CNP je nacionalni teatar, ali i mnogo više od toga. To je institucija koja je proteklih decenija oblikovala našu kulturu, bila jezgro iz kog su se razvijale i druge institucije kulture, ali i dom institucijama koje nemaju uslove za rad, kazao je za Pobjedu umjetnički direktor ovog teatra, reditelj Željko Sošić.

U prvom intervjuu koji je dao za neki medij od kada je u oktobru preuzeo umjetničko vođstvo CNP-a, Sošić ističe da mu je velika čast što mu je povjerena ova dužnost budući da je, kako kaže, Crnogorsko narodno pozorište najznačajnija institucija kulture naše države.

„I danas je CNP jedina ustanov akoja kadrovskim i tehničkim kapacitetima može odgovoriti svakoj potrebi za scenskim izvođenjima pozorišne i ostalih umjetnosti. Koliko CNP znači našoj državi, govori i to da se svaka značajnija i važnija manifestacija, proslava, jubilej, pa ik omemoracija, održava u našoj ustanovi“, naglašava Sošic.

Za Pobjedu, govori i o tome što je detektovao kao glavni nedostatak repertoarske politike CNP-a i planovima kako da to promijeni, ukazuje na značaj angažmana svjetski priznatog režisera Andrija Žoldaka koji će u našem nacionalnom teatru postaviti Čehovljevog „Ivanova“, a najavljuje i zaokret ka rediteljskom pozorištu…

POBJEDA: Od oktobra, kada ste imenovani za umjetničkog direktora CNP-a, pa do danas, imali ste dovoljno vremena za sagledavanje situacije „u kući“. Što ste percipirali kao ključne probleme na kojima je trebalo poraditi?

SOŠIĆ: U proteklim mjesecima radili smo na rješavanju problema koji su naslijeđeni i koji traju decenijama. Uz saradnju sa Ministarstvom kulture i Vladom, priveli smo kraju rad na najvažnijim sistemskim aktima ustanove, kao što su Akt o sistematizaciji i Pozorišna pravila. Pokrenuli smo i najveću infrastrukturnu investiciju u proteklih nekoliko decenija i raspisali tender za kompletnu obnovu termotehnike u zgradi. Pored svih tih značajnih aktivnosti, CNP radi svakog mjeseca punim kapacitetima, organizujuči rad na novim projektima i predstavama, osnivajući nove programske segmente i izvodeći redovni repertoar sa do 25 programa mjesečno.

I prije imenovanja na ovu funkciju, bio sam svjestan glavnog nedostatka repertoarske politike CNP. To je, svakako, nedovoljna internacionalna prezentnost i zatvorenost u lokalne estetske standarde. Rad na rješavanju ovog problema nije jednostavan i ne može donijeti rezultate preko noći, ali počeli smo vrlo intenzivno sa ovim aktivnostima, i vec na početku sljedeće sezone imaćemo ozbiljne pomake na ovom planu.

POBJEDA: Izbor tekstova polazna je osnova za kreiranje dobrog repertoara i taj je proces neodvojiv od pažljivog izbora reditelja i saradnika. Kakav tretman će imati crnogorska savremena drama u vašem promišljanju repertoarske politike nacionalnog teatra?

SOŠIĆ: Svake godine CNP raspisuje konkurs za savremeni domaći dramski tekst. Bio sam član Savjeta CNP prije nekoliko godina kada smo ustanovili ovaj konkurs svjesni važnosti tog postupka i odgovornosti koju CNP ima kao nacionalni teatar i u razvoju savremene dramaturgije. Ovogodišnji konkurs je završen, prijavljeno je preko trideset tekstova i stručna komisija će odabrati najbolje. Pobjednička drama konkursa stiče pravo da bude prikazana u CNP, ali i drame koje komisija preporuči. Nije moguće predvidjeti koliko će biti kvalitetnih dramskih tekstova, ali mi na svaki mogući način koji nam je dostupan podstičemo razvoj domaćeg dramskog stvaralaštva. Put ka stvaranju istinske pozorišne cjeline podrazumijeva, pored glumackog i rediteljskog potencijala, i razvoj dramskog stvaralaštva, i ta cjelina neće biti potpuna bez dobrih dramskih pisaca koji stvaraju temelj dramskog pozorišta.

