremeno identifikovan: formalno obrazovanje ministara finansija i ekonomskog razvoja je završilo u slabašnoj egzekuciji, uskraćenoj odgovorne primjene stečenih vještina iz akademske sfere. Peti je najmanje razvojan: primjetno je odsustvo institucionalnih investitora (banke i IRF CG) u stabilizaciji ekonomije, posebno mikro, malih i srednjih preduzeća, što bi moralo da se mijenja naredne godine. Šesti je bolno-otrežnjujući: programski budzet je ostao mrtvo slovo na papiru, pošto se granuliranom sub-analitikom projekata i aktivnosti nije promijenila metodologija budzetske potrošnje, koju su obilježile urlajuća samovolja i duboka netransparentnost resornog ministarstva, pa će „pi-ar suficit“ biti potrebno provjeriti kroz reviziju završnog računa naredne godine – zaključila je Kasalica.

Izvor: dan.co.me

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor

Sve najljepše u Novoj 2022

Želi Vam Vaš portal SJEVER CRNE GORE