Članovi Savjeta Javnog servisa ocijenili su da je njihov rad predmet raznih netačnih stavova, paušalnih ocjena i neutemeljenih kritika koje su prevršile mjeru.

Savjet Radio-televizije Crne Gore, od samog konstituisanja, suočen je sa načinom interpretacije izbora i kredibiliteta njegovih članova, a potom i rada ovog društvenog tijela, koji, po mnogo čemu ima elemente neprimjerenog odnosa, omalovažanja, pa i destrukcije. Na ovaj, ili onaj način, iza toga stoji dio medija,dio nevladinih organizacija i dio političkih subjekata, pa u određenom smislu, i sam menadžment RTCG.

Savjet se do sada uzdržavao od javnih odgovora i reakcija. Ali je, konzorcijum netačnih stavova i kritika prevršio mjeru. Zato smatramo da imamo i mi pravo da iznesemo stav u vezi sa takvim neutemeljenim ocjenama.Sasvim smo raspoloženi da govorimo o kritikama na račun našeg rada. Ali na profesionalnim osnovama. Ne paušalno, ne skrivanjem iza neprofesionalnog pozivanja na dokumente i akte. Naprotiv, vrlo otvoreno i direktno. I naravno, uz naš profesionalni i argumentovani odgovor na sve. Iako su konzorcijumi kritika čudno kreirani, uzdržaćemo se od takve analize.

Ključni problem su netačne interpretacije, objave i paušalni stavovi. Jedan skup kritičara smatra da Savjet ne radi svoj posao, a drugi da Savjet navodno neopravdano troši novac poreskih obveznika. Ni jedno ni drugo nije tačno! Odgovorno tvrdimo da Savjet profesionalno radi i da se odgovorno ponaša. Ukoliko to nije tačno, naš zakonski poslodavac može pokrenuti postupak argumentovanog i osnovanog razriješenja. Naravno, i novim zakonom će imati tu mogućnost. Neka svako pojedinačno sudi da li je to i kada politički dogovor, ili pritisak.

Odgovor na prvi netačan stav se može vidjeti u proteklom radu od usvajanja određenih principa, statutarnog uvođenja disciplinske odgovornosti generalnog direktora, preko pokušaja riješavanja ranijih i davno nastalih problema do analitičkih kritika, zahtjeva i sugestija prilikom razmatranja programskih i finansijskog plana. Radimo upravo ono što nam je zakon dozvolio.

Odgovor na drugi netačan stav se odnosi na navodno bespotrebno trošenje novca i isplate zarada. Savjet je, u svom nedavnom saopštenju, detaljno objasnio kako je i zašto preporučio generalnom direktoru da može, prema zakonu i statutu, donijeti odluku o isplati razlike zarada gdinu Vojvodićua na osnovu presude odluke suda o nezakonitoj smjeni. Na posljednjoj sjednici Savjeta i sam generalni direktor je potvrdio sve što je u uvodnom dijelu te tačke izneseno u vezi sa „slučajem Vojvodić“. Podsjetićemo još jednom da je Savjet dao preporuku da generalni direktor može, formalno-pravno, donijeti odluku. Dodatno, ovaj Savjet nije smijenio gdina Vojvodića, već pokušava da smanji štetu koju su drugi nanijeli RTCG. Savjet, ni ovaj ni prethodni, nije smijenio ni gdina Mićunovića, već je to uradio gdin Šundić. Isti princip treba da važi i za navode o smjeni gdina Mirkovića. Ako je i to nezakonito, sasvim bi precizno i korektno bilo da se i napiše čija je to odgovornost. I zbog čije odluke RTCG ima štete po tom osnovu. Drugo je pitanje zašto mediji to ne prenose.

