Odali poštu stradalima: Obilježeno 76 godina od zatvaranja logora na Mamuli

Na ostrvu Lastavica – Mamula danas je obilježeno 76 godina od kako je zatvoren logor „Campo Mamula“. Polaganje vijenaca i sjećanje na logoraše tradicionalno organizuju Udruženje boraca NOR-a 1941-1945. godine i MZ Luštica, prenosi portal Boka news.

Počast stradalim odali su predstavnici boračkih organizacija iz Boke i regiona, Opštine Herceg Novi, konzul Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, kao i predstavnici opština Trebinje i Sopot. Vijenac su položili i predstavnici kompanije OHM Mamula Crna Gora koja je ostrvo i tvrđavu zakupila na 49 godina.

Na 76. godišnjicu izlaska iz logora došli su i preživjeli logoraši Ivo Marković iz Budve i Nada Lučić Seferović iz Morinja. Na mamuli su danas bili učenici i nastavnici osnovnih škola “Ilija Kišić” i “Orjenski bataljon”.

Tvrđava koju je sagradio austrougarski general Lazar Mamula kao vojno utvrđenje pretvorena je u kazamat još u Prvom svjetskom ratu a u Drugom svjetskom ratu u njemu su mučeni ne samo vojnici, već starci, žene i djeca. Logor Mamula formiran je naredbom italijanske okupacione komande od 30. marta 1942. godine. Od tog dana do njegovog rasformiranja 14. septembra 1943. godine, u neljudskim uslovima je tamnovalo 2.332 rodoljuba iz Boke, Istočne Hercegovine i južne Dalmacije.

Jedan od njih koji je preživio strahote tamnovanja Ivo Marković je podsjetio da su prvi zatvorenici istočnog dijela zatvora bili 110 žena i djece, od osam dana do 10 godina iz sela Pobore iznad Budve.

Kako je kazao, prethodnica te odmazde bila bitka koja se vodila na brdu Paštrovnici iznad Pobora, u kojoj su italijanski vojnici pretrpjeli velike žrtve i ranjavanja.

“Italijani su ušli posle podne, popalili su kuće u selu i opljačkali. Mi koji smo dovedeni na Mamulu smo se sklonili u pećine iznad Lastve, pronašli su i postrojili su nas. Ostavili su pet mitraljeza na gotovs, sa namjerom da nas strijeljaju. Desio se opšti haos, zapomaganje, starce i dva mladića od 17 godina su odvojili od nas i strijeljali su ih na licu mjesta”, podsjetio je Marković.

Predsjednik novske organizacije SUBNOR 1941-1945 Mihailo Kilibarda je podsjetio da su na Mamuli bili rodoljubi iz Boke i Budve, Bileće, Gacka, Mostara, Nevesinja, Trebinja i Stoca, Dubrovnika, Imotskog, Korčule, Makarske i Vrgovca.

“Surov je bio život ovih zatočenika. Prema našim podacima ukupno je u prvoj seriji strijeljano 68 zatočenika. U istom logoru je 1959. otkrivena kosturnica, JNA je otkrila, a nađene su kosti 58 rodoljuba mahom iz Dubrovnika i Korčule odnosno iz Trebinja. U zatvoru je bilo 810 Novljana, Kotorana 356, Budvana 110, Tivćana 122. Odavde su vršene deportacije širom Italije u 16 logora, u Kos u Albaniji i u Solun. Kapitulacijom Italije 1943. godine skoro svi učesnici i zatočenici u Italiji su pristupili partizanskim odredima Italije”, rekao je Kilibarda.

Prema riječima predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, drago mu je da je tradicija nastavljena i što je na ostrvu i danas došao veliki broj ljudi da oda počast stradalim logorašima.

Foto: Boka news

Podsjetio je da su predstavnici aktuelne vlasti u Herceg Novom smatrali da ovakav resurs ne treba prodavati niti davati u zakup, već ga urediti i valorizovati kao mjesto sjećanja, ali da im sada ostaje da poštuju odluke Vlade koja je ostrvo i tvrđavu dala 49 godina u zakup.

“U narednom periodu obići ćemo tvrđavu da vidimo kako se odvijaju radovi i kakvi su planovi, a ono što mi je drago je što će u okviru budućeg kompleksa biti otvorena spomen soba kao znak sjećanja na pale rodoljube koji su izgubili živote u ovom zloglasnom logoru”, rekao je Katić navodeći da će predstavnici boraca koji su dogovarali sa investitorom realizaciju te ideje imati podršku lokalne uprave.

Izvor: Boka news