Evropski parlament za zabranu šok granata na protestima

PREDLOG NA RAZMATRANJU

Evropski parlament za zabranu šok granata na protestima

Predlog rezolucije kojom se prvenstveno traži zabrana upotrebe sredstava za suzbijanje nereda na protestima, kao što su šok granate, a koje mogu uzrokovati teške povrede, prošao je prvo čitanje u Evropskom parlamentu.

Rasprava inicirana pretjeranom upotrebom sile na protestima „žutih prsluka“, (Foto: Beta/AP)

Za predlog rezolucije na zahtjev Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice (GUE/NGL) glasalo je 438 zastupnika, 78 je bilo protiv, uz 87 suzdržanih.

Zastupnici EP-a su u ponedjeljak o tom pitanju održali raspravu na kojoj su mahom ljevica i desnica odlučno osudili postupanje policije na protestima „žutih prsluka“ u Francuskoj, ali i slična postupanja vlasti u Italiji, Rumuniji, Mađarskoj i Poljskoj.

Osudama policijskog postupanja, posebno u Francuskoj, pridružilo se i Udruženje za ljudska prava Amnesty International, a zabrinutost zbog kršenja prava evropskih građana na demonstriranje, izrazilo je i Vijeće Evrope.

Zastupnici smatraju, kako je na raspravi kazala francuska zastupnica Mari-Kristin Vergiat, da je „krajnje vrijeme da se zabrani upotreba ‘nesmrtonosnog smrtonosnog’ oružja: šok granata, onih koje proizvode snažan bljesak i zasljepljuju demonstrante, granata koje puštaju neugodan miris, te suzavce.

Radi se uglavnom o granatama koje nose oznaku LBD 40 i GLI F4.

Vergiat je ustvrdila da je brutalni nasrtaj policije na „žute prsluke“ u Francuskoj rezultirao „zapanjujućim brojkama“: 3.200 povrijeđenih, uključujući 37 maloljetnika i 44 novinara, 175 povreda glave, 17 oka i četiri teško povrijeđene šake i podlaktice demonstranata.

„Nesrazmjerna upotreba policijske sile samo je dovela do eskalacije nasilja“, ustvrdila je Vergiat.

„Zatvori u Francuskoj su puni, puno je povrijeđenih i na to moramo ukazati. Francuska je nekada bila inspiracija za zaštitu sloboda, a sada je na djelu autoritarnost Makrona“, kazao je francuski zastupnik Junus Omarje iz Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice.

Klub zastupnika Zelenih takođe je izrazio zabrinutost zbog dovođenja u pitanje prava na proteste i ocijenio da Evropska komisija (EK) ima dvostruke standarde i da bi se drugačije postavila da se radi o Mađarskoj ili Poljskoj, ali da se „očigledno Francuskoj ne drži lekcija“ i da se ne proziva zbog „represije“ prema demonstrantima.

Hrvatska evroparlamentarka Ruža Tomašić (Europsko konzervativci i reformisti/ECR) kazala da je „miran protest važan instrument izražavanja nezadovoljstva u svakom demokratskom društvu, ali da neki čelnici na to pravo „ne gledaju blagonaklono“.

Ocijenila je da prijava protestnog skupa mora biti „brza, jednostavna i besplatna“, umjesto da se raznim mjerama i nametima nastoje obeshrabriti građani. Takođe je istakla da „nasilni protesti ne smiju biti opravdanje za nesrazmjernu primjenu sile“.

Klub zastupnika Evrope nacija i sloboda (ENF) smatra da je u nezadovoljstvo ljudi u Francuskoj eksplodiralo zbog represivnog poreznog sistema, velikih povećanja troškova života, sve veće nejednakosti u društvu, politike strogih mjera, te masovne nekontrolirane imigracije.

Florian Filipot iz Kluba zastupnika Evrope sloboda i demokratije (EFDD), je kazao da „ne podržava razbijače, ali da je pravo na mirne proteste dovedeno u pitanje“, te da „vlast mlati svoj narod umjesto da odgovori na njegove zahtjeve“.

Italijanska zastupnica Barbara Spineli (GUE/NGL) je kazala da postoje jasni dokazi da je upotreba policijske sile u Francuskoj bila „pretjerana i nesrazmjerna“.

„Rizik da će protestna gomila biti nasilnička ne smije rezultirati izostankom zaštite ljudskih prava“, kazala se Spineli.

Karmenu Vela je u ime Evropske komisije kazao da je, „kada se protest pretvori u nasilje i kada se koristi govor mržnje, potrebno reagovati kako bi se zaštitile slobode i prava drugih“.

Pokret „žutih prsluka“ se počeo rađati, najprije na nivou peticije, a s vremenom je izrastao do velikih razmjera, te se pretvorio u akciju u kojoj je učestvovalo oko 300.000 nezadovoljnika. Od početka mobilizacije „žutih prsluka“ krajem prošle godine u pritvoru se nalazi 5.600 osoba, a pravosuđe je izreklo oko 1.000 presuda.

Izvor: N1

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor