Na ovom prostoru obitavaju uglavnom staračka domaćinstva

Podatak da će sa područja mjesne zajednice Trpezi prvi razred naredne školske godine pohađati svega četiri učenika jasno posvjedočava da se bihoraska sela suočavaju sa drastičnim padaom nataliteta i izraženom migracijom lokalnog stanovništva.’

To posvjedočavaju i mještani Trpezi, koje broji oko 400 domaćinstva. Oni ukazuju da statistika govori da je iseljavanje posebno izraženo u minuloj deceniji i da trenutno u inostranstvu živi više ljudi iz Trpezi nego u mjestu svog rođenja.

Takođe, na licu mjesta da se primijetiti da na ovom prostoru obitavaju uglavnom staračka domaćinstva i da postoji veliki broj novosagrađenih, luksuzno opremljenih kuća u kojima niko ne živi.

Podaci su neumoljivi i oni ukazuju da su migraciona kretanja desetkovala broj učenika u seoskoj osnovnoj školi. Prije dvadesetak godina škola u Trpezima brojala je 450 učenika, da bi taj broj danas bio sveden na oko 70. Priču o depopulaciji stanovništava u Trpezima upotpunjuje podatak da će u ovom živopisnog sela, koje je po poslednjem popisu brojalo preko hiljadu stanovnika, sledeće godine nastavu pohađati svega četiri prvaka. To je potvrda da mladi ljudi u velikom broju napuštaju ovo područje seleći se ka zapadnoevropskim zemljama, ali i prema Podorici i Primorju. Oni se vrate povremeno, grade tu kuće, ali se ne zadržavaju na duže staze – ističe predsjednik mjesne zajednice Trpezi Mithad Cikotić.

U Trpezima je nekada radila fabrika za proizvodnju tepiha koja je, upošljavajući oko 60 radnika,bila nosilac razvoja čitavog kraja. Mještani tvrde da je uporedo sa zatvaranjem ovog pogona došlo i do naglog odliva lokalnog stanovništva. Oni navode da mladi ljudi odlaze iz Trpezi uglavnom zbog nedostatka radnih mjesta i neravnomjernog regionalnog razvoja.

“Vidljivo je da nedostatak radnih mjesta podstiče mlade ljude da napuštaju Trpezi. Na to ukazuje činjenica da je ovo selo doživjelo sveukupni napredak kad je ovdje radio pogon za proizvodnju tepiha. Zatvaranjem tog pogona počela je da slabi i ekonomska moć ljudi iz ovog kraja, tako da se nije čuditi što je veliki broj mladih otišao u neke razvijenije krajeve. Lokalna uprava se trudi koliko može da, kroz investiciona ulaganja i modrenizaciju puteva, održi kontinuitet života u Bihoru, ali je očigledno da u svemu tome treba veća podrška države” – istakao je Cikotić.

Sličnu konstataciju izrekao je Amar Kožar, navodeći da je nebriga prema omladini opustošila rurarna područja na sjeveru Crne Gore.

“Svakodnevno gledam kako broj učenika u našoj školi polako opada. No, tome se nije čuditi. Ljudi su morali da napuštaju prostor Trpezi, jer ovdje nema perspekitve za generacije koje dolaze. Nije bilo radnih mjesta, a samim tim ni života. Ipak, treba se nadati da će se u narednom periodu otvoriti neka nova razvojna priča i da će Trpezi živjeti nekim boljim životom”- zaključio je Kožar.

Izvor: dan.co.me