Na prostorima Andrijevice se oduvijek teško živjelo, ali su ljudi imali volju da rade, jer su znali da nemaju drugog izbora. Danas su došla neka druga vremena, pa tako ove godine, na katunu Mojanska rijeka imamo samo dva stočara, kaže Radenko Janković

Da je stočni fond na sjeveru desetkovan u odnosu na minula vremena i da su na katunima stočare zamijenili vikendaši, uvjeriće se svako ko se uputi ka andrijevačkim planinama. Naime, i ovog ljeta, sa stokom su izdigli samo oni najuporniji, potvrđujući da mladi ljudi, očigledno, ne žele da se bave tradicionalnim djelatnostima. U svim katunima koji pripadaju potkomovskim selima borave svega desetak stočara. Mještani ovakvu pojavu uglavnom komentarišu konstatacijom da država nije preduzela nikakve mjere, da u poremećenom sistemu vrijednosti s kojim je suočeno savremeno društvo, stimuliše mlade ljude da rade i žive od svog rada. Ističu da je pogubno to što su priče oko uvezivanja turističke ponude i proizvodnje zdrave hrane ostale samo mrtvo slovo na papiru.

– Torovi ispod Komova su iz godine u godinu sve prazniji. Sve je manje dobrih stočara, jer stari izumiru, dok se mladi okreću nekim drugim poslovima. Ali zato sve više ima onih koji prave moderne vikendice, tamo gdje su njihovi djedovi napasali stoku. Vrijeme će pokazati koliko je to dobro, ali po onome što se da primijetiti, takva praksa ne ide uz priču na kojoj se temelji adekvatna valorizacija planinskih potencijala. Uostalom, vrlo malo je urađeno da se na pravi način proizvodnjom zdrave hrane upotpuni turistička ponuda ovog kraja – navodi predsjednik Mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković.

Slično mišljenje iznosi i Mileta Đerković iz Košutića, navodeći da sada na Crnogori, gdje je nekada bilo 40 planinskih koliba, ljetuju samo dva stočara.

image

Prazni katuni na planini Crnogora

-D.J.

– Naše planine su u minulim vjekovima bile stjecište uzornih stočara, koji su, baveći se poljoprivredom i stočarstvom, uspijevali da izdržavaju svoje brojne porodice. Planinski katuni su tokom ljeta bivali puni naroda, dok su se na prostranim pašnjacima mogli uočiti veliki buljuci stoke. Međutim, danas imamo potpuno drugačiju sliku, o čemu svjedoči i planina Crnogora na kojoj možemo vidjeti samo rijetka stada ovaca – ističe Đerković.

I Radenko Janković iz sela Japan ističe da je država, umjesto da daje podsticaj jačanju gazdinstava, svojim nerazumnim potezima “raskrčmila” stada na prostoru Vasojevića.

– Na ovim prostorima se oduvijek teško živjelo, ali su ljudi imali volju da rade, jer su znali da nemaju drugog izbora. Danas su došla neka druga vremena, pa tako ove godine na katunu Mojanska rijeka imamo samo dva stočara. Sve to nas navodi na zaključak da je država glavni krivac za ovako stanje, jer se stiče utisak da je neko namjerno htio da ugasi jaka gazdinstva u našim selima. Zato su se ovi krajevi suočavali s drastičnim odlivom lokalnog stanovništva, dok u katunima iz godine u godinu ima sve manje stoke – ističe Janković.

 

Mlijeko iz tetrapaka umjesto domaće varenike

Mještani naglašavaju da se na katunima više pije varenika iz tetrapaka, nego ona koja se pomuze na tim prostorima.

– Većina ljudi koji dođu na Štavnu donesu vareniku iz prodavnice, jer ovdje nemaju kod koga da je kupe. To jasno potvrđuje da je tetrapak zamijenio domaću vareniku i da je sve manje onih koji pokazuju želju da drže stoku onako kako su to radili njihovi preci. Smatramo da bi država morala da donese posebne stimulativne mjere ukoliko misli da pomogne sela na sjeveru Crne Gore. To znači da se, umjesto deklarativnog zalaganja, mora raditi na popravci postojeće infrastrukture i ulagati u pojedince koji žele da se bave poljoprivredom i stočarstvom – poručili su mještani.

 

image

Vikendice na Štavni

-D.J.

Mještani Potkomovlja smatraju da je poražavajuće to što država ne nudi nikakve sigurne garancije koje bi dale podsticaj za proizvodnju zdrave hrane.

– Da bi se trenutna situacija popravila trebalo bi aktivirati prodajna mjesta, gdje bi država garantovala otkup po utvrđenim i prihvatljivim cijenama. Te garancije bi unijele sigurnost kod proizvođača. Tako bi mladi ljudi krenuli da se bave poljoprivredom i stočarstvom i da tržištu nude zdravu ekološku hranu. Ako se to ne uradi, stočni fond će se iz godine u godinu smanjivati, a naša sela ubrzo će ostati pusta – tvrde stočari iz Potkomovlja.

 

Izvor: Dan