POBJEDA: Angažman svjetski uvaženog reditelja Andrija Žoldaka u CNP-u ocijenili ste kao prekretnički događaj ne samo za naš nacionalni teatar već i za ukupan kontekst kulture naše zemlje. Zašto? Koliko je teško bilo doći do umjetnika ovakvog kalibra?

SOŠIĆ: Naravno da nije jednostavno svjetski značajne umjetnike privući, ipak, skromnim potencijalima kojim mi raspolažemo. Ipak, istinski ostvareni umjetnici imaju uvijek i motive koji prevazilaze bazične materijalne i produkcijske uslove.

Andrij Žoldak je bio naš gost u decembru prošle godine, kada smo ostvarili prve kontakte, kada je imao sastanak sa našim glumačkim ansamblom i kada smo obavili preliminarne razgovore o saradnji. Kasnije smo finalizovali razgovore i odabrali dramski tekst, prilikom njegove premijere u lionskoj Operi. On će, sa svojim saradnicima, u maju boraviti u našem teatru kada ćemo napraviti glumačku podjelu, usvojiti scenografske i kostimografske skice i dogovoriti sve preostale detalje rada. Njegov angažman smatram prekretničkim, jer se radi o najznačajnijem reditelju koji je angažovan u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Značaj i ugled jednog teatra, pored kvaliteta predstava čine i stvaraoci koji su angažovani, a Žoldak spada u sam evropski vrh pozorišne umjetnosti. Crnogorskom narodnom pozorištu ovakav iskorak je neophodan, jer je to najbrži put do selekcija značajnih evropskih i svjetskih festivala i do gostovanja na relevantnim pozorišnim adresama. Već sada imamo interesovanje selektora važnih međunarodnih festivala, jer su zainteresovani da vide novu Žoldakovu režiju. CNP nikada nije ostvarilo saradnju sa važnim teatarskim smotrama i pozorištima van našeg regiona i ovakve poduhvate smatramo značajnim koracima na tom putu.

 

Dogovorena saradnja i sa Aleksandrom Morfovim

POBJEDA: Šta je to što publika može očekivati u narednom periodu? Pored Žoldaka, možete li nam najaviti još neko veliko umjetničko ime koje će u skoroj budućnosti biti angažovano u Crnogorskom narodnom pozorištu?

SOŠIĆ: Posvećeno radimo na pripremama sljedećih sezona. Mogu da vam najavim da nastavljamo saradnje sa značajnim svjetskim rediteljima. Ovih dana nam je u gostima bio i veliki reditelj Aleksandar Morfov, sa kojim je dogovorena saradnja za sljedeću godinu. Ovo će biti još jedan od velikih produkcijskih i umjetničkih iskoraka našeg teatra. Istrajavamo na planu da učinimo CNP internacionalno relevantnim i siguran sam da ćemo kroz saradnje sa velikim svjetskim imenima uspjeti u tome.

 

POBJEDA: Najavljujući saradnju sa Žodlakom, izjavili ste da se angažmanom ovog reditelja stvaraju uslovi za podizanje standarda umjetničke produkcije CNP-a, ali i za prevazilaženje provincijalnih okvira u kojim naša kultura često tavori. Na čemu zasnivate stav o provincijalizmu na domaćoj kulturnoj sceni?

SOŠIĆ: Na principima rada i na rezultatima tog rada. Naša kultura bila je zarobljena u lične privilegije i stvaranje lokalnih umjetničkih veličina, bez istinskog otvaranja ka svijetu i bez prisustva u svijetu. Otvaranjem ka svijetu, stvaramouslove da se i naši umjetnici i naša umjetnost prikaže svijetu, što je jedini način da se oslobodimo provincije, i one koja je u nama i one koju nam nameću.

