REZULTATI DVOGODIŠNJEG MORATORIJUMA NA EKSPLOATACIJU RIJEČNIH NANOSA

I pored zabrane bageri vade šljunak i pijesak

Nelegalno vađenje šljunka i pijeska iz vodotokova nije u potpunosti iskorijenjeno u prethodne dvije godine od kada je uveden moratorijum na eksploataciju tih materijala iz rijeka, ali je stanje na vodotocima poboljšano što govore i brojke, ali prije svega stanje na terenu, saopšteno je iz Uprave za vode.

Poručili su da je u cilju potpunog suzbijanja nelegalne eksploatacije početkom juna Vlada usvojila novi akcioni plan. Izvršna direktorica Grin houma Nataša Kovačević smatra da moratorijum nije dao željene rezultate posebno u smislu oporavka ekosistema, ribljeg fonda, kvaliteta i zaštite voda. Iz Javnog preduzeća Regionalni vodovod, koje upravlja vodoizvorištem Bolje sestre, upozorili su da se eksploatacijom pijeska iz korita rijeke Morače smanjuje zaštitni pojas aluviona i izvorište čini podložno prodoru eventualnog zagađenja, čime može biti ugrožen kvalitet vode sa ovog izvorišta, koja se isporučuje korisnicima na Crnogorskom primorju, a može uticati i na kvantitet, odnosno izdašnost izvorišta.

“Moratorijum će biti na snazi sve dok se ne stvore uslovi i neophodne pretpostavke za uvođenje reda u ovoj oblasti. Akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije riječnih nanosa iz vodotoka donešen je za period od ove do 2021. godine, a indikatori uspjeha daće odgovor na to da li su mjere iz akcionog plana dale rezultate i do kada će moratorijum biti na snazi”, kazali su Pobjedi iz Uprave za vode.

Predstavnici Uprave su istakli da se krenulo i sa izradom projekata regulacije vodotoka.

“Poboljšana je komunikacija između svih partnera uključenih u ovaj proces, pojačan je nadzor ugroženih lokacija, sprovode se preventivne i represivne zakonom propisane mjere, a javnost se redovno informiše o preduzetim aktivnostima na zaštiti vodotoka”, naveli su iz Uprave.

Moratorijum je uveden u aprilu 2017. godine, a predstavnici Uprave navode da su usvajanjem akcionog plana stvorene pretpostavke da se nastavi sa još intenzivnijom kontrolom vodotoka i njihovom zaštitom od slučajeva nelegalne eksploatacije riječnih nanosa.

“Vlada je prepoznala problem neadekvatne eksploatacije šljunka i pijeska iz vodotoka, koja je dovela do negativnih ekoloških i ekonomskih posljedica, devastacije riječnih tokova i okolnog zemljišta. Uvažavajući činjenicu nedostatka projektne i planske dokumencije upravljanja riječnim slivovima, isteka koncesionih ugovora i analizirajući stanje na terenu, Vlada je podržala predlog Ministarstva poljoprivrede i iskazala odlučnost da uvede red u oblasti eksploatacije riječnih nanosa, posebno u dijelu eliminisanja nelegalnih aktivnosti”, rekli su predstavnici Uprave.

Naveli su da se Vlada ozbiljno pozabavila ovom problematikom pa je zajedno sa akcionim planom donijeta i uredba kojom Uprava povjerava dio poslova Glavnom gradu i opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić i Rožaje.

“Time je značajnom broju komunalnih policajaca i inspektora u ovim opštinama dato ovlašćenje da djeluju u cilju otkrivanja nelegalnih počinilaca. Konstituisan je koordinacioni tim koji će biti zadužen za sprovođenje i praćenje realizacije mjera prepoznatih akcionim planom”, saopštili su predstavnici Uprave.

Prema njihovim riječima, formiranjem koordinacionog tima su intenzivirane aktivnosti na terenu.

“Tim je već obišao nekoliko opština, sagledao stanje na terenu, u toku je popis deponovanog materijala pored riječnih korita. Nakon evidentiranja svake gomile materijala provjeriće se njegovo porijeklo te preuzeti mjere u skladu sa zakonom”, kazali su iz Uprave.

