Odbor za ekonomiju podržao je glasovima sedam poslanika vladajuće koalicije Predlog zakona o budžetu za 2021. godinu, kao i odluku o zaduživanju. Izmjenu Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kojim se uvodi programski budžet, podržali su i poslanici opozicije Damir Šehović (SD) i Raško Konjević (SDP). Oni su zajedno sa poslanicima vlasti podržali Izmjene zakona o PDV-u, porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima na obavezno socijalno osiguranje, kojima se povećava osnovica za paušal sa 18 na 30 hiljada eura i manja poreska opterećenja za novozapošljavanje.

Poslanici vladajuće većine nisu podržali predlog SD o uvođenju neoporezivog dijela zarade, na koji je Vlada dala negativno mišljenje.

Rasprava je trajala oko šest sati, od čega se najviše raspravljalo o predlogu budžeta za ovu godinu, koji je Skupštini podnesen 31. marta.

Kao i prvog dana rasprave, tako je i drugog, najviše kritika bilo zbog povećanja akciza od 1. jula na cigarete, alkohol, gazirana pića sa dodatkom šećera, pivo, pjenušava vina i proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda.

Tokom rasprave ukazano je da će se cijene cigareta povećati za 50 centi po paklici i podsjetili da je 2018. godine zbog akciza rast cijena cigareta bio 30 centi, što je dovelo do pada prihoda od preko 30 procenata.

Najglasniji u kritici povećanja akciza bio je poslanik vlasti Dejan Đurović (DF).

“Došli ste na vlast na račun zajedničke izborne pobjede, a tada nismo obećavali veće akcize, već stop švercu cigara. Ne želim više da vidim kontejnere iz Luke Bar, niti proizvodnju cigara u Mojkovcu. Kad ugasimo crno tržište cigara, ispunili smo predizborno obećanje, a nisam siguran da će u tom trenutku ove akcize biti potrebne”, poručio je Đurović ministrima finansija i ekonomskog razvoja, Milojku Spajiću i Jakovu Milatoviću.

Spajić je odgovorio da Vlada ima odlučan stav protiv sive ekonomije, te da nemaju privatni interes, već isključivo interes države.

Šehović je kazao da Vlada još nema fiskalnu strategiju, da se strateške odluke donose preko koljena, da nemaju informacije koliko je do sada koja potrošačka jedinica potrošila novca, niti koliko će novca dobiti do kraja godine, te da nije realna pretpostavka da prihodi od turizma budu 700 miliona.

Istakao je da Crna Gora nije obavezna da povećava akcize sada, već da sama utvrđuje akcizni kalendar.

“Izgleda da je najveće zaduženje u istoriji i oporezivanje slatkiša najveći reformski domet nove Vlade”, ocijenio je Šehović na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju.

Kazao je da je nova Vlada za pola godine imala najveće pojedinačno zaduženje, uništila avio-kompaniju, da nemamo budžet polovinom maja, da nemamo fiskalnu strategiju, da je gorivo poskupjelo 16 do 18 odsto, ulje 30 odsto, da je 9.000 ljudi više na birou i da je za 50 miliona veći iznos duga preduzeća u blokadi.

Spajić je odgovorio da budžet ne bi bio pred poslanicima u maju da je prethodna Vlada bolje radila na budžetima.

Miloš Konatar (URA) nije mogao da se načudi čudu da Šehović, koji je bio dio prošlih vlada, koje su ostavile 3,8 milijardi duga, od 2006. godine dali na kamate 800 miliona eura, kritikuje Vladu na takav način.

“Mi smo u godinama najvećeg rasta SMS-om skupljali novac za liječenje djece. Nijedna bolnica nije napravljena za 40 godina. Od 2013. do 2018. godine je dva puta povećan PDV za dva odsto, u situaciji kad smo imali najveći rast”, podsjetio je Konatar.

Raško Konjević je naveo da će povećanje akciza dovesti do rasta cijene po paklici cigareta za 50 centi, te da je razlika u cijenama cigareta u odnosu na zemlje regiona od 30 do 100 posto.

“Poslovna zajednica, poslanici i opozicije i vlasti, svi vam ukazuju da rast akciza može biti loš potez. Idete sa rizičnim mjerama. Volio bih da uspijete, ali idete oštrom ivicom noža i bojim se da ćemo se posjeći na sivu ekonomiju i po pitanju akciza i tržišta rada, jer 50 hiljada ljudi radi u sivoj zoni”, rekao je Konjević.

Ministar Milatović je kazao da 100 hiljada ljudi u privatnom sektoru izdržava kompletnu Crnu Goru, te da je naša ekonomija najmanje evropska, a da je više centralnoazijska.

Spajić je tokom rasprave istakao da su riješili problem Uprave policije, odnosno da su na Vladi usvojili odluku o finansijskom lizingu od 715 hiljada. Rekao je da je i ovo krizna godina, te da se u njoj ne mogu rješavati problemi poput prevelikog opterećenja po osnovu rada.

Izvor: Cdm