POBJEDA: Neko je rekao da nacionalno pozorište treba da bude sažetak i zbir najjačih umjetničkih snaga, da stvara vrhunsku umjetnost, ali i da mora da bude tako ustrojeno od države da mu umjetnički čin bude na prvom mjestu. Koliko smo mi danas daleko (ili blizu) od ovoga?

SOŠIĆ: Rekao bih da smo na pravom putu ka tome. Nacionalno pozorište je osnovano i ustrojeno od Vlade i države u administrativnom, infrastrukturnom i budžetskom smislu. U tim segmentima, CNP ima punu podršku resornog Ministarstva kulture i Vlade, i ima dobre uslove za rad. Međutim, odgovornost za repertoarske i umjetničke domete imamo mi koji radimo u njemu i koji donosimo te vrste odluka. Nama su dati uslovi da umjetnički čin postavimo na prvo mjesto i na nama je da to ostvarimo.

Prvim postupcima pokazujemo da nam je upravo to i namjera, i zaista ćemo sve potencijale usmjeriti ka stvaranju i prikazivanju vrhunskih dometa scenskih umjetnosti. Učinićemo sve da vrhunski svjetski umjetnici rade kod nas, ali nam je primarni cilj da se naši glumci, reditelji i pisci kroz projekte CNP predstave međunarodnoj publici i dobiju priliku da rade u značajnim međunarodnim produkcijama.

POBJEDA: U proteklih nekoliko sezona, evidentno je da se klasika uveliko vratila na scenu CNP-a. Hoćete li nastaviti tim putem ili ćete u budućoj repertoarskoj politici praviti zaokret ka savremenom dramskom tekstu?

SOŠIĆ: Pravićemo zaokret ka rediteljskim tumačenjima, a nastavićemo sa odabirom klasičnih dramskih tekstova, ali i savremene literature. Kad to kažem, mislim i na dramsku literaturu i na dramatizacije značajnih romana. Ove godine radimo tri velika dramska klasika. U februaru smo imali premijeru „Čekajuci Godoa“ u režiji Diega de Bree, u junu imamo premijeru „Hamleta“ u režiji Ane Vukotic, a u oktobru Čehovljevog „Ivanova“ u režiji Andrija Žoldaka.

Imali smo premijeru vrhunskog savremenog dramskog teksta „Smrt i djevojka“ Ariela Dorfmana, u režiji Gorana Bulajica, a za kraj godine planirana je premijera predstave „Smrt i njeni hirovi“, po savremenom romanu Žozea Saramaga, u dramatizaciji mađarske dramaturškinje Kateđarmati i u režiji Lidije Dedović. Dakle, radi se o jednakoj zastupljenosti klasike i savremene literature, prije svega odabrane zbog rediteljskih tumačenja i promišljanja savremenih civilizacijskih tema.

POBJEDA: Renoviranje male scene prilično se odužilo i odrazilo na dinamiku ove sezone. Konačno, stavljena je u funkciju nedavno premijerom predstave „Smrt i djevojka“. Osim kamernih formi i segmenta „CinemaStudio“, planirate li još neku namjenu za ovu scenu? Hoće li na njoj i dalje biti mjesta za scenu Akademija, namijenjenu studentima?

SOŠIĆ: Scena Studio je ravnopravan repertoarski segment CNP. Na njoj će se stvarati predstave koje po estetskim odrednicama zahtijevaju manji prostor i manju distancu između glumca i publike. To nijesu predstave manjeg značaja ili manje umjetničke vrijednosti. Naprotiv, svjedoci smo kako se istinska samoidentifikacija gledaoca sa pozorišnim prizorom češće događa na manjim scenama.

Postoje dramski komadi koji prirodno pripadaju kamernim prostorima, a postoje i reditelji koji svoje poetike zasnivaju upravo na scenama poput naše scene Studio. Krenuli smo vrlo ambiciozno u realizacije takvog plana ove scene i dobili odličnu predstavu „Smrt i djevojka“, koja je od početka već omiljena kod publike i koja je zaista katarzična. U planu su i naredni značajni pozorišnip rojekti na ovoj sceni. Pored toga, znacajno je pomenuti i segment „Cinema Studio“, koji, po prvi put, našoj publici donosi najznačajnije savremene autorske filmove.

