Na sjeveru nezaposlenost veća od prosjeka: Svi bježe na jug

0
699

Stopa nezaposlenosti na sjeveru Crne Gore znatno je veća od crnogorskog prosjeka, a među nezaposlenima je najviše onih koji su zakoračili u petu i šestu deceniju života, pišu Dnevne novine.

Tome je doprinijela loša privatizacija i ugašena preduzeća na sjeveru države, zbog čega je na hiljade ljudi ostalo bez posla.

Bez obzira na ove činjenice, sjever je veliki resur raznih bogatstava koje nijesu valorizovane osim za pojedince i druge krajeve države.

Broj nezaposlenih naročito se zabrinjavajuće povećao proteklih godina u Bijelom Polju, Rožajama i Beranama, a stopa nezaposlenosti je i do desetak procenata visočija od prosječne u Crnoj Gori, koja prema Monstatu iznosi oko 22 %. Stopa nezaposlenosti u Bijelom Polju je 32,02 odsto, a lani je bila 29,89 procenata.

Na evidenciji je 4.717 nezaposlenih, 314 osoba više nego prošle, odnosno 676 nego pretprošle godine. Bez posla je i oko 850 visokoškolaca.

U Beranama, u kojima je radilo više od 10. 000 i Petnjici sada je 109 posto više nezaposlenih nego prošle godine. Više od 5.940 Beranaca i Petnjičana su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, što je za 3.100 više nego u istom periodu prošle godine.

Stopa nezaposlenosti u Pljevljima je 27, 79 posto, pa je na evidenciji blizu 3.000 Pljevljaka, odnosno svaki četvrti radno aktivan stanovnik. Krajem prošle godine bilo ih je 62 manje, a za broj nezaposlenih lica u protekle tri godine povećao se za 600.

U Rožajama prema zvaničnim podacima broj nezaposlenih povećao se više od dva puta u posljednje dvije godine. Prema tim podacima, u 2015. godine se na evidenciji nalazilo 1.280 osoba, lani 1.765, da bi ih 1. marta ove godine bilo 3.117. Stopa nezaposlenosti je 26,82 procenta.

U Mojkovcu nezaposleno je 828 ljudi, 61 više nego prije dvije godine. Na Žabljaku je krajem februara evidentirano 230 nezaposlenih, što je 17,1 odsto ukupnog broja radno sposobnog stanovništva.

U Bijelom Polju je 855 nezaposlenih osoba koje su u zakoračile u petu i šestu deceniju, u Pljevljima 784, u Beranama je gotovo 28 odsto nezaposlenih starije od 50 godina.

U Kolašinu je nazaposleno najviše ljudi u šestoj deceniji života – 211, a posao čeka i 189 onih između 40 i 50 godina.

U susjednom Mojkovcu 247 lica sa Zavoda stariji su od 50 godina i 129 u petoj deceniji.

“Raspadom SFRJ i jednog sistema koji je dugo godina funkcionisao došlo je do raspada i preduzeća i fabrika u Crnoj Gori, a takva je situacija skoro u svim državama bivše Jugoslavije. Očekivani su s obzirom na sve što je sjevernu regiju zadesilo. Nekad je za podsticaj manje razvijenih područja u bivšoj Jugoslavi, kao i u Crnoj Gori za manje razvijene opštine, postojao fond u kojem su se skupljala sredstva, kasnije dijeljena prema utvrđenim kriterijumima i to bespovratno. Tako je nakon raspada zemlje došlo i do raspada preduzeća i fabrika. U Kolašinu je nekad postojala fabrika aluminijumskih užadi – FAK, Titeks, Inpregnara, Parketara, Pilana, Ciglana, Veletrgovina u kojima su svi Kolašanci zapošljavani bez ikakvih problema. Nije bilo porodice koja nije bar dva člana zapošljavala u pomenutim preduzećima. Kad su fabrike počele da se gase, istovremeno su se zatvarale seoske prodavnice, škole, propadala infrastruktura, tako da se ti ljudi nijesu vraćali u sela već trbuhom za kruhom u druge crnogorske gradove”, kazala je odbornica u lokalnom parlamentu u Kolašinu Gospava Vujisić.

Prema njenim riječima, takva situacija natjerala je građane ne samo Kolašina već i cijelog sjevera za raseljavanjem. Ona, takođe, spada u one koji su ušli u šestu deceniju života a koja se nalazi na ZZZ.

“Nikome više ne pada napamet da nas u tim godinama zaposli, niti da možemo steći uslove za penziju. Dobila sam otkaz nakon 18 godina radnog staža u Opštini Kolašin, pa sad niti radim, niti mogu steći penziju. Sjeveru se od države daje samo verbalna pomoć ili neka manja pomoć za pojedina domaćinstva. Nije postojao pravi projekat da bi se makar ovo stanovništvo zadržalo na sjeveru. Pod ovakvim okolnostima iseljavanje će se nastaviti, a bez obzira na ove činjenice, sjever je veliki resur raznih bogatstava koje nijesu valorizovane, osim za pojedince i druge krajeve države. Sistematskom, samo sječom šuma koristi su imali samo pojedinci i neka druga područja, ali ne i sjever”, kazala je Vujisić.

Ostavi komentar

Molimo vas da unesete Vaš komentar
Molimo Vas da unesete Vaše Ime ovdje