Morbili (male boginje) su virusno, veoma zarazno oboljenje iz grupe osipnih groznica koje uglavnom pogađa djecu. Bolest se manifestuje opštom slabošću, malaksalošću, groznicom, zapaljenskih promjenama na vežnjači, sluzokozi disajnih organa i pojavom ospica koje se postepeno šire po koži od lica i vrata, prema trupu i udovima. Virus malih boginja širi se direktnim kontaktom i kroz vazduh. Zaštita se može dobiti sigurnom i efikasnom vakcinom, ali zbog „rupe” u imunizaciji beba, ovaj virus je i dalje jedan od najčešćih uzroka smrti među djecom širom svijeta.

Ta „rupa” je u velikom procentu „zakrpljena” od kada se pojavila vakcina protiv malih boginja, koja je u prethodnih 56 godina spasila milione tek rođenih života. Ipak, morbili u svijetu ponovo predstavljaju veliki problem zbog antivakcionih pokreta, koji su masovno popularisani na društvenim mrežama.

Tako je u predgrađu Njujorka sredinom proteklog mjeseca proglašeno vanredno stanje zbog jedne od najvećih epidemija malih boginja u posljednjih nekoliko decenija, zbog čega je u Rokland okrugu svim maloljetnicima koji nisu vakcinisani zabranjen pristup javnim mjestima dok ne dobiju vakcinu. Ovo je, inače, samo jedna od mnogih epidemija koje su posljedica ovakvih pokreta.

Zdravstvena katastrofa u 21. vijeku: U posljednjem izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije(SZO), koji je objavljen u novembru prošle godine, navodi se da su male boginje tokom 2017. odnijele preko 111.000 života širom svijeta. Kako se ističe u izvještaju SZO, porast lažnih vijesti o vakcinama – uz generalno loše stanje sistema zdravstvenih osiguranja – glavni su uzroci porasta broja oboljelih za čak 30 odsto. Najviše problema imaju u Sjevernoj i Južnoj Americi, Evropi, kao i zemljama istočnog Mediterana.

Otkako je objavljena sporna studija o vezi MMR vakcina i autizma, doktora Endrjua Vejkfilda, u časopisu Lanset, napisano je preko stotinu naučnih radova o sigurnosti vakcina. Ni u jednom od njih nije uspostavljena veza između MMR vakcine i autizma, ali to, izgleda, ne može ispraviti načinjenu štetu. Među zemljama koje su najviše pogođene djelovanjem antivaksera na starom kontinentu su Italija, Njemačka i Velika Britanija.

Crna Gora bez smrtnih slučajeva: Posljednji slučajevi morbila u Crnoj Gori zabilježeni su u junu – julu 2018. godine i ukupno se radilo o 203 potvrđena pacijenta te godine. Iako je registrovano i nekoliko komplikovanijih slučajeva, smrtnih ishoda nije bilo.

„Bez obzira što slučajeva obolijevanja od morbila nema već neko vrijeme, zbog opasnosti koje morbili nose za osjetljive i nevakcinisane, u prvom redu zbog komplikacija koje ih prate, kod nas je i dalje na snazi pooštren epidemiološki nadzor nad ovom bolešću. Pooštreni nadzor podrazumijeva epidemiološku obradu i laboratorijsko ispitivanje svih slučajeva osipnih groznica kod djece. Tako je od početka ove godine laboratorijski i epidemiološki obrađeno 13 slučajeva sumnji za koje je dokazano da se ne radi o morbilima”, kazali su nam iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Kod nas se, navode, ne smatra da postoje neidentifikovani, odnosno neprijavljeni slučajevi morbila, iz prostog razloga što je na snazi pooštreni epidemiološki nadzor, što se sprovodi nadzor i nad mikrobiološkim laboratorijama, ali i zbog jasne (ponekad usljed komplikacija i dramatične) kliničke slike koju morbili kao osipna groznica imaju.

„Samim tim se svi slučajevi sa kliničkom prezentacijom koja može ličiti na morbile lako prepoznaju, laboratorijski obrađuju i prijavljuju nadležnim epidemiološkim službama i Institutu za javno zdravlje”, ističu oni.

Kako dodaju iz IJZ, mogućnost da slučaj kod nas ostane neotkriven i neprijavljen je zanemarljivo mala, i to gotovo isključivo u situacijama kada roditelji ne bi tražili ljekarsku pomoć, što je, nadaju se, nemoguće u 21. vijeku.

Broj nezaštićene djece i dalje nezadovoljavajući: Kako pojašnjavaju iz IJZ, zbog epidemioloških karakteristika virusa morbila, koji je jedan od najzaraznijih infektivnih agenasa, za morbile važi pravilo: morbili bilo gdje – opasnost svugdje. Samim tim, a imajući u vidu broj oboljelih u regionu – u prvom redu u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i BiH – uvjek je moguće da dođe do „prelivanja” slučajeva.

„U prvom redu zbog adekvatne reakcije zdravstvenog sistema, a zatim i zbog straha od obolijevanja od morbila, broj vakcinisane i zaštićene djece se tokom 2018. godine u svim generacijama konstantno povećavao. Ipak, broj nezaštićene djece je i dalje nezadovoljavajući, posebno među najmlađima, rođenim u posljednje dvije-tri godine, kod kojih je procenat vakcinisanih u prosjeku niži od 70 odsto. Kada se radi o generacijama djece rođene između 2001. i 2016. godine, procenat vakcinisanih sa makar jednom dozom vakcine protiv malih boginja je gotovo 90 odsto, a među predškolcima (2012 – 2017) oko 80 odsto. Iako je procenat relativno visok, on ukazuje da je i dalje nezaštićeno oko 9.500 predškolaca”, ističu iz IJZ-a.

Društvo nezrelo, internet bitniji od doktora: Oni smatraju da, generalno, naše društvo još uvijek pokazuje znake nezrelosti kada se radi o stavovima ka svim mjerama prevencije bolesti, uključujući i vakcinaciju.

„Ovo je posebno vidljivo kada se radi o vakcinaciji protiv gripa i protiv mnogih drugih zaraznih bolesti, a u prvom redu vakcinaciji protiv malih boginja. Izgleda da smo skloniji da se vodimo dezinformacijama na internetu i da odlažemo vakcinaciju, čime se samo produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno. Nije za utjehu, ali izgleda da je sličan trend prisutan u cijelom regionu, u kojem su dezinformacije o zdravlju i prevenciji toliko uzele maha da je masovnije oboljevanje od morbila ili druge zarazne bolesti bilo potrebno da se prisjetimo opasnosti i razarajuće moći zaraznih bolest”, zaključuju iz IJZ-a.

Mitovi zbog kojih je vakcinisanje opalo: Antivakcioni pokreti od početka insistiraju na mitu da vakcina izaziva autizam. Osim toga mogu se čuti brojni komentari poput onog  – „ma, i ja sam to preležao” – što jasno ukazuje da ljudi ne prave razliku između ovčijih boginja (varičele) i morbila.

izvor: Portal Analitika