Premala je bila večeras galerija Centra za kulturu “Vojisalv Bulatović Strunjo” da primi sve one koji su namjeravali da se nađu među prvim slušaocima radio drame “Dobra voda” Ćamila Sijarića, u produkciji Radija Crne Gore, autorski projekat Mirsada Rastodera, koja je predpremijerno emitovana u Bijelom Polju.

 
Dio glumačke ekipe

Urednica RCG, Jadranka Prelević upravo u toj velikoj zainteresovanosti Bjelopoljaca za radio dramu, vidi potvrdu odluci da se predpremijera drame emituje u Bijelom Polju, kako bi se projekat što više primakao Bihoru, Ćamilovim Šipovicama, a tako i samom Ćamilu, kojem je drama i posvećena.

“Htejeli smo bolje oslušnuti žubor vode, Ćamilovog centralnog simbola kako u prozi tako i u poeziji. Jer jedino u ovom kraju najbolje možemo razumjeti poetsku radio dramu “Dobra voda”. Ćamil je govorio: “Sve je nekad zborilo, drvo i kamen, zemlja i trava, pa eto zbog nečega danas ne zbore, sem vode”. Da je tadašnje slike, moguće oživjeti tonom, maestralno je pokazao, a ko drugi do Bihorac, uvaženi kolega Mirsad Rastoder”, kazala je Prelević.

Zadovoljstvo zbog vraćanja u život jedne ne tako nepoznate forme, koja je u danšnjem svijetu umjetnosti možda prilično zapostavljena ili zaboravljena, izrazio je direktor Centra za kulturu, Abaz Dizdarević.

“Dobra voda, nam vraća sjećanja na formu koju nam je Mirsad Rastoder, sjajno na velika vrata donio, na čemu sam mu neizmjerno zahvalan. Bar dio onoga što je autor htio prezentovati govori o tome, koliko je ne samo savremena već i globalna umjetnost izolovana od nečeg što ima svoje trajanje, svoj istorijat i ima svoju vrijednost”, istakao je Dizdarević.

Prelević: Htejeli smo bolje oslušnuti žubor vode, Ćamilovog centralnog simbola

On je naglasio da Radio drama ima svoju snagu, upravo u onom nedorečenom, odnosno nedovizuelizovanom. Zapravo, ta sloboda vizuelizacije jeste ono što je nama dato večeras, kazao je direktor Centra za kulturu.

“Svaki taj lik, svaka ta forma koju smo čuli večeras u našim glavama se drugačije odigrali. I to jeste suština savremene umjetnosti, to jeste suština globalne umjetnosti i to nam Mirsad vraća kroz onu naizgled staru formu koju treba oživljavati jer pokazuje izuzetenu vrijednost”, kazao je Dizdarević.

Iako se lakše izraziti slikom jer, kako se kaže slika govori više od hiljadu riječi, Mirsad je kroz radio dramu dočarao na najperfektini način svoj Bihor, kazala je rediteljka Nada Rahović.

“Riječju, tonom, ambijentalnim zvukom, učesnici drame, su nas vratili prirodi. Kada oslušamo dramu shvatimo koliko smo se udaljili od prirode, koliko su nas nova tehnologija i savremeni način života udalji od izvornog i iskonskog. Kroz ovu divnu priču, kao spletu najljepših narodnih kola, doživjeli smo vrijeme Ćamila Sijarića, koje je protkano kroz grupu mladih i starih njegovih savremenika, koji piju vodu sa izvora. Hvala autoru i učesnicima drama što su nam omogućili da vidimo ono što nijesmo gledali”, istakla je Rahović.

Čestitajući protagonistima na punom pogotku, direktor JU “Ratkovićeve večeri poezije”, Kemal Musić, je iskazao žal što i danas Šipovice i djelovi Bihora, koji su često bili tema Ćamila Sijarića, nijesu živi kao što je živa radio drama koja govori o tim krajevima.

“Ćamila svi mi doživljavamo kao nenadmašnog pripovjedača na južnoslovenskim prostorima, a posljednjih godina se počelo govoriti i o njegovoj poeziji. U posljednje dvije godine objavljene su dvije knjige poezije, najviše zahvaljujući Mirsadu Rastoderu i večeras smo imali priliku da vidimo kako je Sijarić bježao od stiha, večeras smo se uvjerili da su ti stihovi itekako uspjeli, te da su uz pripovjetke stihovi nešto najvrednije što Ćamil ima. Ovdje se radi o teatru poezije, koji izuzetno teško raditi, jer nije lako stih prelomiti u priču, a pogotovo ne u tako kratkom vremenskom period koji smo imali na raspolaganju”, istakao je Musić.

Rahović: Učesnici drame, su nas vratili prirodi.

“Srećna okolnost što je reditelj drame bio potpuno spreman da radi i olakša glumcima situaciju koju je nametao dosta kratak rok. Mirsad nam je na samom početku, takoreći, oslikao svaku sliku sva stanja vezana za njih nakon čega su se,potrebne emocije, javile same po sebi. I pored toga sve to ne bi ispalo tako dobro da nijesmo imali dobru montažu i izuzetnog tonca”, kazao je jedan od aktera Izet Mulabegović.

Mi smo sa ovom poetskom radio dramom “Dobra voda” na izvjestan način poeziju uveli u prirodu, u ono što je bilo izvorište Ćamilove inspiracije, a to su i voda i šuma te svi prolaznici oko te vode oko koje se, ustvari, prepliću civilizacije, kazao je autor projekta Mirsad Rastoder.

“Ćamil nas je često opominjao da se treba vraćati izvoru i iz tog izvora crpiti ono najbolje što bi smo mogli napraviti i tražiti sebe u nekom novom vremenu. Pokušali smo da to barem dotaknemo, da dotaknemo svu piščevu čaroliju, istočnjačku mudrost, ljubav prema svakom čovjeku i biću na zemlji, jer i ta mala voda i taj mali čovjek se ogledaju u nečem malom jer, u krajnjem, ljudi su trenutno u ovom svijetu”, zaključio je Rastoder.

On se zahvalio glumačkoj ekipi, ton majstru Jovici Trajkovskom na odlično urađenom poslu, što je najbolje pokazla bjelopoljska publika.
Premijera radio drame “Dobra voda” biće emitovana na talasima Radija Crne Gore, 13. februara 2018, u 16 sati.

Izvor: RTCG