Članovi Savjeta ovom prilikom imaju posebnu potrebu da prokomentarišu tvrdnju generalnog direktora RTCG o tome da su “zaštićeni kao bijeli medvjedi”. Ovakva floskula, u ovom kontekstu, ne samo da je neprimjerena, već je vulgarna, uvredljiva i drska. Generalni direktor, kome je Savjet poslodavac i sa kojim od početka nastoji da ima korektnu komunikacju, daje sebi za pravo da na ovaj način kvalifikuje Savjet. Čak i da je tačna direktorova tvrdnja, on bi dok je na toj funkciji, trebalo da se uzdržava od bilo kakvih komentara te vrste.

A posebno je drsko to što je takvu floskulu iznio u vezi sa pomenutom preporukom za isplatu bivšem generalnom direktoru‚ i što se skriva iza obaveze navodne medijske lupe nad svim segmentima rada. Kad je riječ o generalnom direktoru, ne možemo zanemariti jedno „iznenađenje“ čemu smo bili svjedoci ovih dana. Naime, jedan od članova Savjeta je sam reagovao na već iznesene ocjene generalnog direktora o „medveđoj zaštiti“ članova Savjeta, uputivši mu obraćanje u internoj komunikaciji. To pismo se, pak sjutradan našlo u jednom mediju! Da li tako treba da „sarađuju“ Savjet i generalni direktor? Nažalost, ni medij u kome je objavljeno pomenuto pismo, nije našao za shodno, u skladu sa profesionalnim pravilima, da u vezi sa time obavi određene provjere.

Na ovakve i slične tvrdnje i postupke prema Savjetu, svjedoci smo, naslanjaju se i pojedinci sa drugih adresa, poput AEM-a. Nemamo ništa protiv. Ali Savjet radi i mora da radi i mimo javnih sjednica Savjeta. A naše sjednice su značajno otvorenije za javnost nego onih koji nam šalju lekcije o odnosu prema javnosti.

Može li se ovo smatrati pritiskom na Savjet? Posebno poredimo, jer se rad Savjeta često tretira od strane generalnog direktora kao pritisak na rad menadžmenta.

Podsjetićemo da članovi Savjeta imaju zakonsku, moralnu i profesionalnu odgovornost. Članovi Savjeta moralnu odgovornost u radu imaju i prema institucijama koje su ih predložile. Savjet ne čini skup slučajnih prolaznika sa gradskog trga, već skup pojedinaca koji su se dokazali u svojim profesijama i koji su, prema mišljenju predlagača, zaslužili da budu predloženi i imenovani. Podsjećamo i da, osim parapolitičkih kvalifikacija, nijesmo čuli nijednu profesionalnu zamjerku za bilo kog člana Savjeta u ovom sazivu. Iako izuzetak može biti poruka generalnog direktora da je potreban drugačiji odabir članova. Da li je to nastavak pokušaja dijeljenja lekcija Savjetu? Da li je to pritisak na rad Savjeta?

Tokom izrade izmjena i dopuna Zakona o RTCG ni jedan od dva generalna direktora, koji su po funkciji bili članovi radne grupe, nije govorio o odgovornosti članova Savjeta. Zašto? Zar to nije bilo idealno mjesto? Zašto baš sada nove lekcije? Neka javnost prosudi. O Savjetu i odgovornosti je u radu radne grupe objektivno govorio jedino predstavnik Savjeta RTCG.

Članovi Savjeta predstavljaju cjelokupno društvo i ne treba, niti moraju biti medijski profesionalci. Valjda isti već postoje u menadžmentu. Ali, i članovi Savjeta i članovi menadžmenta moraju biti profesionalci. I valjda je slična situacija sa uređenjem javnih medijskih servisa u Evropi. Makar to kažu predstavnici evropskih institucija. Naravno, ima izuzetaka, poput Estonije, gdje i poslanici sjede u upravljačkim tijelima javnog medijskog servisa.

Na kraju, neka javnost prosudi da li je riječ o pritisku na rad Savjeta. I da li je motiv tome upravo nezavisnost ovog saziva i nemogućnost kontrole nad njim od strane bilo kojeg od nezadovoljnih aktera?

Izvor:RTCG