Vještakinja grafološke struke Mila Kontić nije mogla utvrditi da li su službenici CKB postupali sa potrebnom pažnjom kada su isplatili po 50 hiljada eura garantovanih depozita dvojici lažnih deponenata Atlas banke, jer nema informaciju o njihovoj eventualnoj edukaciji o karakteristikama zaštite identifikacionih dokumenata.

Kontić je potvrdila da pasoši na ime Slađan Savić iz Srbije i Lovro Gasparac iz Hrvatske, sa kojima je, prije dvije godine, podignuto po 50 hiljada eura u filijalama u Baru i Herceg Novom, nijesu autentični. Mišljenje je, kako navodi, dala na osnovu fotokopije stranica sa podacima lica i prve viza stranice, zbog čega nije mogla utvrditi autentičnost obrasca. I pored toga, kako stoji u nalazu, našla je da serijski brojevi na ovim stranicama nijesu isti.

Ovo vještačenje sprovedeno je u sporu koji je Fond za zaštitu depozita pokrenuo protiv CKB tražeći da im nadoknadi štetu od 100 hiljada eura sa kamatama.

Advokat FZD Milan Radulović tražio je od sudije Faruka Mušovića da na iduće ročište pozove Kontić kada će se i izjasniti na njen nalaz. Advokat banke Mihailo Bojović nije imao prigovor na nalaz, ali je ukazao da je irelevantno da li su zaposleni prošli obuku, navodeći da dokumenta provjeravaju sa pažnjom koja se očekuje od finansijskih institucija, a ne policije. Zbog toga se i protivio prijedlogu da se Kontić pozove, ali je sudija ipak odredio da na idućem ročištu zakazanom za početak novembra obrazloži nalaz i odgovori na primjedbe.

Bojović je tražio da vještak Balša Savić utvrdi koje podatke o deponentima je FZD dostavio CKB-u, imajući u vidu da dovode u pitanje kakvom bazom podataka raspolaže te koje je mjere preduzeo da ne bi došlo do ovakvih situacija. Iz CKB-a tvrde da im je dostavljeno samo ime i prezime i visina iznosa koji se mora isplatiti, dok iz Fonda tvrde da su dostavili i broj pasoša.

Nakon što je nad Atlas bankom otvoren stečaj, FZD je u skladu sa Zakonom o zaštiti depozita obezbijedio isplatu garantovanih depozita do 50 hiljada eura preko četiri banke Hipotekarne, NLB, Sosiete ženeral i CKB. Prva sporna isplata bila je u maju 2019. godine u barskoj filijali CKB-a, a druga nakon dva mjeseca u hercegnovskoj. Da novac nije isplaćen pravoj osobi, saznalo se nakon što je pravi deponent podnio prigovor kojim osporava da je podigao novac. Ista situacija se u međuvremenu dogodila i u Hipotekarnoj banci, koja je sa fondom potpisala vansudsko poravnanje.

Izvor:RTCG