Izvor:Dan online

Sklope brak u Petnjici, pa pakuju kofere za inostranstvo

Na poslednjim lokalnim izborima, održanim prije četiri godine, upisanih birača bilo je 6.202, dok je pravo glasa iskoristilo njih 3.018, uz ocjenu da i taj podatak govori da je veliki veliki broj onih koji su samo formalno prijavljeni u Petnjici

PETNjICA –Da se demografska slika na sjeveru Crne Gore drastično promijenila ukazuje i područje Bihora gdje najnoviji podaci stavljaju do znanja da više Petnjičana živi u inostranstvu nego u svom zavičaju. Iako taj prostor obuhvata površinu od 173 kilometra kvadratna sa 28 naselja, prema popisu uz 2011. godine, petnjička opština je brojala 6.713 stanovnika, dok je danas taj broj znatno manji. Da stvar bude zabrinjavajuća ukazuje i činjenica da na tom prostoru obitavaju uglavnom staračka domaćinstva i da postoji veliki broj zatvorenih kuća u kojima niko ne živi. Na poslednjim lokalnim izborima, prije četiri godine, upisanih birača bilo je 6.202, dok je pravo glasa iskoristilo njih 3.018, uz ocjenu da i taj podatak govori da je veliki veliki broj ljudi samo formalno prijavljen u Petnjici. Da Bihor bilježi negativne bilanse kada je broj stanovnika u pitanju potvrđuje i matičar Samir Garčević koji ukazuje da se broj sklopljenih brakova smanjuje iz godine u godinu.

-Tokom prošle godine na prostoru Bihora, prema našoj evidenciji, sklopljeno je nekih pedesetak brakova, što je znatno manje nego u nekom ranijem periodu. Zabrinjavajuće je i to što većina onih koji sklope brak odmah odlaze u inostranstvo, ili u neke razvijenije sredine u Crnoj Gori. Rijetkost je da neko ostane u zavičaju ko stupi u bračnu zajednicu, što ne ulijeva nadu da za ovo područje dolaze bolji dani po pitanju uvećavanja broja stanovnika. Tim prije, jer je očigledno da u petnjičkoj opštini umire znatno više ljudi nego što se rodi – naglasio je Garčević u izjavi za „Dan”.

Migraciona kretanja desetkovala su i broj učenika u obrazovnim ustanovama, s tim što nekima od njih prijeti zatvaranje. Tako je osnovna škola u Petnjici ove godine upisala svega sedam prvaka. Ta ustanova je 1971. godine brojala oko hiljadu učenika, dok trenutno u njoj nastavu pohađa 168 đaka.

-Tačno je da je broj učenika u Petnjici znatno smanjen u odnosu na neke minule decenije. Ali malo ohrabruje činjenica da će se u našu školu sledeće godine, prema najavama, upisati 24 prvaka. Iskreno bi željeli da taj broj i dalje raste – kaže za „Dan” direktor škole Rifat Ramčilović.

Prije dvadesetak godina škola u Trpezima brojala je 450 učenika, da bi taj broj danas bio sveden ispod 100. Priču o depopulaciji stanovništava u Trpezima upotpunjuje podatak da će u ovom živopisnog sela, koje je po poslednjem popisu brojalo preko hiljadu stanovnika, sledeće godine nastavu pohađati svega nekoliko prvaka. Predsjednik Mjesne zajednice Trpezi Mithad Cikotić navodi da je to potvrda da mladi ljudi u velikom broju napuštaju ovo područje seleći se ka zapadnoevropskim zemljama, ali i prema Podgorici i Primorju.

-Očigledno je da nedostatak radnih mjesta podstiče mlade ljude da napuštaju Trpezi. Na to ukazuje činjenica da je ovo selo doživjelo sveukupni napredak kad je ovdje radio pogon za proizvodnju tepiha. Zatvaranjem tog pogona počela je da slabi i ekonomska moć ljudi iz ovog kraja, tako da se nije čuditi što je veliki broj mladih otišao u neke razvijenije krajeve. Pojavom epidemije korona virusa malo se stalo sa iseljavanjem stanovništva, ali sigurno znam da danas u Luksemburgu i drugim zapadnoevropskim zemljama živi više Petnjičana nego u svom zavičaju – kaže Cikotić za „Dan”.

To potvrđuju i predstavnici dijaspore, navodeći da država mora više pažnje da posveti području Petnjice.

– Neophodno je preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se bar djelimično zaustavila izražena migracija stanovništva, a tu prije svega mislimo na otvaranje radnih mjesta. Za tako nešto nije dovoljna samo pomoć dijaspore. Tu država mora da odigra glavnu ulogu, na način što će opredjeljivati znatno više sredstava za realizaciju kapitalnih projekata i otvaranje proizvodnih pogona. Pripadnici starijih generacija su otišli za inostranstva zbog teške ekonomske situacije koja je vladala u zavičaju. Sada to isto rade mladi Petnjičani pritisnuti težinom života. Voljeli bi da više autobusa iz inostranstva dolazi u Petnjicu, nego što odlazi – poručuju u zajedničkoj ocjeni predstavnici brojne petnjičke dijaspore.

D.Jovović


Selo Savin Bor odolijeva iseljavanju
Selo Savin Bor, koje se prema granici sa Srbijom prostire na dvanaestom kilometru od Petnjice, jedno je od rijetkih na sjeveru Crne Gore koje se može pohvaliti da još uvijek ima jaka pojedinačna gazdinstva, nalik na neka minula vremena. Iako se radi o planinskom mjestu, smještenom na preko 1.200 metar nadmorske visine, u Mjesnoj zajednici Savin Bor živi preko 500 stanovnika, koji se uglavnom bave poljoprivredom i stočarstvom.

-Svjedoci smo da sela na sjeveru Crne Gore, pa i ona koja su bliza gradu, polako ostaju pusta. Na svu sreću to nije slučaj sa Savinim Borom, iako se radi o mjestu koje je preko 30 kilometra udaljeno od Berana. Tačno je da ni ovo selo nijesu zaobišla iseljavanja lokalnog stanovništa, ali to nije toliko izraženo kao u nekim drugim sredinama – kaže za “Dan” predsjednik Mjesne zajednice Savin Bor, Senad Rastoder.

” Danas u Luksemburgu i drugim zapadnoevropskim zemljama živi više Petnjičana nego u svom zavičaju – kaže Mithad Cikotić za “Dan”

Izvor:Dan online