Crna Gora će obračunati penale za kašnjenje gradnje autoputa kineskoj kompaniji CRBC od septembra prethodne godine, kazao je u Skupštini Crne Gore ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić i dodao da očekuje da će Crna Gora dobiti produženje grejs perioda za otplatu kredita.

On je odgovarajući na pitanja poslanika kazao da izvođač treba da završi radove na autoputu do 30. novembra ove godine.

“Nije se puno radilo prošle godine, imamo čvrsta uvjeravanja od izvođača da će pojačati tempo rada, i da će se držati novog roka, a ministarstvo će pratiti da tako i bude”, kazao je Bojanić.

On je naveo da postoji još jedan problem koji nije riješen sa Eksim bankom a odnosi se na grejs period za početak otplate kredita i izrazio uvjeravanja da će ta kineska banka izaći u susret Crnoj Gori i po tom pitanju.

“Nama 21. jula ove godine ističe grejs period. U koliko ostane po osnovom ugovoru mi od 21. jula, kao država treba da vraćamo taj kredit a evidentno je da nećemo završiti autpuut”, kazao je Bojanić.

On je ocijenio paradoksalnim to što će Crna Gora morati da vraća kredit za dionicu puta koja nije završena.

“Pratimo situaciju, imao jasne rokove završetka, jasne rokove raspoloživosti kredita, mislim da je izvjesno da ćemo dobiti produženje grejs perioda tako da ćemo u ovoj godini uspjeti da završimo dionicu autoputa”, kazapo je Bojanić.

On je istakao da je Aneksom ugovora produžen rok za gradnju auto-puta do 30. novembra ali to, kako je istakao, ne znači da smo se odrekli penala prema investitoru za kašnjenje radova.

“Mi ćemo obračunati penale za kašnjenje od septembra prethodne godine, a oni imaju svoja prava na potraživanja, sve će to da rješava Komisija, znači ni jedna ni druga strana se nije odrekla svojih potraživanja osim što smo ostavili rok do 30. novembra da bismo i produžili rok raspoloživosti sredstava kod Eksim banke”, kazao je Bojanić.

Bojanić je saopštio da ukupna ugovorena vrijednost svih radova na prioritetnoj dionici iznosi 867,98 miliona eura, od čega je izvođaču za stvarno izvedene glavne radove isplaćeno 537,63 miliona, uz avans od 161,9 miliona eura.

Izvođaču je za naknadne radove isplaćeno 31,37 miliona eura, pored avansa od 11,32 miliona. Troškovi eksproprijacije su bili 23,6 miliona eura, dok je za nadzor isplaćeno 17,1 milion.

„Koliki su stvarni troškovi znaćemo naknadno, po okončanju gradnje dionice“, zaključio je Bojanić.

Vlada ne kasni u praćenju procesa istraživanja nafte

Vlada ne kasni u praćenju izvođenja radova na istraživanju nafte u crnogorskom podmorju i provjerava sve faze tog procesa, saopštio je ministar kapitalnih investicija, Mladen Bojanić, i dodao da je on tu da štiti interese države.

„Niti kasnimo u praćenju izvođenja radova po bilo kom onosvu, niti kasnimo u praćenju finansijskih izvještaja. Uredno ih dobijamo i pažljivo čitamo, a onog momenta kad procijenimo da nam je nešto nejasno ili sumnjivo, tražićemo stranog eksperta“, rekao je Bojanić u Skupštini odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Nove demokratske snage – FORCA, Gencija Nimanbegua.

Nimanbegu je tražio kopiju dokumentacije koja se tiče istraživanja i proizvodnje ugljovodnika u podmorju Crne Gore, između ostalog, godišnje izvještaje o budžetu svih koncesionara za istraživanje ugljovodonika sa projekcijom izdataka i primitaka, godišnje izvještaje o evidenciji zajedničke imovine koja se koristi za upstream aktivnosti predviđene ugovorom o računovodstvu, kao i projekcije kapitalnih izdataka za razvoj i proizvodnju za sve godine i koncesionare za istraživanje ugljovodonika.