Scena Studio, naravno, ostaje otvorena za prikazivanje diplomskih predstava studenata Fakulteta dramskih umjetnosti, i to je važan dio naše saradnje sa FDU, ali i naše misionarske uloge u praktičnom obrazovanju budućih pozorišnih umjetnika.

POBJEDA: Publika je promjenjive „ćudi“ i mora se njegovati. Kako ćete to uraditi? Na koji način ćete CNP otvarati prema široj publici, naravno, ako smatrate da to uopšte treba raditi?

SOŠIĆ: Publika nije promjenljive ćudi, vecć je heterogena i ima različite nivoe poznavanja umjetnosti i umjetničkih afiniteta. Nikada nijesam, ni kao reditelj, potcjenjivao publiku, i uvijek sam svakog gledaoca smatrao ravnopravnim i ravnim sebi. Najveća je zabluda pokušaj da se „privuče“ publika poturanjem kiča, banalizacijom i srozavanjem standarda. Nepogrešivo se svaki put pokaže kako za svaki istinski kvalitetan program ima dovoljno publike. Naša obaveza je da svojoj publici pružimo visoke umjetničke standarde, naravno u različitim žanrovima i stilovima. To je, po mom mišljenju, jedini način na koji možemo funkcionisati.

 

Put do dijaloga sa publikom

POBJEDA: U saradnji sa FDU, Crnogorsko narodno pozorište pokrenulo je novi programski segment „Interakcija: Svijet umjetničkih profesija“, koji za cilj ima animaciju mladih za profesije u oblasti dramskih umjetnosti. Šta vas je podstaklo na ovaj potez?

SOŠIĆ: Podstakla nas je, prije svega, potreba da na neposredan, nestvaralacki način, približimo našoj publici pozorišne stvaraoce i umjetnike. To je put da se kroz direktan kontakt sa piscima, glumcima,rediteljima i ostalim umjetnicima otvori dijalog sa publikom, ali i potencijalnim studentima Fakulteta dramskih umjetnosti, koji će imati jedinstvenu priliku da spoznaju neke od zanatskih elemenata i principa stvaralačkog mišljenja pozorišnih umjetnika.

Ovo je program koji realizujemo u saradnji sa Fakultetom dramskih umjetnosti, koji je prirodni partner našeg teatra od samog osnivanja. Svi smo mi, od prvih dana studiranja učestvovali u produkcijama CNP, i to je bilo najdragocjenije iskustvo. Riješeni smo i da budućim generacijama studenata FDU omogućimo takvo sticanje znanja.

 

POBJEDA: Može li ansambl CNP-a da odgovori zahtjevima repertoara u uzusima druge decenije 21. vijeka? Kakve su trenutne mogućnosti CNP-a što se tiče angažmana glumaca van kuće i izvan Crne Gore?

SOŠIĆ: Naš ansambl kvalitetom i glumačkim dometima može odgovoriti različitim žanrovskim, stilskim i rediteljskim zahtjevima, sa realnim nedostatkom glumaca srednje i starije generacije. To je problem svih pozorišnih, filmskih i televizijskih produkcija u Crnoj Gori, i posljedica je kratkog vijeka Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju. Naš teatar je, naravno, prije svega posvećen sopstvenom ansamblu i svaki projekat koji se planira, planira se i tako što se glumački potencijali uzimaju u obzir.

Svaki reditelj koji dobije poziv da radi u CNP, mora se upoznati sa svim članovima našeg ansambl ai taj proces je ravnopravan analizama dramskih tekstova umjetničkog direktora i reditelja. Svi ti činioci doprinose repertoarskim odlukama. Naravno, kao i svaki teatar, otvoreni smo i za saradnju sa gostujućim glumcima, kako iz Crne Gore, tako i iz ostalih država. Pažljivo biramo svakog gosta i svjesni smo činjenice da je i za nas i za publiku važno obogatiti repertoar na taj način.

izvor: Pobjeda