CILJ MIJENJANJE LOŠIH PREHRAMBENIH NAVIKA KOD DJECE

Kvalitetnija đačka užina za istu cijenu

Škola za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” i ove godine spremaće đačku užinu za podgoričke i osnovce iz Spuža. U cilju mijenjanja loših prehrambenih navika kod djece ovogodišnja užina je još raznovrsnija i bazira se na integralnom brašnu obogaćenom sjemenkama, uz dodatak voća ili mliječnih proizvoda, a cijene su ostale iste.

Podgorička škola za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić” i Institut za javno zdravlje tokom prethodnih mjeseci, kazao je Dnevnim novinama direktor škole Darko Vukčević, intenzivno su radili kako bi učenici osnovnih škola na teritoriji glavnog grada ove godine za đačku užinu dobili potpuno nove proizvode.

“Cilj saradnje sa stručnjacima Instituta za javno zdravlje je unapređenje kvaliteta ove užine. To je podrazumijevalo izmjene jelovnika i izradu novih receptura. Promijenjen je komplet meni uključeno je integralno, ražano i kukuruzno brašno. Uključena su i brašna sa velikim procentom čija sjemenki i ostalog zrnevlja, a uvedeni su i dodaci poput soka, vode, voća mandarina, jabuka i banana, zatim jogurta, običnog i čokoladnog mlijeka uz pekarske proizvode” precizirao je Vukčević.

On je pojasnio da škola “Sergije Stanić” kao specifična i veoma kompleksna obrazovno vaspitna ustanova, u svom sastavu posjeduje radionice, a jedna od njih je radna jedinica Poslastičarsko pekarska radionica Đačka kuhinja, gdje se pored poslastičarskih proizvoda, vrši proizvodnja i priprema užine osnovcima u Podgorici.

“Đačka užina se proizvodi i distribuira svim osnovnim školama na teritoriji opštine Podgorica kao i u osnovnoj školi u Spužu od školske 2018/19. godine. Prve godine se proizvodila užina bez dodataka u vidu voća, soka, vode i mlijeka i mliječnih proizvoda, a peciva su se proizvodila većinom od bijelog brašna. No, odrađena je ozbiljna inovacija u saradnji sa Institutom za javno zdravlje sa kojim je sklopljen ugovor o poslovnoj saradnji”, podsjetio je Vukčević.

Tokom prethodnih mjeseci, ističe, intenzivno se radilo kako bi učenici osnovnih škola glavnog grada za đačku užinu dobili potpuno nove proizvode, dok je cijena ostala ista.

“Cijena za prvo dijete je 15 eura, a za drugo, treće i ostalu djecu iz iste porodice 10 eura”, kazao je Vukčević.

Cijena je, objašnjava, formirana na način da obezbjeđuje minimalnu održivost projekta, s obzirom na značajno unaprijeđeni meni.

“Škola je od učenika i njihovih roditelja dobila informaciju da su zadovoljni užinom. Tim iz Đačke radionice se trudi da meni bude raznovrstan, kako ne bi došlo do zasićenja, te je planirano da se on i dalje kontinuirano mijenja”, najavio je Vukčević.

Cilj je, ističe, mijenjanje navika djece koja u većini slučajeva ne jedu integralno, ražano, crno brašno.

“To je navika koju svi zajedno treba da mijenjamo. Kao što i samo ime kaže ‘đačka užina’ je projektovana kao međuobrok koji će da zadovolji nutritivne potrebe djece uzrasta od sedam do 14 godina” zaključio je Vukčević.

Ministarstvo prosvjete, kazala je savjetnica u tom vladinom resoru Milica Lekić, podržava i podstiče projekat đačke užine, prije svega, zbog činjenice da se njime utiče na navike djece u ishrani.

“Nije važno niti poželjno učiti djecu da se prejedaju i unose velike količine hrane ili takozvane ‘prazne kalorije’, već je važno da jedu kvalitetnu hranu koja će zadovoljiti nutritivne potrebe unošenjem hranljivih materija. To je koncept đačke užine, koji je odgovorno i pažljivo razvijen od Škole ‘Sergije Stanić’, uz pomoć crnogorskog Instituta za javno zdravlje”, istakla je Lekić.

Ona je podsjetila da Ministarstvo ne daje saglasnosti na prodaju nezdrave hrane unutar dvorišta škola. Jedan dio ugovora o uzimanju tih prostora u zakup od privatnika je na snazi od ranije, kazala je Lekić i istakla da se čeka da isti isteknu.

“Zdravlje djece je prioritet, i trudimo se da učinimo sve što je do Ministarstva, da makar u školi imaju što manje dostupnih nezdravih proizvoda. Upravo zbog toga radimo, posredno i neposredno, na jačanju fizičke aktivnosti kod mladih. Tako, osim činjenice da tokom reforme nije smanjen broj časova fizičkog vaspitanja, a koji je među najvećim u regionu, intenzivno radimo i na obnavljanju školske sportske infrastrukture’, kazala je ona.

Izvor: Dnevne novine