Prema istraživanju CDT-a, Crna Gora nije postigla značajniji napredak u borbi protiv korupcije, a pravi rezultati procesa, više su izuzetak nego pravilo. Posebno zabrinjava podatak da Agencija za sprečavanje korupocije nije ispunila očekivanja, te je neophodno unaprijediti njene kapacitete, kažu u Centru za demokratsku tranziciju.

Tim CDT-a je u proteklih pola godine sproveo istraživački projekat kako bi procijenili kako se ispunjavaju politički kriterijumi u oblasti demokratije, vladavine prava i ljudskih prava u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

Istraživanjem smo obuhvatili šest oblasti: pravosuđe, borba protiv korupcije, mediji, borba protiv organizovanog kriminala, reforma javne uprave i ljudska prava.

Naš cilj je bio da u moru pohvala, samopohvala i kritika (samokritike su izostale) koje dominiraju na javnoj sceni Crne Gore, koliko je to moguće, objektivizovati stvaran napredak Crne Gore u ispunjavanju političkih kriterijuma u pregovorima sa EU.

Za procjenu smo, najprije, koristili 168 pokazatelje koji su pripremljeni na osnovu izvještaja Evropske komisije (EK), ali i drugih međunarodnih i domaćih izvještaja, te brojni međunarodni standardi, prakse i drugi referentni materijali. Naravno važan osnov za pripremu istraživanja su bili i akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 (AP 23 i 24).

Da bi naši zaključni bili objektivniji i bolje potkrijepljeni koristili smo veliki broj podataka državnih institucija, njihove izvještaje, izvještaje kolega iz NVO sektora i zanimljive medijske izjave važnih aktera.

Važan novitet našeg istraživanja je uključivanje 24 eksperta/kinje iz ove tri oblasti koji su nam dali svoja viđenja i mišljenja na ovu temu i ocijenili dosadašnji napredak na skali od 1 do 5. U ovaj proces ocjenjivanja nijesu bili direktno uključeni predstavnici državnih institucija, osim kao pružaoci zvaničnih informacija i podataka koji su bili veoma bitan izvor za analizu i zaključke.

Crna Gora mora energičnije, odlučnije i brže ispunjavati političke kriterijume u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), ocijenjeno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i poručeno da, nakon izgradnje preduslova za kvalitetnije funkcionisanje institucija, slijedi teža faza, primjena zakona.

„Ključni rezultati naše procjene je da Crna Gora mora energičnije, odlučnije i brže pristupiti ispunjavanju političkih kriterijuma. Prva faza, izgradnja preduslova za kvalitetnije funkcionisanje institucija je završena relativno uspješno. Ostaje ona teža, značajno komplikovanija faza pretvaranja zakona u realnost i stvaranje kredibilnih i nezavisnih institucija“, poručeno je iz CDT-a.

Kako navode, opšte je mišljenje da je dosad pređeno tek pola tog puta. U toj nevladinoj organizaciji zaključuju da za donosioce odluka i državu Crnu Goru, pored formalnog, cilj mora biti i suštinski napredak u pregovorima sa EU. “Cilj mora biti i promjena svijesti i načina funkcionisanja institucija”.

Kako je saopšteno, to šta će biti urađeno narednih godina zavisi od nas. „Zavisi od volje i znanja da se ovo društvo zaista mijenja. A institucije za borbu protiv korupcije su ključni dio te promjene“.

„Cilj ovoga procesa nije članstvo u EU, cilj je da jednog dana većina građana Crne Gore može reći da ima profesionalne institucije i da se makar približimo idealu pravne države da zakon jednako važi za sve. A za ovo će biti potrebno još dosta vremena“, poručuju iz CDT-a.

Kako su rekli, u oblasti pravosuđa, u narednom periodu se mora težiti povećanju budžeta za rad i razvoj pravosudnih institucija i mora se osnažiti povjerenje građana u nezavisan i nepristrasan rad pravosuđa.

„Većina naših eksperata smatra da je od ključne važnosti stvaranje praksi i procedura za utvrđivanje etičke i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca. Takođe, značajnu pažnju treba posvetiti izgradnji stvarnog i održivog sistema integriteta u pravosuđu. Ovo nije samo važno zbog povjerenja građana u pravosuđe već i zbog jasnog „razdvajanja“ onih koji rade savjesno i po pravilima i onih drugih“, rekli su iz CDT-a.

Rezultati istraživanja o okruženju i uslovima u kojima mediji u Crnoj Gori funkcionišu su odrazili realno stanje stvari.