Ženka medvjeda nije nanijela štetu na obližnjem imanju, niti je ikad napala domaće životinje, iako je u selu Donja Ržanica boravila deset godina, ispričala je mještanka Berana Zorica Ralević, koja ima kuću u tom selu, blizu koje je boravila ubijena mečka.

Vijest da je mečka koja je sa mladunčetom “posjetila” urbanu gradsku zonu krajem februara svirepo ubijena, uznemirila je javnost u Crnoj Gori i regionu.

Zorica je u izjavi za PR Centar kazala da u gradu živi, ali da povremeno radi na imanju u selu Donja Ržanica.

„Nedaleko od moje kuće mečka je stalno bila prisutna. Svake godine bismo je čuli kad bismo došli da radimo ili da kopamo krompire ili da čistimo kuću. Ta mečka je bila bezazlena. Ona nije nikad nikoga napala. Konji su ovdje bili od mog đevera, i po noći su ostajali, i stoku bi vezali po danu. Ona je čak od nas bježala, tako da nije bilo potrebno da se krijemo od nje“, rekla je Zorica.

Prve godine kada su je primijetili, ispričala je Zorica, obratili su se Udruženju lovaca i tražili mišljenje šta da rade i kako da postupaju sa njom, navodeći da su ih oni savjetovali ako ne napravi štetu i nekoga ne napadne, nema potrebe da je premještaju u neki nacionalni park.

„Tako smo se mi morali osloboditi, jer ja moram doći ovdje da radim. Nikad nam nije napravila štetu na imanju“, navela je Zorica.

Ona je kazala da su u bašti imali šljive i jabuke, a da mečka nikad nije ništa polomila niti štetu napravila.

„U posljednjih deset godina smo je mi konstantno čuli. Ona je bježala od nas, a ne mi od nje. Nisam čula ni da je ikome drugom štetu napravila“, rekla je Zorica.

Na pitanje šta misli zbog čega je iz sela došla u grad, Ralević je kazala da pretpostavlja da su lovci bili u lov da love dozvoljenu divljač, navodeći da može samo da pretpostavlja zbog čega su to uradili.

„Kad sam saznala da je ubijena, ja sam plakala. Ako se nađe meče, ja bih prihvatila da ga odgojim dok ne poraste“, navela je Zorica.

Mora da se odradit monitoring

Predstavnik Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Aleksandar Perović ocijenio je da stanje u lovstvu nije onakvo kakvim se želi prikazati, a da je ta organizacija, zajedno sa grupom organizacija, podnijela inicijativu za hitno uvođenje moratorijuma na lov.

„Svi ovi slučajevi odstreljivanja strogo zaštićenih vrsta, kako lovnih, tako i nelovnih, samo su pokazatelj da mora pothitno nešto da se mijenja. Do sad smo imali jednu organizaciju koja je bila začaurena nekim svojim nadležnostima, sami sebe biraju, sami sebe kontrolišu, usuđujem se reći da se neka zakonska rješenja pišu onako kako njima odgovara i posljedica svega toga je stanje na terenu kakvim ga mi doživljavamo danas“, rekao je Perović.

On je poručio da pothitno mora da se izvrši revizija kako institucionalna, tako i zakonska kada je u pitanju lovstvo.

„Mora da se odradit monitoring. Moramo da budemo svjesni da zadnjih 15 godina sigurno nije odrađen nijednom monitoring divljači u okviru lovnih teritorija, a mora i da se napišu održiva zakonska rješenja, tj zakonska rješenja koja mogu biti primjenjiva na samom terenu“, istakao je Perović.

Prema njegovim riječima, nije dovoljno samo da Crna Gora potpisuje evropske zakone, navodeći da teško može većinu tih normi da ispuni, „već moramo to da prilagodimo onome što je moguće da se odradi u Crnoj Gori“.

„Osumnjičeni za ubistvo mečke su u pritvoru. Mi smo ozbiljna organizacija, i sačekaćemo da nadležne institucije završe proceduru do kraja, a nakon toga ćemo davati izjave. Ono što u ovom trenutku možemo da kažemo jeste da su državne institucije počele da rade svoj posao, onako kao treba da se radi“, rekao je Perović.

Podsjetio je da to nije prvi slučaj krivolova na mrkog medvjeda.

„Unazad nekoliko godina imali smo tri odstrijeljene jedinke medvjeda pa institucije nisu reagovale na ovaj način.Raduje da policija i tužilaštvo rade svoj posao. Po Krivičnom zakoniku Crne Gore, za ubistvo strogo zaštićene vrste, predviđena je zakonska kazna od šest mjeseci do pet godina“, kazao je Perović.

Medvjed je u Evropi zaštićena vrsta kojoj prijeti izumiranje. Zbog toga su usvojeni međunarodni dokumenti koji ih štite, a čiji je potpisnik i Crna Gora.

Izvor: RTCG