Oni tvrde da svakodnevni monitoring vodotoka uz medijsku podršku preventivno djeluje tako da su, kako kažu, upadi u korita sigurno smanjeni.

“Ali i pored toga jedno lice je zatečeno u koritu rijeke i tom prilikom je pisan prekršajni nalog. Koordinacioni tim je odlučan da aktivnosti na sprečavanju nelegalne eksploatacije svaki dan pojačava, u tome ima punu podršku Vlade, a uz pomoć medija, građana i NVO sektora očekujemo da nelegalne aktivnosti svedemo na minimum, očuvamo državne resurse, postignemo dobar status rijeka i unaprijedimo stanje životne sredine koju ostavljamo budućim generacijama”, rekli su iz Uprave. Naglasili su da na vodotocima trenutno ne postoji nijedna koncesija za eksploataciju riječnog nanosa, jer su 2016. godine istekle sve koncesije, a procedure za nove će biti pokrenute tek kada se stvore svi uslovi.

Trenutno se regulišu vodotoci na osnovu projekata. Jedan od njih je regulacija rijeke Morače od ušća Sitnice u Botunu do Ponara.

“Planirani završetak ovih radova je kraj godine, a Morača, posebno poljoprivredno i vodno zemljište sa lijeve strane rijeke je pogođeno nelegalnom eksploatacijom”, saopštili su predstavnici Uprave i dodali da su pripremljeni idejni projekti regulacije Grnčara i Lima, na osnovu kojih će se krenuti u izradu glavnih projekata i dobijanja građevinskih dozvola za početak prioritetnih infrastrukturnih radova izrade nasipa u cilju zaštite od poplava na ovim rijekama.

“Uprava za vode je davala saglasnosti za hitne interventne radove, za lokacije na kojima bi odlaganje vađenja viška materijala iz rijeka moglo prouzrokovati veće štetne posljedice. Ti su radovi izvođeni u saradnji sa opštinama i uz nadzor nad izvedenim radovima”, rekli su oni i poručili da su od uvođenja moratorijuma bili svjesni da se ovaj problem može riješiti samo zajedničkim i koordinisanim pristupom.

Osim državnih institucija, prije svega Ministarstva poljoprivrede i Uprave za vode, u ovaj proces su uključene i opštine na čijim teritorijama su vodotoci sa kojih se vrši eksploatacija, te civilni sektor.

“Efekat moratorijuma ne bi bio zapažen da nije bilo inspekcijskih organa i gradskih službi kojima je posao inspektora bio povjeren”, saopšteno je iz Uprave.

Izvršna direktorica Grin houma Nataša Kovačević kazala je da su oni pozdravili uvođenje moratorijuma 2017. godine, koja je trebala da zaštiti riječna korita i obale od promjena struktura i sastava i devastacije biljnog i životinjskog svijeta, ali i gubitka voda, iako svjesni da je ova odluka nepotpuna. Upozorila je da su se izdvajanjem određenih vodotoka za potrebe regulacije, a bez valjanih analiza nanosa, sastava i struktura dna, veliki koncesionari fokusirali na prekomjernu eksploataciju iz Tare, Morače, Lima, Grnčara i drugih, bez valjane kontrole.

“Ako pogledamo danas kako te rijeke izgledaju, neke od njih čak prikazima iz satelita, jasno je da moratorijum nije dao željene rezultate posebno u smislu oporavka ekosistema, ribljeg fonda, kvaliteta i zaštite vod”,a tvrdi Kovačević.

Ona smatra da je ovakvim regulacijama odavno trebalo stati na kraj, te kroz ozbiljne analize šteta, upoređivanje istorijskih podataka, realnih regulacionih potreba i potreba očuvanja biodiverziteta ograničiti i dati adekvatne mjere za održivu eksploataciju.

