Organizovanje onlajn nastave u školama, iako je doprinijelo održavanju nastavnog procesa, izazvalo je i negativne efekte, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.

Foto:TVCG

U Izvještaju o radu Zaštitnika za prošlu godinu konstatovano je da je pandemija izazvana COVID-om 19 uticala na ostvarenje prava djeteta, u ostvarivanju prava na obrazovanje i doprinijela produbljivanju razlika dostupnosti obrazovanja različitih kategorija djece.

“Ovaj oblik nastave nije definisan važećim propisima, a takođe ni nastavni program nije prilagođen ovom obrazovnom procesu”, ocijenio je Zaštitnik.

Organizovanje nastave na ovaj način, kako je ukazano, iziskivalo je obezbjeđivanje informaciono tehničkih uslova (računara, interneta idr) koja kao takva zahtijeva dodatna finansijska sredstva, a samim tim usložnjavaju finansijsku situaciju porodica.

Posebno pogođena djeca sa sela, iz marginalizovanih grupa i sa smetnjama u razvoju

Ističe se da su naročito bila pogođena djeca iz ruralnih sredina, djeca marginalizovanih grupa, i djeca sa smetnjama u razvoju.

U Izvještaju se navodi da je osim neplaniranih finansijskih izdataka, onlajn nastavu okarakterisalo veće angažovanje roditelja/staratelja u savladavanju nastavnog gradiva, a organizacija praćenja nastave je poremetila ustaljenu porodičnu dinamiku i nerijetko izazvala probleme u funkcionisanju porodica.

“Učestalo smjenjivanje mjera koje se odnosilo na organizaciju nastave proizvodila je neizvjesnost kod djece i roditelja, i kod nastavnika, koji su takođe bili suočeni sa nizom izazova u realizovanju nastavnog procesa. Ostaje upitan stepen stečenog znanja u ovom periodu”, kaže se u Izvještaju.

Kako se dodaje, izazovi u dostupnosti obrazovanja – đački prevoz, na koji je i u prethodnim izvještajima Zaštitnik ukazivao, usložnili su se dodatno u uslovima pandemije.

Zaštitnik je konstatovao da su djeca sa smetnjama u razvoju veći dio godine ostala uskraćena za ustaljeni inkluzivni model nastave, kao i za usluge dnevnih centara, koji su redukovali svoj rad – veći dio godine uopšte nijesu primali korisnike.

“Djeca koja iz bilo kojeg razloga ne žive sa drugim roditeljem su imala probleme u održavanju ličnih kontakata uzrokovanih mjerama donijetim u cilju očuvanja javnog zdravlja”, piše u dokumentu.

Navodi se da, u toku pandemije, organi starateljstva u dovoljnoj mjeri ne koriste sva svoja ovlašćenja u slučajevima zanemarivanja i grube zloupotrebe roditeljskog prava, kao i manipulativnog ponašanja roditelja.

Zaštitnik smatra da je pandemija doprinijela produbljivanju problema djece i porodica koja su se nalazila u zoni siromaštva, kao i povećanju socijalno ugroženih porodica usljed ostanka bez zaposlenja.

“Siromaštvo najviše pogađa djecu, jednoroditeljske porodice, porodice romskih zajednica. Politike države koje su usmjerene na smanjenje siromaštva trebale bi biti revidirane kako bi njihovi ishodi po djecu i porodice bili djelotvorniji”, poručio je Zaštitnik.

Zapažen porast broja slučajeva nasilja u porodici

Zapažen je rast broja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, a Zaštitnik je ocijenio da je neophodno nastaviti kontinuirane aktivnosti na podizanju svijesti o prepoznavanju i obaveznosti prijave nasilja, naročito zaposlenih u sistemu zdravstvene i socijalne zaštite.

Iz institucije Zaštitnika su poručili da će kod sve veće prisutnosti mizoginog govora, uznemiravanja i govora mržnje, raditi na promociji tolerancije i obukama kroz dostupne promotivne mehanizme i saradnju sa međunarodnim partnerima.

“Zaštitnik će u skladu sa svojim nadležnostima pratiti i djelovati na unaprjeđenju srazmjerne i autentične zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u organima javne vlasti, kao i zastupljenosti žena i osoba sa invaliditetom”, kaže se u Izvještaju.

Izvor:RTCG