Ako se ovakva situacija nastavi, Vlada mora predvidjeti garancije za kreditna zaduženja lokalnih uprava, koje će ući u smanjenje svih nameta i time podnijeti jednak teret krize, ali i ugroziti sopstvene prihode, tvrdi Petar Odžić
Nastavak loše epidemiološke situacije dodatno je ugrozilo punjenje lokalnih budžeta, pa je tako u prvom kvartalu ove godine ono čak do 25 odsto gore nego u istom periodu prošle godine.
To je u razgovoru za “Vijesti“ kazao sekretar za finansije Opštine Budva Petar Odžić, odgovarajući na pitanje kako pandemija koronavirusa utiče na punjenje budžeta i realizaciju naplate lokalnih javnih prihoda u lokalnim samoupravama u 2021.
Prema njegovim riječima, zatvaranje privrede pravi domino efekat, pa je tako oslabljena platežna moć stanovništva i pravnih lica, što sa sobom nosi i slabiju realizaciju plana naplate, kako lokalnih tako i državnih javnih prihoda.
“Ukoliko se ova situacija prelije na drugi i treći kvartal, većina lokalnih uprava će doći u problem sa održavanjem tekuće likvidnosti glavnog računa trezora”, naglasio je Odžić.
Upitan kako bi trebalo da se postavi država, odnosno vlada u ovoj situaciji, Odžić smatra da, pored mjera privredi koje bi morale biti obuhvatnije, vlada mora razmišljati i o lokalnim samoupravama.
“Po mom mišljenju, u budžetu za 2021. godinu vlada mora predvidjeti garancije za kreditna zaduženja lokalnih samouprava, kako bi odžale budžete likvidnim. Sve lokalne samouprave će ući u smanjenje svih nameta privredi kako fizičkim tako i pravnim licima i time podnijeti jednak teret krize, ali i ugroziti sopstvene prihode. Ukoliko se pandemija nastavi, biće neophodno kreditno se zadužiti. Takođe, mišljenja sam da je neophodno da vlada donese uredbu kojom bi omogućila da se jedan dio kapitalnih prihoda (ne više od 30 odsto), može utrošiti na tekuće rashode, čime bi se smanjila potreba za zaduživanjem”, naglasio je Odžić.
Prvi čovjek budvanskih finansija tvrdi da državne garancije mnogo mogu pomoći u dobijanju povoljnijih uslova kod banaka.
“Gotovo duplo manje kamatne stope se mogu obezbijediti sa državnim garancijama, takođe rok otplate može biti duži, a jedino tako može se dobiti i grejs period, kako bi otplata kredita otpočela kada se i pandemija dovede pod kontrolu”, kazao je Odžić.
Na pitanje kakva su očekivanja od predstojeće sezone, Odžić navodi da će dosta će zavisiti od globalne situacije u svijetu.
“Ali trenutno loša epidemiološka situacija, nedovoljno dobra priprema sezone, kao i gašenje nacionalne avio-kompanije, negativno će uticati na predstojeću sezonu. Sve to inicira da u najboljem slučaju možemo govoriti o ispotprosječnoj sezoni, koja neće preći 50 odsto ostvarenja iz 2019. godine. Moramo napomenuti da su prihodi lokalnih i nacionalne turističke organizacije možda i najpogođeniji, a da od njih najviše i zavisi dobar marketing destinacije, stoga država mora razmišljati o paketima bespovratne pomoći ka turističkim organizacijama, kako bi se što prije povratila ciljna turistička tržišta, jer ne smijemo zaboraviti da jedna četvrtina prihodovne strane državnog budžeta čine prihodi od turizma”, ocijenio je Odžić.
Smatra da ako budemo imali sreće, i stručnjaci budu u pravu, da će se u ovoj godini pandemija staviti pod kontrolu, negativni finansijski efekti će se osjećati tri do pet godina.
“Naravno, da bi se iznova pokrenula privreda, kao i stabilizovale javne finansije, moraće se uložiti dosta truda, energije i znanja, jer jedan pogrešan potez ili odluka mogu ovaj period oporavka u mnogome produžiti”, kazao je Odžić.
Izvor: Vijesti.me
