Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja poslalo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dokumentaciju koja se odnosi na raskinute ugovore iz Abu Dabi fonda za kompanije Vektra Jakić i Milkraft Leche, kako bi se preduzele pravne radnje radi naplate dospjelih potraživanja.

Generalni direktor Direktorata za IPARD plaćanje u Ministarstvu, Blagota Radulović, kazao je da u toku procedure prinudne naplate postoji mogućnost poravnanja na način koji će biti prihvaljiv za sve strane u poslu.

„U prethodnom periodu učinjeni su svi napori da se na profesionalan i odgovoran način pronađu adekvatna rješenja kako bi se omogućilo korisnicima kredita da realizju svoju investiciju“, rekao je Radulović u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Raška Konjevića.

Obje kompanije su iz Abu Dabi fonda dobile kredite od po tri miliona USD, ali tokom grejs perioda nijesu uredno izmirivale ugovorene obaveze.

Radulović je rekao da je Investiciono razvojni fond (IRF) organizovao brojne sastanke sa korisnicima kredita, obilazio investicije i pokušao da pronađe rješenje u cilju urednog servisiranja ugovorenih obaveza.

„Korisnici kredita su posljednjim dopisima obaviješteni da ukoliko u roku od 30 dana ne ispune ugovorene obaveze, ugovor će biti automatski raskinut. Korisnici kredita u predviđenom roku nijesu ispunili ugovorene obaveze, pa je IRF 24. januara ove godine uputio korisnicima obavještenje o raskidu ugovora“, kazao je Radulović.

Ugovor Ministarstva i IRF-a sa Abu Dabi razvojnim fondom potpisan je u junu 2015. godine, a mogući iznos dobijenog novca je 50 miliona dolara.

Konjevića su zanimali efekti dodijeljenih kredita za kompanije Vektra Jakić i Milkraft Leche, kao i postoji li opasnost da se aktivira garancija po tim kreditima.

Radulović je objasnio da je ugovor o kreditu za Vektru Jakić potpisan 21. oktobra 2015. godine sa grejs periodom od tri godine i šest mjeseci, a za Milkraft 7. decembra iste godine, sa grejs periodom od tri godine i pet mjeseci.

„Obezbjeđenje ugovora za Vektru Jakić bila je oprema, čija knjigovodstvena vrijednost iznosi 5,15 miliona EUR, dok je za Milkraft uspostavljena hipoteka na nepokretnostima u Pavinom polju čija vrijednost iznosi 2,2 miliona EUR“, rekao je Radulović.

Konjević je pitao da li je imovina koju su komapnije založile bila opterećena nekim drugim kreditom.

On je konstatovao i da su ovih dana možda istekli grejs periodi za obje kompanije.

„I šta danas imamo? Nakon pompezno najavljenog čuda i dolarskih kredita, državne garancije na 50 miliona i najavljivanih medijskih hvalopojki, imamo, što bi narod rekao, buć“, dodao je Konjević.

On je pitao ima li iko ovom društvu da odgovara zbog takvih stvari.

„Ovo neće lako ići, jer kažete da zemlja u Pavinom polju vrijedi 2,2 miliona EUR. Nađite mi, molim vas, pošto ja gore imam zemlju, nekoga da po tim cijenama kupi ono moje gore. Znate li šta znači da 2,2 miliona u Pavinom polju vrijedi zemlja? Znate li koja je to količina zemlje“, pitao je Konjević.

On tvrdi da to ne može da vrijedi 2,2 miliona.

„Pitam vaš što će da radi Vlada sa tom zemljom u Pavinom polju ili sa zalogom na opremu? Da proizvodi pelet ili vareniku? Pa nije to posao Vlade“, poručio je Konjević.

On je rekao da su i Vektra Jakić i Milkraft Leche bile kompanije koje ni po jednom kriterijumu nijesu zavrjeđivale da mogu da dobiju normalan bankarski kredit po nižim kamatnim stopama, ako imaju određeni potencijal.

„Stoga ste uzimali pa opremu za pelet i zemlju po Pavinom polju, da bude zaloga Vladi. Što će Vlada sada da radi sa tim“, pitao je Konjević.

On je saopštio da će Vlada da plati kešom Abu dabi fondu, jer taj fond „ne interesuje zemlja po Pavinom polju, a još ih manje pelet u Pljevljima”.

 

Milkraft Leche je projekat iza kojeg stoji Dragan Burić koji je u medijima opisivan kao investitor iz Paname crnogorskog porijekla. Burić je, prema podacima istraživačke redakcije RTCG , vlasnik brojnih kompanija u Panami, ali i u Crnoj Gori, gdje ima i firmu GNC Adriatic koja uvozi dodatke za ishranu.

Vlasnik Vekre Jakić je biznismen Dragan Brković.

izvor: Mina biznis