Odgovorno tvrdim da bi Crna Gora mogla za pet godina da bude na nivou Kipra, Portugala, pa čak i nekih razvijenijih zemalja Evrope. Zato što mi još imamo resurse koji su netaknuti, kazao je za Pobjedu ekonomski analitičar Predrag Drecun.

Predrag Drecun

“Netaknuta je Bjelopavlićka ravnica, Velika plaža Ulcinj, Buljarica, Jaz, Lučice. Sinjajevinski katuni prazni, šuma se valorizuje na opasno destruktivan način. Luštica praktično tek započeta, sa još mnogo potencijala, Luka Bar zapuštena i slabo iskorišćena, Žabljak na pola potencijala, dolina Lima sa nesrazmjerno malo stabala šljiva i jabuka, državno vino u buradima, Tara i Morača ostale nevalorizovane makar jednom hidrocentralom. Auto-put upitan, s kašnjenjima, a jedan je od kapitalnih projekata, ali tek ako se spoji sa Srbijom, odnosno Srednjom Evropom”, objašnjava on.

Razmišljamo, ističe Drecun, čak i o nepotrebnoj prodaji aerodroma, kako god se to nazivalo.

“Predlažem da se MA, ili neka nova kompanija, integriše sa Aerodromima. Jer aerodromi nijesu autobuske stanice, kako neki prosto kažu, da je to ista suština, već strateški važne tačke države Crne Gore”, upozorava ovaj analitičar.

Sjever se, podsjeća Drecun, prazni, jug se puni, a ogromni poljoprivredni potencijali sjevera ostadoše prazni.

“Ljekobilje je nekad bilo ponos Crne Gore u dva grada – Risan i Bar. SAD bi mogle da uvoze svu crnogorsku proizvodnju ljekovitog bilja i to uopšte nijesu zanemarljivi potencijali za stranu farmaciju i hemijsku industriju, ako već mi nećemo da vršimo preradu. Nevjerovatno je da današnja Crna Gora nema makar milion grla sitne stoke, koliko je imala daleko manja Crna Gora kralja Nikole. U današnjim uslovima moglo bi preko dva miliona grla sitne stoke da se uzgaja u Crnoj Gori. Da ne govorimo o krupnoj. Jedno složno i zrelo društvo bi odavno ovo valorizovalo”, smatra Drecun.

On ističe da je strateška greška da turizam – sunce, more i snijeg budu naš motor ekonomije.

“Realni sektor treba da bude na prvom mjestu, energetika, hrana, infrastruktura, pa tek onda turizam kao posljedica. Vlada treba da sačini jedan ovakav model ili strategiju razvoja, da dobije konsenzus i od razumne opozicije i od razumne pozicije, i da ovaj program bude jasna naznaka investitorima kuda ide Crna Gora”, ističe ovaj ekonomski analitičar.

Drecun tvrdi da je pet godina dovoljno da se životni standard značajno popravi pod uslovom da postignemo minimum političke tolerancije.

On podsjeća da ni na globalnom nivou ne ,,cvjetaju ruže“ – Britanija i Njemačka imaju velike probleme, vode se politički ratovi da li zaključati države ili ne. Ekonomske prognoze se zasnivaju na inputima i ograničenjima koja definiše Svjetska zdravstvena organizacija. Takođe, on podsjeća da glavni ekonomista Svjetske banke Karmen Rejnhart daje svjetskoj ekonomiji pet godina da se oporavi od krize izazvane pandemijom.

Oporavak globalne ekonomije od korone će generalno ići sporo, ali to ne znači, kaže Drecun, da mali sistemi moraju čekati velike.

“Crna Gora bi morala već ove godine da formira agrarni budžet na oko 200 miliona eura. Treba osmisliti državnu strategiju podrške poljoprivredi. Neka ministri posjete Katar i vidjeće kako se to brzo radi. Treba dozvoliti (uz neke medicinske provjere) da se ljudi normalno kreću i da tako sačuvamo osnovu turizma”, predlaže ovaj analitičar.

Očekuje, dodaje on, da se okrenemo i nekim kapitalnim projektima u energetici i infrastrukturi.

“Dva podbilansa, hrane i energije, moraju biti uglavnom nezavisna od uvoza, a to možemo da uradimo za pet godina, ako bismo odmah počeli da se bavimo time. Proizvodnja hrane treba da bude prioritet. Turizam tek sa domaćom proizvodnjom hrane dobija na značaju. Ovako kako smo mi koncipirali turizam je totalno neodgovorno upravljanje resursima. Sa svega par hotela najviše klase opremljenih opremom iz uvoza, bez dobre putne, energetske i IT infrastrukture, bez domaće hrane, bez domaće radne snage – naš turizam je protočni bojler za strane ekonomije. Pa iz čitavog posla nama ostane tek neki procenat prihoda od turizma”, aže Drecun.

On smatra da nam treba jedna mnogo aktivnija i jeftinija CBCG, koja neće iz godine u godinu da podiže cijenu svojih usluga bankama, da bi ostvarivala profit, iako joj to nije cilj.

“Banke su uplašene skupom i teško pratljivom regulativom koju nam nemeće strani faktor, bez spremnosti CBCG da se izbori za interese privrede. Tvrdim da u CBCG ima barem polovina nepotrebno zaposlenih, što je konstatovao i jedan od ministara u novoj Vladi”, ističe Drecun.

Drecun kaže da je emisija obveznica pokazala da promjenom Vlade nije došlo do pada povjerenja u državu.

“Crna Gora može još mnogo da napreduje u pravcu poželjne investicione destinacije. Radi se o pravnoj sigurnosti investicije. Ekonomski aspekti su važni, ali ne i presudni, jer imamo primjera da se više investira u neke zemlje sa višim poreskim stopama”, pojašnjava on.

Crna Gora je, kaže, zaduženjem dobila određeno vrijeme da sprovede reforme u privrednom sistemu.

“Ako se novac iskoristi onako kako je najavio ministar finansija, onda se može govoriti o dobrom ulaganju u budućnost. Ukoliko zamajac potrošnje natjera ministra da dosipa neplanirani novac u potrošnju, onda ulazimo u začarani krug rasta spoljnotrgovinskog deficita i dalje potrebe za zaduživanjem”, smatra analitičar.

On podsjeća na ohrabrujuću najavu Kristofa Šoena, koji je u ime stranih investitora u Crnoj Gori kazao da će stranci u našu ekonomiju investirati do 2022. godine 1,5 milijardi eura.

Ova godina, kaže Drecun, biće veoma specifična.

“Imamo novu Vladu, na budžetskim temeljima stare Vlade. Vidjeli smo da ne možemo da se oslonimo samo na turizam. Imamo neke najave na jačanju digitalne ekonomije, jačanja proizvodnje. Vlada će raditi u politički nemogućim uslovima. Podrška ovoj vladi se održava samo strahom od povratka prethodne vlasti, gotovo na granici javnih ucjena, bez suštinske programske podrške, dok nova opozicija ne daje konstruktivan odnos za sad. Tako da je Vlada prepuštena sama sebi i sudu javnosti. Osnovni problem je kako u takvoj atmosferi valorizovati potencijale, i to kakve”, smatra on.

Dakle, kaže Drecun, glavni problem nije u našem znanju (imamo ga kući, a još više po svijetu), niti u potencijalima, već u našoj političkoj pozornici.

“Ogroman je jaz između vlasti i opozicije. Ranijih godina sam govorio da opozicija mora da pokazuje nivo fleksibilnosti kad su u pitanju strateške ekonomske stvari. I sad to ponavljam, samo što su se uloge na političkoj sceni promijenile. Neki početni potezi Vlade dočekani su vrlo žestoko od opozicije, i pozicije, a tvrdim da bi i novo zaduženje, i transformaciju MA izvršila svaka vlast koja realno sagledava stvari”, kaže Drecun.

Ne može se, dodaje on, ,,plakati“ za MA, a opravdavati ,,smrt“ ,,Radoja Dakića“, Titeksa, ,,Marka Radovića“, Celuloze, Oboda, Košute, Trgoprometa, Bojane, Tare, Jugooceanije i još mnogo preduzeća.

“Ravnoteža političke odgovornosti mora da postoji, da bi društvo išlo naprijed. Ja sam siguran, i to sve više, da mi moramo postati političko društvo koje se ne mrzi međusobno, pa tek onda možemo ići naprijed”, smatra Drecun.

Izvor: CDM