Prema riječima Miorag Zlatić, profesor Beogradskog univerziteta i predstavnik Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda, Biogradsko jezero naročito ugroženo nanosom i potkopavanjem.

 

Naučna konferencija posvećena rješavanju hidroloških problema NP Biogradska gora, trebalo bi da da neke od odgovora o načinima na koje će se „spašavati“ Biogradsko jezero. Konferencija, koja je danas počela u Kolašinu, organizovana je pod pokroviteljstvom Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda (World Association of Soil and Water Conservation – WASWAC), sa sjedištem u Pekingu (Kina) i Ajovi (SAD). Sve u saradnji GEA (Geo Eko-Eko Agro), a uz podršku Elektroprivrede Crne Gore, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) i Ministvarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Tokom dva dana o procesima koji ugrožavaju Biogradsko jezero i načinima da se oni zaustave ili ublaže, saopšteno je iz JP NPCG, govoriće prestavnici svih relevantnih stručnih i naučnih institucija iz Crne Gore i mnogi eminentni stručnjaci iz regiona.

„Cilj Konferencije je da se zaustavi devastacijatog prostora, zaštiti životna sredina. Prepoznali smo značaj Biogradske gore i daćemo sve od sebe da zaustavimo dalje propadanje Biogradskog jezera i NP. Zbog toga smo pozvali eminentna imena iz svijeta nauke. Ovo je prvi korak u rješavanju kompleksnog problema. Struka će procijeniti koliko treba novca, a neophodo je i uključivanje države. Oslonićemo se i na međunarodne fondove ali se novac za te projekte mora obezbijediti, kazala je Jelena Kljajević, direktorrica JP NPCG.

Prema riječima Miorag Zlatić, profesor Beogradskog univerziteta i predstavnik Svjetske organizacije za zaštitu zemljišta i voda, Biogradsko jezero naročito ugroženo nanosom i potkopavanjem.

„Rađen je davno jedan projekat zaštite. Mi ovdje nemamo cunamije, ali imamo bujične tokove. Srbija, na primjer, ima 12.000 bujičnih tokova. Biogradska rijeka je duga osam kilometara, ima dosta nanosa, kojima zatrpava jezero. Odgovor treba da bude zajednički rad institucija“ , kazao je prof. dr Zlatić.

Kako je kazao Velibor Spalević, profesor na PMF Univerziteta Crne Gore, cilj je da se spriječi erozija zemljišta oko Biogradskog jezera, kako taj prirodni dragulj ne bi bio zatrpan za 100 do 120 godina. Taj problem je, tvrdi on, izazvalo pažnju i svjetske javnosti.

„Rješavanje problema Biogradskog jezera je naučni i praktični čin koji prevazilazi granice Crne Gore. Biogradska gora je dio svjetske baštine i tako treba rješavati ovdašnji problemi. Naučnici znaju i koja su pitanja postavljana u prošlosti i na to se naslanja ono što danas radimo. Predstavićemo i dijagnostiku problema jer moramo znati gdje on nastaje“, tvrdi Spalević.

Prema riječima prof.dr Vladimira Pešića, u Biogradskoj gori ne smije biti ni jedna intervencija, koja bi ugrozila eko sistem.

„Mi koji se bavimo zaštitom flore i faune, uvijek smo skeptični prema bilo kojoj intervenciji u prirodi. Najbolja stvar koju čovjek kao prirodna vrsta može da uradi, jeste da prirodu ostavi na miru.Sve potencijalne intervencije čovjeka, mogu da ugroze prirodu.Tu su vezani sistemi Biogradskog jezera Biogradske rijeke, na koje se može uticati. Svi hoćemo da jezero izgleda perfektno, ali intervencije čovjeka mogu da vode i u drugom pravcu“, upozorio je Pešić.

Slobodan Marković, profesor PMF-a iz Novog Sada kazao je da cilj treba da bude da se „naukom i istraživanjem vratimo suživotu sa prirodom“.

„To je jedini put, dobro je da se okupimo i da nadjemo balans izmedju ekonomske valorizacije prirode i održivog razvoja.Tu će uvijek biti konflikta ali se uvijek moraju tražiti najbolja rješenja.Ne smijemo bježati ni od života, ni od ekonomij“, smatra Marković.

Na Konferenciji će govoriti još i dr Radenkoj Pejović, dr Miroslav Doderović, dr Milić Čurovič i Branko Micev.

 

Izvor: Vijesti.me