Poslije malinara i stočari ukazali na nezakonitosti u trošenju novca iz pretpristupnih fondova EU u bjelopoljskoj opštini. Vučko Pešić tvrdi i da je došlo do nezakonitog odabira putnih pravaca za asfaltiranje

Bjelopoljac Vučko Pešić, poljoprivredni rekorder i poznati stočar iz sela Vranštica kod Bijelog Polja tvrdi da je prilikom formiranja klastera stočara i asfaltiranja seoskih puteva iz pretpristupnih fondova EU došlo do zloupotreba, koje su počinili opštinski službenici.

Protekle sedmice je i predsjednik Udruženja malinara “Malina Polimlja” Andrija Delić, zbog navodne zloupotrebe u sprovođenju IFAD-ovog projekta asfaltiranja putnih pravaca i sprovođenja projekta bjelopoljske opštine i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, podnio krivične prijave Specijalnom tužilaštvu protiv direktora Direkcije za izgradnju i investicije Milanka Minića i sekretara za preduzetništvo i razvoj Slobodana Jelića.

Do njegovog imanja, na kojem sa suprugom Milijanom i osmoro djece uzgaja 40 goveda, bezbjedno je stići jedino helikopterom jer je improvizovani drveni mostić, koji se od regionalnog puta Slijepač most – Kovren odvaja ulijevo, rizičan čak i za pješake. Malim autima je, uglavnom, teško proći bez oštećenja. Teško je zamisliti kako bi, kada bi se ukazala potreba za kolima hitne pomoći, vatrogasne, kamiona za prevoz stoke, prešli tih 200 metara do kuće. Tih 200 metara po lošem zemljanom putu išla su djeca prema školi, i njime svakodnevno moraju da iznesu desetine, a češće i stotine litara mlijeka.

Za Pešića, rekordera u poljoprivrednoj proizvodnji, međutim, Opština i resorna ministarstva nisu imali sluha, osim kada bi sa stranim delegacijama željeli da prikažu kako “mladi ostaju i vrijedno rade na selu”. Kap koja je prelila čašu, prema riječima Pešića, bila je nezakonito formiranje klastera stočara i odabir puteva za asfaltiranje iz IFAD projekta.

Objašnjava da je taj, kako je naveo, “takozvani” klaster stočara formiran 3. februara 2020. godine, mimo projekta razvoja klastera koji je uslov da bi se povukla sredstva iz pretpristupnog fonda za razvoj poljoprivredne proizvodnje i transformacije ruralnih predjela, a da su “pozvani članovi bili samo farsa u igri sekretara Jelića”.

U suštini je, tvrdi on, u pitanju prevara u formiranju klastera da bi asfaltirali putne pravce koji su rađeni iz ko zna kakvih interesa.

”Na osnivanje klastera stočara pozvao nas je Jelić, a sastanku je prisustvovao i predstavnik Ministarstva poljoprivrede Armin Spahić. Jelićeva služba je pozvala 5-6 zvučnih imena iz oblasti stočarstva i iskoristili sastanak da pitaju da li želimo da učestvujemo u formiranju klastera stočara. Kako sam bio upoznat s projektom koji je pokrenuo IFAD, ali nisam znao kako funkcioniše, pristao sam. Istog dana bez prethodne edukacije koja je bila obavezna, tražili su da kao članovi klastera predložimo putne pravce, a Jelić je insistirao da se obratimo predsjednicima mjesnih zajednica i zajedno predložimo putne pravce, iako je suprotno pravilima da opštinske službe učestvuju u odabiru putnih pravaca, što tada nisam znao”, kazao je Pešić.

On je naveo da se obratio predsjedniku MZ “Tomaševo” Vesku Gogiću koji je predložio dva putna pravca: Čokrlije – Muslići -Tomaševo, u dužini 500 metara, i Pavlovića most – Grančarevska kosa iste dužine, dok je on predložio putni pravac do svoje kuće u dužini od 205 metara.

Od ta tri putna pravca, koja su kandidovali prema Opštini, urađen je put Čokrlije – Muslići, a drugi nisu, iako je, kako priča Pešić, na tom putnom pravcu bilo mnogo manje mladih nego na Pavlovića mostu ili prema njemu. Uz nezakonito učestvovanje predsjednika mjesnih zajednica, Pešić tvdi da su od 17 putnih pravaca od kojih su veliki broj predlagali predsjednici mjesnih zajednica postojala i dva koje niko od članova nije predložio, a to su Grančarevo – Grubežići u dužini od 500 metara, i Grančarevo – Skočigorina – Repetitor MZ “Čeoče” u dužini od 500 metara, od kojih je prvi i asfaltiran.

Da je sve farsa, kako kaže, uvjerio se i kasnije kada je u dokumentima koje su slali predsjedniku klastera Edisu Vrevi, vidio da su dva člana klastera predsjednici mjesnih zajednica “Bistrica” i “Dobrakovo”, Sakib Čindrak i Rešad Hasanović, kojima je striktno zabranjeno učestvovanje u projektu zbog eventualnih zloupotreba.

”Edis Vreva je spisak putnih pravaca potpisao i dostavio Arminu Spahiću 11. februara 2020. godine, koji se tim predlogom obratio direktoru Direkcije za investicije Miniću”, priča on.

Minić je ranije za “Vijesti” kazao da on nema bilo kakve veze s asfaltiranjem i poljoprivredom u sklopu IFAD projekta.

