Specijalizacija urgentne medicine nije primamljiva mladim ljekarima i većina njih sebe vidi isključivo u Kliničkom centru Crne Gore, smatrajući to jedinim putem za profesionalni uspjeh istakli su iz Ministarstva zdravlja

Deficit ljekara ne postoji, tvrde iz Ministarstva zdravlja, a nedostatak optimalnog broja doktora u jedinicama hitne medicinske pomoći pravdaju nezainteresovanošću najvećeg broja mladih ljekara da za specijalizaciju izaberu usmjerenje urgentne medicine.

Specijalizacija urgentne medicine nije primamljiva mladim ljekarima i većina njih sebe vidi isključivo u Kliničkom centru Crne Gore, smatrajući to jedinim putem za profesionalni uspjeh istakli su iz Ministarstva.

PROBLEMI

Na problem deficita ljekara ukazali su iz Sindikata doktora medicine nakon što je prošle sedmice, 19. avgusta, u Pljevljima pacijentkinja fizički nasrnula na ekipu hitne pomoći i onda im kamenovala vozilo. Oni su ocijenili da je napad, pored ostalog, posljedica deficita medicinskog kadra, te da će nedostatak ljekara dovesti do toga da nasrtaji na medicinsko osoblje postanu dio naše svakodnevice. Upozorili su tada i da “zdravstveni radnici, po ko zna koji put, ispaštaju zbog neadekvatne organizacije rada u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, navodeći da je “na papiru u Hitnoj u Pljevljima zapošljeno pet ljekara, a da ih radi tri.

Iz Ministarstva na ovo su jedino kazali da je sistematizacijom predviđeno pet ljekara. Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Saša Stefanović, međutim, prošle sedmice potvrdio je da u pljevaljskoj hitnoj pomoći radi manji broj ljekara od onoga koji predviđa sistematizacija. Objasnio je i da na biroima rada nema doktora medicine, što je ključni razlog deficita ljekara u zdravstvenim institucijama.

Iz Ministarstva zdravlja naglašavaju kako su “konstantni pritisci ljekara koji su specijalizacije dobili za druge ustanove da profesionalnu karijeru nastave u jedinoj ustanovi tercijarnog nivoa u Crnoj Gori, odnosno Kliničkom centru.

Činjenica da u Crnoj Gori ima 2,9 ljekara koji rade u javnim zdravstvenim ustanovama na 1.000 stanovnika, odnosno 3,2 ljekara na 1.000 stanovnika računajući i one koji rade u privatnim zdravstvenim ustanovama, govori u prilog tome da deficita ljekara u Crnoj Gori nema. Drugo je pitanje da li je njihova raspoređenost ravnomjerna i koliko je atraktivno za mlade ljekare da rade u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć. Zaboravljaju, ili im niko nije rekao, koliko ljepote u sebi ima rad u ordinaciji specijaliste urgentne medicine ili specijaliste porodične medicine navode iz Ministarstva zdravlja.

SARADNJA

Kažu da imaju obavezu da obezbijede modalitete funkcionisanja hitne medicinske pomoći i u uslovima nedostatka optimalnog broja ljekara za njeno funkcionisanje.

Na povremene nedostatke u funkcionisanju Zavoda za hitnu medicinsku pomoć utiče i to da su organizacione jedinice koje je čine razuđene, funkcionalno nepovezane i da je nad njima teško sprovesti kontinuirani upravljački nadzor. Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom pregovara sa zdravstvenim resorima zemalja koje imaju napredna rješenja za problem funkcionisanja hitne službe. U toku su dogovori za studijsku posjetu ministarstvima zdravlja Izraela i Mađarske koji su spremni da evaluiraju funkcionisanje našeg zavoda i ponude najbolja rješenja kazali su iz ove ustanove. Komentarišući tvrdnje da su ljekari hitne medicinske pomoći prinuđeni da pružaju zdravstvenu zaštitu ne samo pacijentima kojima je potrebna hitna podrška, već i onima koji bi istu uslugu trebalo da primarno dobiju u drugim medicinskim centrima, u prvom redu domovima zdravlja, iz resora na čijem je čelu Kenan Hrapović konstatuju da hitna medicinska pomoć treba da pruža usluge zdravstvene zaštite samo iz domena hitnih stanja. Tvrde da nemaju informacije da se pacijenti iz domova zdravlja usmjeravaju prema jedinicama hitne službe, već, kako kažu, pacijenti to najvjerovatnije rade samoinicijativno.

Često pacijenti odlaze u hitnu, a da se i ne obrate izabranom doktoru. Onda doktor koji radi u hitnoj treba da procijeni hoće li ga pregledati ili uputiti ka njegovom izabranom ljekaru navode iz ovog resora.

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Saša Stefanović prošle sedmice kazao je da na posljednji konkurs koji su raspisali, a kojim je oglašeno 15 slobodnih radnih mjesta, nije se javio nijedan doktor.

Organizacija rada u skladu sa raspoloživim kadrom

Domovi zdravlja u nekim manjim opštinama ne rade tokom vikenda i praznika, a u Ministarstvu zdravlja objašnjavaju da se u većim gradovima, gdje ima veći broj izabranih doktora, može organizovati rad domova zdravlja od sedam do 21 sat.

U manjim gradovima organizacija rada sprovodi se u skladu sa raspoloživim kadrom i tako da se ne narušava zdravstvena zaštita građana naveli su oni.

U tim sredinama pacijenti se, u danima kada ne rade domovi zdravlja, za pomoć javljaju hitnim službama.

 

izvor: Pobjeda