Na sred Knjaževca se izdvaja šestougaoni spomenik, sa orlom na vrhu, isklesan od crnog mermera, na kome piše: “Ovaj spomenik podigoše porodice poginulih ratnika Gornjovasojevićke brigade u ratovima od 1912. do 1921. godine uz pomoć ratnih vojnih invalida koji su dali dobrovoljne priloge”.
Spomenik je podignut 1921. godine

Spomenik na Knjaževcu

Ko umire, vječno živi. Tako sam mislio kad god sam prilazio spomenicima na Knjaževcu. A to sam činio često, i to ne samo kao dijelu prošlosti, nego kao nadahnuću za dalje koračanje. Ulazio sam u prostor koji je ispisan životima ljudi, znamenjem vremena pod vedrim nebom. Ovdje je istorija andrijevičkog kraja, cijelih Vasojevića, vrijeme, kultura. Ovdje Andrija postavi prvi kamen naselju na rijeci. Zapisa prvo slovo. Prvi znak, ime i znamen, pisao je svojevremeno književnik iz Andrijevice Ratko Deletić u knjizi “Na Zlorečici Andrijin grad”.

Za njega, kao i za sve stanovnike malenog grada, spomen-kompleks i spomen-park Knjaževac predstavljao je kapiju Andrijevice, ili ličnu kartu čitavog kraja.

Deletić je konstatovao da se na toj zaravni ukrštaju putevi, ljudske sudbine i pomiješana vremena od spomenika, grobova, biljega, zbivanja i pamćenja “gdje je i istoriji postalo tijesno”.

Da je zaista tako govori činjenica da je teško pobrojati sve znamenitosti na ovom istorijskom svetilištu i sastajalištu smještenom na obalama rijeka Lima, Zlorečice i Kraljštice, gdje se svakog 1. maja i 13. jula okuplja narod na tradicionalnim saborima.

Prvo što pada u oči je saborni hram, koji je podignut 1887. godine, kada je kralj Nikola Petrović dao prilog za izgradnju zdanja posvećenog Svetom Arhangelu Mihailu, krsnoj slavi Vasojevića.

Preko puta crkve, biste igumana Mojsija Zečevića i vojvode Miljana Vukova Vešovića svjedoče da Vasojevići ne zaboravljaju svoje vojskovođe i duhovne vladare.

Na sred Knjaževca se izdvaja šestougaoni spomenik, sa orlom na vrhu, isklesan od crnog mermera, na kome piše: “Ovaj spomenik podigoše porodice poginulih ratnika Gornjovasojevićke brigade u ratovima od 1912. do 1921. godine uz pomoć ratnih vojnih invalida koji su dali dobrovoljne priloge”. Spomenik je podignut 1921. godine. Ostalo je zapisano da je prilikom otkrivanja spomenika general Radomir Vešović kazao: ‘’Ja sam danas najsrećniji što ste mi vi Vasojevići ponovo odali čast i priznanje da govorim ovdje, a najtužniji što mog imena ovdje nema’’.

Zažalio je tada čuveni general Vešović što i on nije poginuo sa svojim vojnicima koji su čvrsto stajali na braniku domovine.

Tu je i grandiozni spomenik od bijelog mermera koji se izdiže u visine i sa svojih šest krakova i simbolizuje šest bivših republika članica SFRJ. I na njemu postoji zapis: ‘’U toku Narodnooslobodilačke borbe i revolucije, od 13. jula 1941. godine do 15. maja 1945. godine za slobodu je palo 606 boraca andrijevičkog sreza. U istom razmaku od fašističkog terora izgubilo je život 857 stanovnika ovog kraja’’.

Iza ovog spomenika postavljene su biste narodnim herojima Branku Deletiću, Danilu Lekiću i Dimitriju-Zeku Vojvodiću, kao i biste Bogdanu Novoviću, političkom sekretaru SK KPJ i Baju Jojiću, organizacionom sekretaru SK KPJ, čije ime nosi osnovna škola u neposrednoj blizini.

Pored toga, izdvajaju se i tri mermerne biste koje veličaju narodnooslobodilačku borbu od 1941. do 1945. godine, kao i spomenik podignut u čast 30 boraca strijeljanih od italijanskih okupatora 1941. i 1943. Tu je i spomenik Drugoj dalmatinskoj brigade, ali i relativno skorije građen spomenik na kome piše: ‘’U spomen bratskoj srpskoj vojsci, izmučenoj, gladnoj, koja je decembra 1915. godine prošla ovim krajevima u susret golgoti, da na Krfu nađe svoj predah i spas’’.

Na Knjaževcu je i spomenik koji je podigao Savez boraca Andrijevice ruskim vojnicima poginulim u toku Drugog svjetskog rata na prostorima Vasojevića. Na tom spomeniku svijetli zapis: ‘’Sinovi Sovjetskog Saveza, crvenoarmejci, Nikolaj Simjonov, Ivan Ivanovič i Vasilij Zajc borili su se na našoj grudi u andrijevičko-beranskom partizanskom bataljonu. Pali smrću hrabrih avgusta 1943. godine’’.

Istorija zapisana na Knjaževcu stavlja do znanja da su primjeri čojstva i junaštva bile glavne odrednice tokom dugovjekovnog postojanja naroda ovog kraja.

Rekonstrukcija u toku

Započeta je velika rekonstrukcija spomen-parka Knjaževac, kazali su “Vijestima” iz lokalne uprave.

“Još prošle godine Uprava za javne radove je odobrila oko 400 hiljada eura za uređenje Knjaževca. Svi spomenici i crkva biće rekonstruisani. Biće uređeno šetalište, ograde, uradiće se i neki mobilijar za djecu. Biće obilježene i sve biljne vrste, jer ovaj park, manje je poznato, predstavlja botaničku baštu. Ovaj spomen-park zaista predstavlja kapiju grada i želimo da ga učinimo atraktivnim kako za naše građane, tako i za sve one koji turistički prolaze ili borave u Andrijevici. Knjaževac zaslužuje bollju valorizaciju”, kazao je potpredsjednik Opštine Veselin Raketić.

Izvor:Vijesti.me