Pešić kaže da je tek poslije par mjeseci kada je dobio objedinjenu listu putnih pravaca, kako bi vidio koji putni pravci su “prošli”, vidio da na spisku postoje i vodovodi, koje tek niko ni spomenuo nije.

Njegovo imanje su još 2017. godine i prije početka svog rada posjetili predstavnici iFAD-a, zajedno s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, koji su došli u gazdinstvo da pokažu da ima još mladih ljudi na selu koji se bave poljoprivredom. Rečeno mu je i tada da obavezno konkuriše za putni pravac, ali ni od toga nije bilo ništa.

Zbog muka koje su ga snalazile oko prilaza kući, Pešić se više puta obraćao Opštini i raznim ministrima Ministarstva poljoprivrede, a 25. juna 2018. obratio se i Igoru Jovanoviću, koordinatoru IFAD-a, i ministru poljoprvirede Milutinu Simoviću, a potom je i kao predsjednik “Mašinskog prstena” tj. udruženja stočara osnovanog 2010. godine, uputio zahtjev na iste adrese za pomoć za asfalitranje puteva do farmi članova, na šta takođe nije dobio odgovor.

Sastanak s predsjednikom Opštine tražio je, objašnjava, bez uspjeha u periodu prošle i ove godine više od 20 puta, a njegov zamjenik Nermin Bećirović, koji ga je primio u junu prošle godine, objasnio mu je, kako navodi, da kroz IFAD ne može da dobije put do kuće, ali da će “vidjeti da se to uradi kroz neki drugi projekat”.

Da nisu ista pravila za sve i da je moguće dovesti do kuće asfalt saznao je kasnije, što su potvrdili i koordinator projekta za IFAD u Crnoj Gori Igor Jovanović, jer u nikšićkoj Opštini, u Župi, kroz klaster proizvođača sira je urađen put do jedne kuće 2019. godine.

Poznati proizvođač sira podsjeća da je kroz Agrobudžet i IFAD-ov javni poziv predviđeno da krajnji korisnici projekta budu i fizička lica odnosno individualna poljoprivredna gazdinstva, a on je čak nudio i svoje učešće do 30 odsto, samo da dobije put do kuće.

”Strašno je što jedno za jedne može, a isto to za druge, kroz iste projekte, u drugoj opštini ne može, i što se putevi ne rade tamo gdje ima ljudi, posebno mladih, koji stvarno rade u poljoprivredi i što kroz ovaj projekat forsiraju da to budu putni pravci koji su uknjiženi na Opštinu”, rekao je Pešić.

Ove godine se žalio jer nije ni pozvan na sastanak klastera stočara, koji je takođe inicirala ista opštinska služba, pa je nakon razgovora s predsjednikom klastera Edisom Vrevom i Arminom Spahićem, kazao da su ga namjerno zaobišli, nakon čega je poslije samo dva sata pozvan iz opštinske službe da dođe na sastanak sjutradan.

”Na tom sastanku sam pozvao članove klastera da ne potpisuju putne pravce koje je Jelić imao već spremne, iz razloga što su to predlagali predsjednici MZ ili lokalne samouprave. Naveo sam da klaster nigdje nije registrovan, i da mi postojimo samo formalno, da nas samo koriste da potpišemo putne pravce da bi nas iskoristili kao i prethodne godine i da ja u tom kriminalnom i krivičnom djelu neću da učestvujem”, kazao je Pešić.

Taj sastanak je revoltirano napustio, a članovi klastera su ipak kandidovali njegov putni pravac za 2021. godinu.

Jelić: Klaster stočara osnovan u skladu sa zakonom

Sekretar za preduzetništvo i razvoj Opštine Bijelo Polje Slobodan Jelić, kazao je ranije “Vijestima”, odgovarajući na slične optužbe malinara, da je formiranje klastera stočara urađeno po zakonu i detaljno opisao procedure, podsjećajući da je za predsjednika klastera stočara izabran Edis Vreva, te da su pored članova sastancima prisustvovali i predstavnici IFAD-a.

“Takođe, u međuvremenu, i predstavnici mjesnih zajednica, udruženja građana i pojedinci iniciraju (predlažu) svoje prioritetne putne pravce, a od klastera zavisi hoće li neki pravac biti prihvaćen ili ne. Nakon toga, ovlašćeni predstavnici lokalne samouprave obilaze sve predložene putne pravce i rade tehničke karakteristike puta i iste unose na tačno propisanom obrascu, kao i predmjer (opis radova) i predračun radova, dok poljoprivredni inženjeri popunjavaju aplikacionu formu, prikupljajući podatke od ovlašćenih predstavnika mjesnih zajednica, koji se tiču broja i starosne strukture stanovništva i domaćinstava, broja stočnog fonda”, navodi Jelić, dodajući da obradi podataka slijedi apliciranje kod resornog ministarstva uz učešće Opštine u finansiranju od 25,51 odsto od ukupne vrijednosti projekata.

Naglasio je da prihvatanje projekta isključivo zavisi od IFAD-a.

”Poređenja radi, za 2020. godinu, aplicirali smo sa 16 putnih pravaca ukupne dužine cirka 10 km, a odobreno je 10 i asfaltirano 5,59 km. Ove godine smo aplicirali sa 18 putnih pravaca s ukupno sugerisanim pet kilometara dužine. Za 2018. godinu, 2019. i 2020. ukupno je asvaltirano 9,89 kilometara”, objašnjava Jelić.

Izvor: Vijesti.me