Bojanić je kazao da je sve do momenta eksploatacije nafte, kompletan trošak na tom konzorcijumu.

„Crna Gora nije do sada uložila euro u ovo. Naravno, postoji opasnost da će se naduvavanjem troškova tokom istraživanja kasnije profit umanjivati. Pratimo to i nijesmo to do sad primijetili. Apsolutno ćemo provjeriti svaki trošak“, naveo je Bojanić.

On je kazao da je tu da štiti interese države.

„Ja sam naslijedio taj ugovor, on je dobar i može da donese benefite Crnoj Gori. Tu smo da ga ispratimo do kraja i da omogućimo konzorcijumu da radi po tom ugovoru i da na kraju izađemo vrlo pozitivno iz svega ovoga“, saopštio je Bojanić.

On je kazao da Eni Montenegro i Novatek Montenegro posluju kao dio stranog duštva u Crnoj Gori.

„Oni jesu veliki poreski obveznici, ali to ne implicira obaveznu godišnju reviziju. Montenegro Eni angažuje nezavisnog revizora i ima pozitivno revizorsko mišljenje na sve finansijske izvještaje“, dodao je Bojanić.

On je, govoreći o pitanjima projekcija operativnih troškova i kapitalnih izdataka, kazao da se one rade u fazi razvoja i proizvodnje, pa se koncesionari trenutno ne nalaze u toj fazi.

„Faza razvoja i proizvodnje počinje kada Uprava za ugljovodonike da saglasnost na program razvoja i proizvodnje, odnosno kada se utvrde komercijalne rezerve ugljovodonika. Trenutno, u fazi istraživanja, kroz godišnji izvještaj o budžetu se daju projekcije operativnih troškova i kapitalnih izdataka“, rekao je Bojanić.

On je kazao da ohrabuje ukupnu javnost, NVO sektor i pojedince da se aktivno uključe u praćenje tog ogromnog projekta.

„Pratićemo ga ekološki, finansijski i onoliko koliko mi znamo, a što ne budemo znali angažovaćemo strane eksperte, ukoliko nemamo dovoljno kadra da sami istražimo“, rekao je Bojanić.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika koalicije Crno na bijelo, Miloša Konatara, rekao da Ministarstvo ne može da utvrđuje ničiju javnu ili političku odgovornost kada je riječ o poslovanju brodarskih kompanije, Barske i Crnogorske plovidbe.

„Na nama je da prikupimo informacije i da ih dostavimo nadležnim organima da oni obave svoj posao“, kazao je Bojanić.

On je naveo da je Ministarstvo u januaru dostavilo Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i Skupštini informacije o mogućem postojanju krivičnog djela u vezi kupovine brodova za potrebe preduzeća Barska i Crnogorska plovidba.

Bojanić je podsjetio da je Odbor direktora Barske plovidbe 2012. godine donio odluke o kupovini dva broda, bez prethodne saglasnosti Skupštine akcionara. On je dodao da je Vlada barskoj kompaniji izdala garanciju za krditno zaduženje od 46,4 miliona USD kod Exim banke, bez sprovođenja postupka za utvrđivanje da li je u pitanju državna pomoć.

„Vlada je 2019. i prošle godine platila iz budžeta 6,75 miliona USD za izmirivanje kredita Barske plovidbe. Država je plaćala ukupan dug iako je njen udio u vlasništvu bio samo 50 odsto“, saopštio je Bojanić.

On je podsjetio da je Crnogorska plovidba iz Kotora uzela kredit kod Exim banke za kupovinu dva broda, čija je vrijednost 55,76 miliona USD, uz davanje državne garancije. Crnogorska plovidba je do 2015. godine redovno izmirivala obaveze, a od tada je Vlada iz budžeta platila 25,82 miliona USD.

Izvor:RTCG