Umjetnost omogućava onima koji imaju različita, čak suprotna gledišta, da budu svjesni stanja uma druge osobe i to kroz fizički oblik koji je vidljiv i dostupan svima. Baveći se pretežno društvenim pitanjima svog vremena, djelo Žana-Mišela Baskijata umjetnički je privlačno i dovodi u prvi plan mnoge kontradiktornosti 20. vijeka. Iako je, nažalost, kratko živio, Baskijat je ostavio ogroman uticaj na svijet umjetnosti.

Baskijat je bio jedan od onih ljudi koji su još od malena znali šta žele da budu i nikada nije odustao od toga. Tokom svoje burne i teške mladosti jedina stvar koja se konstantno provlačila kroz Baskijatovu svakodnevicu bila je umjetnost

Dječak predodređen za velika djela i – propast

Susret sa umjetnošću omogućila mu je majka Matilda koja ga je kao sasvim malog dječaka odvela u muzej Menhetn, a kasnije mu je kupila juniorsku godišnju kartu za Bruklinski muzej umjetnosti.

Sa osam godina udarila su ga kola na ulici i Baskijat je bio ozbiljno povrijeđen. Kako bi ga razveselila, majka mu je u bolnicu donijela knjigu “Grejova anatomija” koja će na budućeg velikog slikara ostaviti snažanan uticaj.

Zbog ozbiljnih porodičnih problema sa 15 godina Baskijat beži od kuće i napušta srednju školu samo godinu prije mature. Majka Matilda odlazi u psihijatrijsku ustanovu na prinudno liječenje.

Potpuno izgubljen, Baskijat živi na ulici, a poslije jednog hapšenja biva dodijeljen ocu na staranje samo da bi ga ovaj opet izbacio na ulicu kada je čuo da je Baskijat napustio školu.

“Same old shit”

Zahvaljujući nevjerovatnom talentu mladi umjetnik u ovom periodu počinje da živi sa drugovima i prodaje svoje crteže. Talenat mu je omogućio da preživi bez ičije pomoći.

Tokom 70-ih godina prošlog vijeka Baskijat se orjentisao na grafite koje je crtao na zidovima i vagonima zajedno sa svojim drugom Dijazom. Potpisivali su se kao “SAMO” (“Same old shit”).

Prvi veliki uspjeh desio mu se 80-ih kada je izlagao svoje radove na grupnoj izložbi u Njujorku koja se zvala “Tajms skver šou”. Nakon toga 1981. otvaraju mu se vrata poznate galerije Anina Nosei zahvaljujući kojoj dobija prostor za svoju prvu samostalnu izložbu.

Izložba je bila dobro prihvaćena zbog njegovog autentičnog stila. Njegove slike bile su spoj riječi, fraza, zagonetne simbolike i figura koje su snažno privlačile pažnju i angažovale subjektivni doživljaj.

Pojava Baskijata na umjetničkoj sceni osamdesetih godina podudara se sa pojavom neoekspresionizma koji između ostalog karakterišu grub proces izražavanja, a sama Baskijatova umjetnost nije se mogla bolje uklopiti. Iako se u jednom trenutku potpuno prebacio na slikarstvo, zadržao je svoj karakterističan stil improvizacije.

Mladić koji se druži sa Vorholom i heroinom

Njegova saradnja sa Endijem Vorholom, pomogla je Baskijatovoj slavi jednako kao i Vorholovom poslu. “Proizveli” su niz zajedničkih slika, tako što je jedan završavao rad drugog, a ovo im je donijelo i pozitivne i negativne kritike.

Do 27. godine Baskijat je naslikao više od 1.000 slika i 2.000 crteža! Ipak, njegova djela nikada nisu bila bez dubljeg značenja, bilo da govore o brojnim društvenim pitanjima ili se neprestano odnose na različite knjige i znanja koja je stekao tokom karijere.

Afričko-karipski korijeni često bi uticali na to da Baskijat kritikuje politiku kolonijalizma i rasizma na svojim slikama, crtežima i poetici. Takođe, bio je snažno pod uticajem knjige “Grejova anatomija” koju je čitao kao dijete, kasnije prikazujući studije anatomskih elemenata u mnogim svojim djelima.

Jedan od čestih motiva kod Žan Mišela Baskijata je bilo stopalo, koje je prikazivao u više navrata čak i u sklopu iste slike. Sopstvenoj studiji anatomije, često je pridodavao i istorijske, pa čak i religijske reference.

Njegova djela karakteriše snažna dihotomija i spoj nespojivog. Tako ćesto vidimo i tekst i sliku kao i mješavinu istorijskih i savremenih elemenata.

Njegov karakterističan narativ prikazuje bogatstvo naspram siromaštva. Baskijatovi primitivni elementi često imaju misteriozno i skriveno značenje što dodatno doprinosi gotovo magijskoj atmosferi njegovih slika.

Još jedan iz kluba “27”

Sudeći po nevjerovatno uspješnom početku, kritičari su predviđali dugu i uspješnu karijeru mladom umjetniku. Međutim, postojala je jedna slaba tačka na putu slave koja je zaustavila Baskijatovo kreativno stvaralaštvo i značajno uticala na njegovo socijalno ponašanje – njegovo mentalno stanje.

Smrt Vorhola bila je teška za Baskijata, koliko i spoj narkomanije i depresije od kojih je bolovao. Sve to bilo je začinjeno paranojom koja ga je potpuno isključila sa umjetničke scene.

Njegovo putovanje na Havaje 1987. godine bilo je pokušaj bjekstva od problema, ali nažalost nije urodio plodom. Baskijat se vratio u Njujork 1988. godine i na današnji dan umro od predoziranja heroinom u svom slikarskom studiju sa svega 27 godina.

Iako se njegov život završio mnogo prije nego što je zaista i počeo, američki umjetnik ostavio je veliki opus, koji je danas izuzetno cijenjen i tražen što za posljedicu ima nevjerovatno visoku vrijednost njegovih djela. Na aukciji 18. maja 2017. godine samo jedna Baskijatova slika prodata je za 115.500.000 dolara.

Postoje kritičari koji devalviraju njegovu umjetnost gledajući na nju kao na besmislenu improvizaciju nesvjesnog, međutim, preovlađuje mišljenje da je njegov opus prebogat umjetničkim izrazom što je direktna posljedica njegove samosvijesti.

Bez obzira na to kako je prikazan u javnosti, djela jednog izuzetno mladog umjetnika ostavila su uticaj na svjetsku umjetničku scenu. Zbog astronomskog uspjeha i sličnosti u stilu kritika ga je prozvala “Crni Pikaso”.

Izvor: Cdm.me