“Najgori scenario je dozvoliti da se, radi socijalnog mira i profita pojedinaca, zatvaraju oči pred prekomjernom eksploatacijom rijeka koje su javno dobro, a neke su u zaštićenim prirodnim područjima, utičući ne samo na ključna biodiverzitetska područja nego i na vodoizvorišta poput onih na rijeci Tari ili donjem toku Morače”, istakla je Kovačević.

Iz preduzeća Regionalni vodovod je poručeno da su svjesni problema. Šefica postrojenja Bolje sestre u ovom preduzeću Mirjana Planinić navela je da su, u saradnji sa ministarstvima održivog razvoja i poljoprivrede, kao i Upravom za vode proslijedili više prijava institucijama, koje su zadužene za praćenje i kontrolu eksploatacije šljunka i pijeska.

“Nelegalna eksploatacija, odnosno nekontrolisano skidanje šljunčanih slojeva koji predstavljaju zaštitu karstnog izvorišta Bolje sestre, odvija se od početka regionalnog vodosnabdijevanja 2010. godine i ima i/ili može imati velike posljedice po izvorište Bolje sestre. Zato smo posljednjih godina poslali preko 100 prijava”, kazala je Planinić.

Objasnila je da se eksploatacijom pijeska iz korita rijeke Morače smanjuje zaštitni pojas aluviona i izvorište Bolje sestre čini podložno prodoru eventualnog zagađenja, čime može biti ugrožen kvalitet vode koju isporučuju Crnogorskom primorju, a može uticati i na izdašnost izvorišta. Navela je da je u rješenju o zonama sanitarne zaštite za izvorište Bolje sestre i ograničenjima izdatim od Uprave za vode, između ostalog, navedeno da je u užoj zoni sanitarne zaštite zabranjeno vađenje pijeska i šljunka iz aluviona Morače i iz glaciofluvijalnih sedimenata Grbavaca, na potezu od Lekića do Vukovačkog mosta, osim za potrebe regulacije riječnog toka.

“Ističemo da su reakcije nadležnih institucija bile različite efikasnosti u različitim periodima, ali da je nakon odluke o uvođenju moratorijuma Vlada skoro u cjelosti eliminisala ove nelegalne aktivnosti, što nama u Regionalnom vodovodu znači mnogo za očuvanje izvorišta Bolje sestre”, rekla je Planinić i dodala da je Regionalni vodovod ovom problemu posvetio prioritetnu pažnju.

“Imajući u vidu da je država uložila preko 100 miliona eura u ovaj najveći realizovani projekat od obnove nezavisnosti, te činjenicu da od očuvanja izvorišta direktno zavise najveći interesi stotine hiljada ljudi na Primorju, nastavićemo da striktno sprovodimo sva prava i obaveze koje proističu iz naše nadležnosti”, zaključila je Planinić.

Osam krivičnih prijava i 353 kontrole

Uprava je u prethodne dvije godine izvršila 353 inspekcijske kontrole i to: 257 redovnih, 14 kontrolnih pregleda i 82 pregleda po inicijativama.

“Upućene su 54 inicijative. Građani i civilni sektor, a naročito sportsko ribolovni klubovi su aktivno učestvovali u suzbijanju nelegalne eksploatacije i dostavili 31 prijavu”, kazali su iz Uprave i dodali da je realizacijom prethodnog akcionog plana donijeto 25 mjera ukazivanjem na zapisnik, sedam rješenja, 15 prekršajnih naloga na licu mjesta, sedam zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda i osam krivičnih prijava protiv NN lica.

Opasno pregrađivanje rijeka

“Iskustva sa terena pokazuju da oni koji nelegalno izvlače pijesak i šljunak iz vodotoka znaju da pregrade rijeku. Bilo koja prepreka ili građevina u koritima rijeka izaziva ozbiljne ekološke posljedice, jer sprečava prirodni tok vode, nanosa, vodenih organizama i drvenih ostataka, a transponovanjem EU direktiva u crnogorski zakonodavni sistem stvorene su pretpostavke i za hidromorfološki monitoring, kako bi se dostigao dobar status vodnih tijela”, objasnili su iz Uprave za vode.

Izvor: Pobjeda