Apelacioni sud Srbije donio pravosnažnu presudu u septembru prošle godine, a Privredni sud Crne Gore tek treba da se izjasni o potvrđivanju. Direktorica Instituta se ne boji blokade jer se Vlada 2008. obavezala da preuzme obavezu.

Na teret državnog budžeta će da padne obaveza od najmanje šest miliona eura duga Instituta “Dr Simo Milošević” iz Igala prema Jugobanci Beograd iz 1991. godine ako Privredni sud u Podgorici potvrdi pravosnažnu presudu Apelacionog suda Srbije.

Prema ovoj presudi, Institut treba da plati više od šest miliona, a sa ukupnim kamatama i drugim troškovima moguće da iznos dostigne osam miliona eura u korist bivše Jugobanke u stečaju. Vlada Crne Gore je 2008. godine zaključkom ovu potencijalnu obavezu prihvatila na svoj teret.

Apelacioni sud Srbije je pravosnažnu presudu donio 12. septembra prošle godine, nakon pune 23 godine trajanja spora. Ta presuda je za priznavanje u crnogorsko pravosuđe stigla prije desetak dana Privredom sudu, kojim rukovodi sudija Blažo Jovanić.

“Nema straha od blokade računa Instituta, a ne prijeti nam ni uvođenje stečaja jer se Vlada Crne Gore prije više od deceniju obavezala posebnim zaključkom da će preuzeti eventualni dug po ovom osnovu”, kazala je “Vijestima” direktorka Instituta Gordana Rajović.

Ona je kazala i da je premijer Duško Marković blagovremeno upoznat sa problemom i navela da je još od 2008. godine, kada je bilo interesovanja za privatizaciju Instituta, Vlada donijela zaključak da će preuzeti eventualne obaveze u sporu sa starom Jugobankom u stečaju.

Institut iz Igala je pred sudovima u Srbiji zastupao advokat kojeg su angažovali, a umješač u tom postupku bila je kancelarija Zaštitnice imovinsko pravnih interesa države Crne Gore Dragane Đuranović.
Institut iz Igala je 1991. godine uzeo kredit od Jugobanke u iznosu od 3,95 miliona njemačkih maraka, u dinarskoj protivvrijednosti, za vraćanje rata za raniji kredit podignut za izgradnju druge faze ove zdravstvene ustanove.

U četiri dosadašnja pokušaja privatizacije Instituta, ovaj spor bio je potencijalni teret kompaniji i državi. U petom pokušaju prodaje većinskog državnog udjela, za koji je nedavno poništen tender, u pregovorima je obezbijeđen i pristanak ponuđača na uslov Tenderske komisije da preuzme i sporove Instituta, čiji se finansijski ishod ne može predvidjeti.

Institut Igalo
Institut Igalo(Foto: Slavica Kosić)

Vladin Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim predsjedava premijer Marković, odbio je krajem januara ove godine predlog Tenderske komisije, na čijem čelu je ministarka ekonomije Dragica Sekulić, da se potpiše ugovor sa češko-crnogorskim konzorcijumom o kupoprodaji Instituta. Sa tim je bila saglasna i ministarka Sekulić.

To je urađeno godinu nakon otvaranja jedine ponude – češkog Philibert.a.s. i kompanije “Vile Oliva”, privrednika Žarka Rakčevića, koja je tada proglašena ispravnom i da zadovoljava tenderske uslove.

Javni poziv investitorima je objavljen 16. oktobra 2018. Izabrani konzorcijum je nudio 10 miliona eura za 56,48 odsto državnih akcija Instituta i 27,94 miliona eura za investicije, u narednih pet godina, uz socijalni program.

Kompanija Rakčevića je u avgustu 2018. kupila skoro 26 odsto akcija Instituta iz Igala za 2,8 miliona eura, a koje su bile u vlasništvu države Srbije.

Vladin Savjet za privatizaciju je 27. januara zadužio Tendersku komisiju da donese odluku o proglašenju tendera neuspjelim i saopštio da je to bio “plod duge i konstruktivne diskusije na sjednici”.

“Konstatovano je da jedna dospjela ponuda za kupovinu akcija nije obezbijedila konkurenciju, te da je došlo do značajnih promjena kako na globalnom tržištu tako i u ekonomskom, finansijskom i pravnom sistemu Crne Gore koje otvaraju nove mogućnosti za valorizaciju nespornog resursa Instituta ‘Dr Simo Milošević’. U narednom periodu nadležni resori će razotriti mogućnosti i budući proces vlaorizacije Instituta s obzirom na izuzetan razvojni potencijal koji zdravstveni turizam ima u Crnoj Gori”, objavljeno je nakon sjednice Savjeta.

Vlada prihvatila obaveze 2008. jer je banka osporila tender

Jugobanka u stečaju je 2008. godine tražila prekid tadašnjeg tendera za privatizaciju, kada su za kupovinu Instituta bili zainteresovani biznismen Filip Cepter preko švajcarske kompanije u partnerstvu sa MK grupom Miodraga Kostića i austrijska Krištof grupa. Od tog zahtjeva je odustala kada je Vlada donijela zaključak da će ona preuzeti obaveze iz ovog spora.

Ukupan mogući dug po ovom osnovu tada je procjenjivan na 4,3 miliona eura. Dužina spora je učinila da ukupne obaveze po ovom osnovu narastu na šest miliona, a sa drugim troškovima postupka mogu iznositi i cijelih osam miliona eura.

Predlogom kupoprodajnog ugovorom sa konzorcijumom “International Wellness grupom IWG”, zainteresovanim za kupovinu Instituta na tenderu iz 2014. godine, bilo je predviđeno da Vlada preuzme potencijalni dug prema Jugobanci. Tada je procjenjivano da on iznosi 6,5 miliona eura sa kamatama i drugim troškovima postupka.

Poslovanje kompanije

Institut iz Igala je jedna od rijetkih hotelskih kompanija sa zdravstvenim uslugama koja tokom čitave kalendarske godine ima klijente. Kompanija posluje pozitivno, ali sa malim iznosima profita.

Neto profit u 2018. godini iznosio je 55 hiljada eura, a godinu ranije je bio 35 hiljada. Institut je od januara do kraja septembra prošle godine bio u plusu 1,1 milion. Dugoročne i kratkoročne obaveze su iznosile 3,1 milion eura.

Prema revizorskom izvještaju za 2018. godinu, neraspoređena dobit kompanije iznosila je 1,12 miliona eura.

Revizor u izvještaju navodi i spor po tužbi Jugobanke u stečaju, ukazujući da je početno potraživanje 3,6 miliona eura, ali do momenta okončanja sporova nije u mogućnosti da utvrdi eventualne posljedice ovog spora.

Izvor:Vijesti